Ukrajinske izbjeglice koje su se silom prilika našle pod paskom Rusije primaju pomoć od nevjerojatnih izvora - mreža ruskih volontera koje im pomažu da napuste Rusiju, piše Reuters.
Kada su 26-godišnji Bogdan Gončarov, njegova supruga i njihova sedmogodišnja kći sredinom ožujka pobjegli iz Mariupolja, završili su na teritoriju na jugoistoku Ukrajinu koji je bio pod kontrolom Rusije.
U strahu da će poput nekih drugih izbjeglica biti poslan u Sibir, Gončarov je rekao da je stupio u kontakt s ruskim volonterom koji mu je pomogao da se domogne granice Rusije i Estonije.
- Pravo je čudo da smo se izvukli - rekao Gončarov, koji je prije rata u Ukrajini radio kao građevinar, a koji sada u Švedskoj započinje novi život.
- Sve dugujem volonterima - dodao je 26-godišnjak.
Prema informacijama koje je devet osoba iz tih volonterskih mreža otkrilo Reutersu, volonteri izbjeglicama iz Ukrajine koji ne žele ostati u Rusiji ili teritorijima pod ruskom kontrolom savjetuju kojim putevima putovati, daju im novac, omogućavaju prijevoz i nude smještaj.
Mnoge od tih volonterskih mreža vode Rusi ili osobe ruskog podrijetla. Većina ih se nalazi izvan Rusije, no među njima ima i onih koji se još uvijek nalaze u svojoj domovini. Većina volontera koji se nalaze u Rusiji operiraju u tajnosti jer ne žele privlačiti pozornost ruskih vlasti.
Mreže volontera čin su bunta i jedini način da se pruži otpor odlukama koje donosi državni vrh. Budući da im zakoni brane kritiziranje vojske, neki su se Rusi okrenuli pomaganju onima kojima je rat u Ukrajini uništio živote. Nema zakona koji Rusima brani da Ukrajincima pomognu da napuste zemlju, međutim posebno se motre nevladine organizacije koje se financiraju iz inozemnih izvora te one koje interesima Moskve "nanose štetu".
- Prati nas osjećaj krivnje - rekla je 20-godišnja Marija Belkina, Ruskinja koja živi u Gruziji i vodi grupu volontera koja je 300 Ukrajinaca pomogla da napuste Rusiju. Grupa imena Volonteri Tbilisija ukrajinskim izbjeglicama u Gruziji pribavlja humanitarnu pomoć.
- Pišu nam mnogi Rusi i pitaju kako mogu pomoći - rekla je Belkina.
Volonteri Tbilisija i još dvije grupe volontera rekli su da mnogi Ukrajinci kojima su pomogli potječu iz Mariupolja, luke na istoku Ukrajine koju su Rusi tijekom rata opetovano i nemilice granatirali.
Kremlj, Ministarstvo za hitne situacije Ruske Federacije i Vlada Ukrajine nisu komentirali spomenute aktivnosti.
Svaki volonter koji pomaže Ukrajincima izlaže se riziku. Rusi koji se otvoreno suprotstavljaju politici Kremlja mogu biti novčano kažnjeni i kazneno gonjeni.
Najviše upita za pomoć iz Mariupolja
Irina Gurskaja, Ruskinja koja je desecima Ukrajinaca pomogla da Rusiju napuste preko granice s Estonijom, morala je prestati to raditi jer je jednom pozvana na ispitivanje u policiji. Drugi volonteri koji su upoznati sa situacijom rekli su da ju je policija zadržala nekoliko sati te da su joj uskratili pristup odvjetniku. Ruskinja s britanskom adresom Svetlana Vodolaskaja, jedna od koordinatorica volontera, rekla je da protiv Gurskaje nije podnesena optužnica. Rubikus, grupa volontera u kojoj su spomenute djelovale, pomogla je 1500 Ukrajinaca da napuste Rusiju.
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin 26. je travnja rekao da je Rusija pomogla da 140 tisuća ljudi napusti Mariupolj.
- Mogu ići gdje god žele. Neki žele otići u Rusiju, a neki u Ukrajinu. Mi ih ne zatvaramo. Pružamo im svu moguću pomoć i potporu - rekao je Putin.
Prema podacima Ujedinjenih naroda od 6. svibnja, od više od 13 milijuna Ukrajinaca koji su nakon ruske invazije koja je počela 24. veljače napustili svoju domovinu, nekih 740 tisuća otišlo je u Rusiju.
Volonterska grupa Pomažemo da odete, ona koja je pomogla Gončarovu, rekla je da je pomogla oko tisući osoba da napusti Rusiju. Volonteri Tbilisija rekli su da surađuju s Pomažemo da odete.
