Veliki svjetski mediji, kao što je The Financial Times, pitaju se kako je moguće da je inače ne previše uspješna zemlja, Srbija, uspjela postati prvak kontinentalne Europe u brzini cijepljenja građana protiv COVID-19 zaraze.
Srbija danas ima cijepljenih velikih 6,3 posto stanovništva, a ispred nje su u svijetu samo Izrael (nevjerojatnih 53,8 posto), Ujedinjeni Arapski Emirati (35,2 posto), Velika Britanija (14,7 posto), Bahrein (14,7 posto), Sjedinjene države (9,7 posto) i Portoriko (7,9 posto). Od zemalja kontinentalne Europe najbliže Srbiji su Danska (4,6 posto) i Slovenija (3,7 posto). Svi ostali u kontinentalnoj Europi, pa i oni najbogatiji, trenutačno su ispod 3,3 posto procijepljenosti.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić sada, naravno, slavi svoju odluku da se okrene kineskim i ruskim cjepivima kao rješenju, dok je osigurao i nastavak pregovora s onim proizvođačima cjepiva koji su dobili odobrenje za distribuciju na prostoru EU.
Do sada je Srbija osigurala oko milijun doza te planiraju uvesti još milijun do početka ožujka, čime bi osigurali cijeljenje trećine populacije.
U grafikonu ispod možete vidjeti neočekivanu razliku koju je uspjela napraviti Srbija u brzini cijepljenja u odnosu na grupu probranih zemalja kontinentalne Europe. Zasad se Hrvatska u odnosu na Srbiju nije pokazala naročito snalažljivom u dobavi cjepiva.
Pitanje kvalitete ruskih i kineskih cjepiva koje koristi Srbija ostaje otvoreno.
Ostale balkanske zemlje ne stoje tako dobro s cijepljenjem kao Srbija. EU je osigurala oko 70 milijuna eura za šest novih potencijalnih članica na Balkanu, ali „europske linije opskrbe“, neće puno pomoći Makedoniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu i Albaniji. I svi se okreću pregovorima s kineskim i ruskim proizvođačima cjepiva.