SUDAR S REALNOŠĆU

Tajne dokumenta iz Bruxellesa: Ratna ekonomija stigla je u Europu, ako treba gasit će se i pekare

Oni najglasniji koji su pozivali na kažnjavanje Rusije sankcijama sada škrguću zubima zbog svega što ih očekuje

Plinovod ‘Sjeverni tok 1‘ i Vladimir Putin

 Profimedia/

Dok se građani od Portugala do Poljske "tope" na rekordno velikim vrućinama od njihovih se vlada traži da Bruxellesu predaju svoj energetski suverenitet. Energetske mjere štednje požuruju se kroz hitne protokole što znači da niti jedna zemlja neće moći staviti veto na plan i Europski parlament neće imati pravo glasa, piše Politico.

Tako izvanredni koraci pokazuju koliko su se europske zemlje približile rubu onoga što je održivo u smislu posljedice njihove podrške Ukrajini protiv invazije ruskih snaga. Uz inflaciju koja je naglo porasla u cijeloj regiji (dijelom potaknutu ratom izazvanim poremećajima tržišta), borba Europske unije s Rusijom oko plina trebala bi testirati odlučnost Unije do krajnjih granica. Pravi ekonomski udar možda tek počinje.

Dokumenti do kojih je došao Politico detaljno su već opisali nacrt alarmiranja u cijeloj EU. Isti će omogućiti Bruxellesu da odredi obvezna smanjenja potrošnje plina od kolovoza do svibnja iduće godine. Rezovi bi mogli biti inicirani u bilo kojem trenutku ako se pokaže da zalihe plina neće biti dostupne u onoj mjeri da europski blok preživi zimu.

image

Protest protiv Vladimira Putina u Europi

Charly Triballeau/Afp

Prema prijedlogu Bruxellesa, zemlje će također morati ažurirati svoje nacionalne planove za hitne slučajeve i to dobrovoljnim mjerama redukcije plina do kraja rujna. Danas je objavljeno da će od 1. kolovoza stopa redukcije iznositi 15 posto, a Putin je paralelno s tim zaprijetio da će smanjiti dotok plina kroz Sjeverni tok za 80 posto.

Do 26. srpnja, kada se očekuje da će ministri energetike Europske unije potvrditi nova pravila, Europljani bi se mogli probuditi i shvatiti da im je zabranjeno neselektivno aktivirati klima uređaj ili, kako temperature budu padale u nadolazećim mjesecima, "raspaliti" grijanje.

Nadalje, poduzećima koja se smatraju "neesencijalnima" - a dokument Komisije sugeriraju da u tu kategoriju spadaju keramička, staklena i kemijska industrija (u nekim regijama kao što je Bavarska tu se uključuju i lokalne pekare) - moglo bi se platiti da se dobrovoljno isključe ili da se nađu prvi u redu za isključivanje plina u "ekstremnim slučajevima".

Sve se to, dakle, predlaže u ime kampanje solidarnosti EU s Ukrajinom.

Pet mjeseci nakon opće invazije ruskog predsjednika Vladima Putina na Ukrajinu, ratna ekonomija - sa svim svojim posljedicama - stiže u Europu.

U ratnoj ekonomiji nema se vremena za klimatske politike

U pokušaju da spriječi napredovanje Putinove vojske, Bruxelles je pokušao lišiti Kremlj milijardi prihoda od prodaje prirodnog plina tako što je smanjio potrošnju ruskog plina u EU za dvije trećine.

To nije upalilo, a zemlje Europske unije su jasno dale do znanja da nisu voljne sankcionirati ruski plin, čak iako naftni embargo treba stupiti na snagu u prosincu ove godine.

Sad je, ionako, vjerojatno prekasno. Podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je od invazije Moskva već zaradila trostruko više nego inače od prodaje nafte i plina u jednoj zimi, što znači da si može priuštiti nastavak smanjenja isporuka u Europu.

