NOVO NORMALNO

Svjetske burze oštro pale: ‘Bilo je nekih optimista koji su govorili kako je inflacija pod kontrolom‘

S&P i Nasdaq indeks zaronili su u područje ‘medvjeda‘, 20 posto ispod svoje rekordne razine, dok je Dow to zamalo izbjegnuo

Wall Street

 Angela Weiss/Afp

Na svjetskim su burzama cijene dionica oštro pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer se ulagači povlače iz rizičnih investicija, s obzirom da središnje banke u svijetu agresivno podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što će usporiti rast svjetskog gospodarstva.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 4 posto, na 29.590 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,8 posto, na 3.693 boda, a Nasdaq indeks 5 posto, na 10.867 bodova.

Zbog toga su S&P i Nasdaq indeks zaronili u područje ‘medvjeda‘, 20 posto ispod svoje rekordne razine, dok je Dow to zamalo izbjegnuo.

Tržište je pod snažnim pritiskom od srijede, kada su čelnici američke središnje banke povećali kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, treću sjednicu u nizu, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.

To se, doduše, očekivalo, no nije se očekivalo da će kamate i idućih mjeseci nastaviti brzo rasti.

Prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate bi mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja iduće godine na 4,6 posto.

To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova.

Najagresivnije povećanje kamata u povijesti

Takvo brzo podizanje kamata, započeto u ožujku ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.

Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed iduće godine početi smanjivati kamate. To će, čini se, uslijediti tek 2024. godine.

„Bilo je nekih optimista koji su govorili kako je inflacija pod kontrolom, no Fed im je praktično poručio da sjednu i zašute. Središnja banka nastoji ubiti inflaciju dok je tržište rada još snažno”, kaže David Russell, analitičar u tvrtki TradeStation Group.

Čelnici Feda odlučni su, poručili su, suzbiti inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.

Powell: Recesija je moguća

No, Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast gospodarstva i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda.

Tako je Fed smanjio procjenu rasta u ovoj godini na samo 0,2 posto, dok je dosad procjenjivao da će gospodarstvo porasti 1,7 posto. Iduće bi godine bruto domaći proizvod mogao porasti za 1,2 posto.

No, ulagači se plaše da će agresivno povećanje kamata gurnuti gospodarstvo u dublju recesiju.

Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.

Predsjednik Feda Jerome Powell u srijedu je otvoreno priznao: „Nitko ne zna hoće li ovaj proces voditi u recesiju i, ako bude tako, koliko će ozbiljna recesija biti”.

Što se, pak, inflacije tiče, čelnici Feda procjenjuju da bi ciljana razina inflacije od 2 posto mogla biti postignuta tek 2025. godine.

„Ako se povišena inflacija zadrži i ako Powell nastavi paljbu iz svih oružja, kako je najavio, mislim da ćemo uroniti u recesiju. A to će znatno smanjiti zarade kompanija”, kaže Mike Mullaney, direktor u tvrtki Boston Partners.

Povišene kamate – ‘novo normalno‘

Osim američke, i većina ostalih najvećih središnjih banaka u svijetu povećava kamate kako bi suzbile inflaciju. To su prošloga tjedna, među ostalim, učinile britanska, švicarska, švedska i norveška središnja banka.

Britanske monetarne vlasti povećale su kamate za 0,50 postotnih bodova već sedmu sjednicu zaredom i poručile da je gospodarstvo već vjerojatno u recesiji.

Kako se kamate povećavaju, a rast gospodarstava usporava, ulagači se povlače iz rizičnijih investicija širom svijeta, pa je MSCI indeks svih najvećih svjetskih tržišta prošloga tjedna potonuo više od 3 posto i zaronio na najnižu razinu u dvije godine.

„Nakon 10 godina nenormalno niskih kamatnih stopa, investitori sada moraju dokučiti kako pozicionirati svoje portfelje. Bit će potrebno neko vrijeme da se prilagode ‘novom normalnom‘”, kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3 posto, na 7.018 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,6 posto, na 12.284 boda, a pariški CAC 4,8 posto, na 5.783 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 1,5 posto, na 27.153 boda.

Crobex10 oslabio četvrti tjedan zaredom, promet povećan

Na Zagrebačkoj su burzi glavni dionički indeksi prošli tjedan pali, uz povećani promet, a u fokusu investitora bila je dionica Tankerske Next Generation, kojom je ostvaren znatan promet, a bila je i među najvećim dobitnicama.

Crobex indeks spustio se protekloga tjedna 0,72 posto, na 1.969 bodova. Istodobno, Crobex10 pao je 0,98 posto, na 1.170 bodova, oslabivši tako već četvrti tjedan zaredom.

Pritom su oba indeksa zaronila na najniže razine od prvog tjedna kolovoza.

Među sektorskim indeksima, najviše je prošloga tjedna pao Crobexturist, za 2,28 posto, dok je najviše porastao Crobextransport, za 3,64 posto.

Redovni dionički promet iznosio je 35,7 milijuna kuna, što je otprilike 13,5 milijuna više nego u tjednu ranije. Uz to, ostvareno je čak 164,2 milijuna kuna blok prometa.

Najviše je pritom ostvareno u blok transakcijama dionicom Tankerske Next Generation, 161,6 milijuna kuna, po cijeni od 75 kuna za dionicu. Ostatak blok prometa, 2,6 milijuna kuna, ostvareno je dionicom Atlantic grupe, po cijeni od 372 kune za dionicu.

I u redovnom trgovanju najveći promet ostvaren je dionicom Tankerske Next Generation, oko 7 milijuna kuna, dok joj je cijena porasla gotovo 18 posto, na 75 kuna, pa je među likvidnijima bila najveća dobitnica.

Po prometu je slijedila dionica Valamar Riviere, kojom je ostvareno 4,9 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,32 posto, na 31,1 kunu.

Znatniji promet, gotovo 4,3 milijuna kuna, bio je ostvaren još i dionicom HT-a, uz pad cijene za 1,06 posto, na 187 kuna.

Među likivdnijima najviše je protekloga tjedna pala cijena dionice Luke Rijeka, za 9,62 posto, na 47 kuna.

Uz dionicu Tankerske Next Generation, znatnije su poskupile i dionica Čateksa, za 9,52 posto, te ine, za 3,55 posto.

Na ZSE se protekloga tjedna trgovalo s ukupno 61 dionicom, pri čemu je cijena njih 19 porasla, 34 pala, a osam stagnirala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2022 20:59