U protekla dva dana izvedena su dva vrlo značajna napada na poluotok Krim, koji je pod ruskom okupacijom od 2014. godine. Prvo su u noći s utorka na srijedu krstareći projektili, koje su po svemu sudeći ispalili ukrajinski avioni Su-24, pogodili desantni brod ‘Minsk‘ i podmornicu ‘Rostov na Donu‘. Prema objavljenim snimkama, oba plovila čine se oštećena do te mjere da ih se ne može popraviti. Već sljedeću noć došlo je do nove eksplozije, ovaj put kod grada Jevpatorija, a izvori iz ukrajinske obavještajne službe poručili su da je u napadu uništen moderni ruski PZO sustav S-400 (ili barem neke njegove komponente). Snimke eksplozije su stigle, ali ne vidi se što je točno otišlo u zrak. Istovremeno, situacija diljem fronte ne miruje. Čini se da su se posebno zahuktale borbe kod Bahmuta, ali i nedaleko od grada Donjecka, a Ukrajinci i dalje nastoje proširiti svoj "klin" u ruskoj obrani kod mjesta Robotine.
Kako je zapravo izveden napad na Krim, kakva je situacija na fronti i kako bi mogla izgledati vojna suradnja Rusije i Sjeverne Koreje, u novoj epizodi podcasta Prva linija komentira vojni analitičar s portala obris.org, Igor Tabak.
Video podcasta pogledajte ispod
- Krim je Rusima, a posebno Crnomorskoj floti, jako značajan. I pun je vojnih objekata, tako da je praktički jedna "tvrđava" na Crnom moru. A ukrajinski napadi su sad to doveli u pitanje, kaže Tabak pa potom objašnjava da je uvod u ovaj napad bila akcija ukrajinskih specijalaca koja je završila raketnim udarom na PZO sustav S-400 (ili, ako je vjerovati Rusima, S-300).
- Ukrajinci su djelovanje sustava najvjerojatnije izazvali rojem bespilotnih letjelica, a kad on ispuca salvu, onda ga se ‘zabije‘ u zemlju projektilom, najvjerojatnije Neptunom (verzijom za djelovanje na zemlju, op.a.). To je bio prvi takav skupi i rijetki sustav koji je ispao iz stroja, a od jučer imamo i drugi takav slučaj. To nedvojbeno otvara prazninu u protuzračnoj obrani na Krimu i to se sad pokušava iskoristiti i produbiti, kaže Tabak i potom objašnjava kako je izvršen napad na brodogradilište u Sevastopolju.
- Ukrajinci su digli Suhoje i većina njih je svoje Storm Shadow projektile ispalila negdje kod Mikolajiva. Rusi tvrde da su te projektile presreli. No, jedan se ukrajinski avion odvojio od formacije, prošao s druge strane i negdje kod Zmijskog otoka ispalio svoje rakete koje su onda prošle kroz taj oslabljeni pojas protuzračne obrane i udarile ciljeve u Sevastopolju. Tu su onda pogođena dva plovila u suhom doku. Prvo, to je rezultiralo još jednim gubitkom desantnog broda (najmanje četvrti tijekom rata, op.a.), a zanimljiviji je pogodak podmornice koja može ispaljivati projektile Kalibr. Ako je i popravljiva, broj nosača tih projektila je smanjen, kaže vojni analitičar i dodaje da ni ruske fregate nisu pošteđene napada.
Stiže i ATACMS?
Tabak navodi da je Krim već duže vrijeme problematičan za Ruse, iako ima dosta opsežnu infrastrukturu koja bi trebala biti prilagodljiva za ratne uvjete.
- Nije da se ne može izaći na kraj s valovima napada, ali treba ojačati obranu. Neki tvrde da je napad na Sevastopolj zapravo izvršen američkim ATACMS projektilima (čiju isporuku SAD, javno, još nije odobrio, op.a.). To najvjerojatnije nije slučaj, iako se priča da je pitanje dana kad će biti isporučeni Ukrajini. U svakom slučaju, fascinantno je da objektivno slabija Ukrajina Rusiji nanosi ovakve štete.
Kad je u pitanju stanje na bojištima diljem fronte u Ukrajini, čini se da je došlo do ozbiljnog intenziviranja borbi kod Bahmuta.
- Južno od Bahmuta niz je manjih naselja koja su već duže vremena na rubu oslobađanja, ali Ukrajincima to još nije uspjelo. Linija se vrlo polako pomiče prema istoku, ali čini se da su zadnjih 48 sati Rusi uz pomoć pojačanja opet stabilizirali situaciju, kaže Tabak i dodaje da se slična stvar događa kod Donjecka.
Dovođenje padobranaca
- Imali smo neočekivanu vijest da su Ukrajinci praktički ušli u Opitne, mjesto koje je izgubljeno krajem prošle godine. Taj pomak je bio dosta velik, kroz polja pa u naselje, ali nakon toga imamo malo novih vijesti. Izuzetno aktivna je i zona kod Velike Novosilke, gdje su Ukrajinci u zadnja tri mjeseca imali možda i najveći napredak po broju osvojenih naselja. Kad je to zaglavilo, težište operacija premjestili su malo istočnije i tu su izgleda imali nekih uspjeha, ali situacija je prilično nejasna. A jednako tako je i na glavnom pravcu napredovanja kod Robotine gdje također ne znamo koliko se taj pomak održava. Na momente se činilo da se ruska obrana žešće drma, da bi ju pojačali nizom padobranskih postrojbi povučenih s drugih dijelova fronte. Ne bi me čudilo da je to preslagivanje otvorilo prostore na tim drugim frontama. Ako borbena sreća dopusti, raspad fronte u nekim od tih borbenih zona otvara mogućnost za veće i spektakularnije pomake, smatra Tabak.
Na kraju podcasta dotaknuli smo se i potencijalnog dogovora Putina i Kim Jong-una o isporuci oružja Rusiji.
- Jasno je što tu treba Sjeverna Koreja - hranu i gorivo. Uz to da bi im dobro došla i razna vojna tehnologija i ponešto nuklearne. Ono što je pak Rusima zgodno iz ogromnog arsenala Pjongjanga je streljivo, ali i rezervni dijelovi - na primjer, topničke cijevi. Tu vjerojatno nije u pitanju motorizirano samohodno topništvo, ali ima tu tegljenih sustava kojih imaju puno. Ako se veća količina njihove opreme pojavi u Ukrajini, to će svakako biti vidljivo. Tada će i one prijetnje o novim sankcijama opet postati aktualne, zaključuje vojni analitičar.
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.