Putin je s entuzijazmom prihvatio europsku slabost prema ruskoj energiji, pretvorivši plin u svoje najmoćnije ekonomsko oružje. Do sada je ruski Gazprom smanjio ili prekinuo opskrbu plinom za 12 zemalja. Bruxelles se sada bori da povrati kontrolu potrošnje europskih zaliha plina - dok može.

image

Gazprom na Međunarodnom plinskom forumu

Olga Maltseva/Afp

S obzirom na to da su napori europskih čelnika da traže alternativne opskrbe s Bliskog istoka uglavnom propali, ugljen je ponovno popularan diljem EU, tvornice prelaze na izgaranje lož ulja, a priprema se i obustava klimatske politike za kontrolu emisija.

Sat otkucava: u četvrtak bi plinovod Sjeverni tok od Rusije do Njemačke trebao djelomično nastaviti s isporukom nakon desetodnevne pauze.

Nacionalni čelnici u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj kažu da je najvjerojatniji scnearij da Sjeverni tok ostane izvan mreže - s tim da se očekuje da će dotok ruskog plina drugim rutama u Europu također biti zaustavljen.

"Radimo na pretpostavci da se neće vratiti u funkciju", rekao je povjerenik EU Johannes Hahn novinarima u utorak.

Ako je Hahn u pravu, dugoročni izgledi bit će loši. Procjene Komisije pokazuju pad BDP-a od 1,5 posto u cijelom bloku ako Moskva prestane isporučivati prirodni plin.

Kako bismo prebrodili takav udar kada temperature padnu, "plin koji treba uštedjeti je 12 milijardi kubičnih metara - dovoljno da se napuni oko 130 tankera ukapljenog prirodnog plina", tvrdi čelnik Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol.

Tko će spasiti Njemačku?

Zanimljivo je primijetiti da oni najglasniji koji su pozivali na kažnjavanje Rusije sankcijama sada škrguću zubima na najnoviji plan Komisije. Stezanje remena kod kuće, kako bi se spasili "gutači plina" poput Njemačke, malo je reći, nije najpopularnija opcija u istočnijim zemljama EU.

Njemačka je jedna od rijetkih zemalja koja je potpisala tzv. sporazum o solidarnosti u kojima obećava da će dijeliti plin u kriznim situacijama. Komisija je pritom pozvala više zemalja da potpiše sporazum - poprilično neuspješno.

image

Skica Sjevernog toka 2 u industrijskom parku Lubmin, Njemačka

John Macdougall/Afp

"Mi smo protiv nametanja obveznih redukcija", kaže poljska ministrica energetike Anna Moskwa, čija se zemlja sada suočava s prijetećom nestašicom ugljena nakon sankcija na ruski uvoz. Poljska nema sporazume o solidarnosti ni s jednim od svojih susjeda, no Moskwa je unatoč tome uporna u politici da "mehanizam solidarnosti ne smije dovesti do smanjenja energetske sigurnosti bilo koje države članice".

Mađari su otišli i korak dalje. Vlada Viktora Orbana objavila je da će njeni energetski planovi za hitne slučajeve zabraniti da plin eventualno napusti mađarske granice počevši od kolovza - što je izazvalo oštru rekaciju povjerenika EU za energetiku Kadrija Simsona.

"Pojedinačna nacionalna ograničenja koja utječu na prekogranične tokove plina su neopravdana i mogu samo pogoršati probleme u trenutnoj situaciji na tržištu plina!", upozorio je Simson.

U Španjolskoj i Portugalu, vlade već djelomično subvencioniraju cijenu plina koji se koristi za električnu energiju i gledaju prema Francuskoj koja uvozi svu jeftinu energiju koju može. Skeptici u Španjolskoj ističu da štednja plina kod kuće neće puno pomoći njihovim francuskim susjedima, s obzirom na ograničene plinske interkonekcije između dviju zemalja.

image

Orban na NATO summitu u Madridu, 2022. godine

Gabriel Bouys/Afp/Profimedia/Gabriel Bouys/Afp/Profimedia

"U situaciji smo u kojoj treba odlučiti na najbolji mogući način kako rasporediti resurse", kaže Georg Riekeles, pomoćnik direktora u think tanku European Policy Centre. "Teško ćemo kolektivno uskladiti cijenu ove krize kada su izbori koji uvjetuju trenučanu situaciju isključivo nacionalni!".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2022 17:20