U podcastu ‘Prva linija‘, a koji možete gledati i slušati na portalu jutarnji.hr, bavimo se vojnim, obrambenim i sigurnosnim pitanjima s posebnim naglaskom na rat u Ukrajini. Naš stručni sugovornik je vojni analitičar s portala obris.org Igor Tabak čije analize rata u Ukrajini i na jutarnji.hr možete čitati praktički od početka invazije. Video i audio snimku emisije možete naći pri vrhu teksta.
Što je točno Wagner grupa, tko su njeni pripadnici, kada se za njih prvi put čulo, u kojim su sve sukobima i ratovima sudjelovali i koja je njihova uloga u ratu u Ukrajini, raspravljali smo s vojnim analitičarom Igorom Tabakom.
Video snimku podcasta pogledajte ispod
Audio snimku podcasta poslušajte ispod
- Wagner se javlja oko 2013. godine i to nakon što su Rusija, ali i ostatak svijeta gledali zapadno korištenje privatnih vojnih kompanija te ocijenili da i za njih u tom konceptu ima korisnih stvari. Prvi put gledamo ih u Sudanu i Siriji. To su bile njihove pokusne runde s takvim tipom organizacije. Na početku se izričito glumilo da je riječ o privatnoj kompaniji, ali Wagner nikada pravno nije bio registriran kao kompanija. Oni nisu poduzeće u zapadnom smislu, već su bliže državi - po tome su puno sličniji "Arkanovcima" ili "Belim orlovima", koji su ispostave vojnog ili obavještajnog sustava države, a manje su slični kompanijama poput "Blackwatera" ili drugima koje su se pojavljivale proteklih desetljeća, kaže Tabak.
Wagner grupa pojavljivala se gdjegod je Rusija imala interes, a nije se htjela otvoreno svrstati i pojaviti, poput niza država u podsaharskoj Africi, a govorilo se i da djeluju i u Venezueli i Nagorno Karabahu.
- Taj rast ih je sve više vodio pod svjetlo reflektora, a više ih se nije moglo previdjeti kad je došlo do njihovog sukoba s američkim trupama u Siriji. U svakom slučaju riječ je o područjima u kojima Rusija ime interes i gdje Wagner otvara put da, ako službena Moskva poželi, može upasti punom snagom kao u Siriji 2015. ili Ukrajini 2022. godine, objašnjava vojni analitičar.
Kao ‘Arkanovci‘
Upitan koliko se Wagnerovci mogu usporediti s paravojnim postrojbama koje su djelovale na područjima bivše Jugoslavije ili čak u Drugom svjetskom ratu, Tabak kaže.
- Ako gledamo daleko u Drugi svjetski rat, oni su prije nekakav SS, nego vojska. Iako, SS je bio prvenstveno stranačka milicija, a ovo je nekakva gangstersko-obavještajna ekipa sličnija Arkanovcima ili takvim skupinama iz ratova 90-ih na području bivše Jugoslavije. Jasno je da je to postrojba ustanovljena od države, korištena od države i opremana od države. U zadnje vrijeme novače i po državnim zatvorima, što nije nešto što mogu raditi privatna poduzeća.
Tabak podsjeća da Wagnerovci nisu bili prominenti u ratu u Ukrajini od samog početka:
- Do ljeta 2022. Rusi su imali kritični manjak ljudstva pa se Wagner privukao na bojište. Tu su oni i porasli, na kraju govorimo o snagama od možda 40-tak ili 50-tak tisuća ljudi. Način na koji je šef Wagnera Prigožin novačio ljudstvo prikazuje da je to prije svega jurišno pješaštvo. Oni su na ugovor, van državnog i pravnog sustava, utjeruju svoju disciplinu i svoja pravila te kažnjavaju prebjege i dezertere na način na koji to nije jedna država ne bi radila, kaže Tabak.
Upitan o broju pripadnika koje Wagner ima, vojni analitičar ističe da su oni dugo vremena bili manja grupa o kojoj se malo znalo i kad bih se i istraživalo, ti su novinari znali - nestati:
- Njihov rast 2022. uvjetovan je promjenom njihovog statusa, gdje na bojištu intenzivno djeluju i nadopunjuju se s redovnom vojskom. Izgleda da su kod Soledara imali jako puno žrtava, a sad se čuje o prebacivanju čitavog tog kompleta ljudi i tehnike na fronte u oblasti Zaporižje. K tome je bilo vidljivo i da su se kod Bahmuta ispuhali i da ofenzivna djelovanja sada uvelike vrši redovna vojska, poput padobranaca.
Jurišno pješaštvo
Tabak ističe da su Wagnerovci prije svega - jurišno pješaštvo.
- Imali su dosta potrošnje ljudi, izgleda najviše iz kaznenog sustava, što je omogućilo da njihova jezgra, ljudi s ratnim i vojnim iskustvom i s više obuke, donekle budu pošteđeni. Njih koriste kao zapovjedni kadar, kaže Tabak.
Vojni analitičar smatra i kako će se Wagner i dalje jačati novačenjem ljudi, ne samo iz Rusije, nego i drugih država.
- Oni obećavaju velike novčane nagrade za plaćenike, a jedno vrijeme imali su u Africi i odjeljenje nekakvih "crnih Rusa". Srbija im je jako zgodna. Tu je i Kavkaz, druge zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, a veliku pragmatičnost pokazali su u novačenju po zatvorima. Oni sve više ispadaju kao nekakva legija stranaca, nego kao redovna vojska ili čak redovno poduzeće.
Upitan može li se ukrajinsku bojnu Azov, barem u njenim počecima, usporediti s Wagnerom, Tabak kaže da - ne.
- Bojna Azov bila je oružani odvjetak jednog ogranka ukrajinske političke scene koji se postupno integrirao u obrambeni sustav tako da je danas praktički neprepoznatljiv osim po nekoliko logotipova i djelomično odvojenoj propagandi. To je u osnovni imalo političku podlogu, a Wagner je pak jedna "obavještajna varka".
Upitan o utjecaju šefa Wagnera Jevgenija Prigožina u Rusiji, Tabak kaže da se njegova moć mjeri pristupom glavnoj osobi, dakle - Vladimiru Putinu.
- On je prepoznao jedan dodatni kanal u kojem se može omiliti gazdi, a ostalo ulazi u razinu dvorskih spletki, što može imati odraza na širu nacionalnu politiku. Ali ima ondje jako puno takvih ljudi koji se natječu za Putinovu pažnju, a i puno promjena zadnjih tjedana išlo je za time da se Prigožina malo spusti i da mu se podreže krila.
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.