Grupu Pomažemo da odete vode Rusi i stranci koji govore ruski jezik, a u Rusiji imaju oko 100 suradnika koji formalno nisu članovi grupe. Oni Ukrajince primaju u svoje domove kako bi se ovi mogli pripremiti za napuštanje Rusije. Suosnivačica Pomažemo da odete Naturiko Miminošvili, koja živi u Tbilisiju rekao je da volonteri izbjeglicama daju informacije o tome kojim putem putovati te kako pribaviti karte za vlakove i autobuse. Miminošvili kaže da izbjeglice educiraju i o njihovim pravima.
Pomažemo da odete tvrdi da su se susreli sa situacijama u kojima su ruski dužnosnici pritiskali izbjeglice da idu tamo gdje ne žele te da su im govorili da ne mogu napustiti smještaj koji im je dodijeljen. Minimošvili i još jedna volonterka Ana (nije htjela reći prezime, op. a.) nisu rekli s koliko su se takvim slučajeva susreli.
Ana je rekla da su najviše upita za pomoć primili od Ukrajinaca koji su pobjegli iz Mariupolja, nekoć živahne luke od 400 tisuća stanovnika koji danas više nalikuje na betonsko groblje. Mnogi žitelji koji su pobjegli iz grada završili su u Rusiji ili teritorijima koje kontrolira Rusija.
Vlada Gruzije nije odgovorila na Reutersova pitanja o aktivnosti volontera koji djeluju na teritoriju te države.
'Mrtve duše'
Gončarov je rekao da je njegov obitelj 15. ožujka odlučila napustiti Mariupolj, neposredno nakon što su ruski projektili pali pored stambene zgrade u kojoj su živjeli. Obitelj Gončarov iz grada je pobjegla zajedno s još dvije obitelji, a Bogdan Gončarov kaže da su tijekom putovanja prošli nekoliko ruskih kontrolnih točaka. Gončarovi su u hotelu u od strane Rusa okupiranom Berdjansku boravili šest dana, a potom su krenuli prema Krimu.
Gončarov je rekao da je njegova obitelj smještena u gostinjskoj kući na jugu Krima u Jalti te da su im dužnosnici ponudili pomoć oko rješavanja imigracijskih pitanja i donaciju od 10 tisuća rublji (1104 kune). Gončarov je rekao i da su mu dužnosnici rekli da nigdje ne smije ići bez dopuštenja, osim ako se službeno prijavi kao izbjeglica.
Gončarov je strahovao da bi njegova obitelj mogla završiti u zabačenoj sibirskoj regiji Sahi. Kasnije je doznao da je 50 Ukrajinaca koji su također bili smješteni na Jalti završili u na poluotoku Tajmiru u Arktičkom oceanu.
Dok su Gončarovi boravili u Jalti, Bogdan Gončarov je stupio u kontakt s poznanikom u Njemačkoj, koji ga je potom spojio s Anom, volonterkom iz grupe Pomažemo da odete. Ona je Bogdanu rekla da proba doći do Rostova, grada na jugu Rusije. Nakon što je stigao u Rostov, volonteri su mu omogućili da se ukrca na privatni autobus koji ga je potom odvezao do rusko-estonske granice. Rusi su ga na granici pitali je li povezan s ukrajinskom vojskom ili policijom te mu najzad dopustili da uđe u Estoniju. Putovanje Gončarovih od Mariupolja do Estonije trajalo je više od tri tjedna.
Volonterka Ana potvrdila je da je Gončarovu pomogla da napusti Rusiju. Prema službenim podacima estonske policije, 19 tisuća Ukrajinaca ušlo je iz Rusije u Estonije u periodu između 24. veljače i 10. svibnja.
Pomoć se Ukrajincima u nekim slučajevima daje ad hoc, u datom trenutku. Darija Kirijenkova, zubarica iz Sankt Peterburga koja nije povezana s mrežama volontera, rekla je da uzela tjedan dana slobodno od posla kako bi u travnju volontirala u prihvatnom centru za ukrajinske izbjeglice u Taganrog, gradu na jugozapadu Rusije. Rekla je da ju je rat šokirao te da je htjela pomoći pogođenima.
Rekla je da nekim izbjeglicama koji su htjeli napustiti Rusiji kupila putne karte i rezervirala smještaj.
- Takvih je bilo mnogo - rekla je Kirijenkova te dodala da su izbjeglice uglavnom išle u Estoniju, Poljsku i Njemačku. Rekla je i da su neke izbjeglice iz prihvatnog centra otišle rodbini u Rusiji te na destinacije koje su im odobrili ruski dužnosnici.
Voditeljica Volontera Tbilisija Marija Belkina, ruska državljanka koja je odrasla u Rusiji, zemlji koju je, kaže, voljela, rekla je da ju trenutna situacija u domovini rastužuje. Ona i njezin partner Ukrajinac u Tbilisiju pomažu ukrajinskim izbjeglicama, a bazirani su u hotelu njezinih roditelja.
- Oni su poput mrtvih duša - opisala je Belkina ukrajinske izbjeglice s kojima se susrela.
- Kada ih pogledate, vidite da im vaša domovina nanosi bol - zaključila je 20-godišnja volonterka.