Američki vojni dokumenti s kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti potvrđuju da je SAD aktivno sudjelovao u zataškavanju činjenice da su ruske snage bile odgovorne za masakr 22.000 poljskih časnika 1940. u Katynskoj šumi. Nakon više desetljeća poricanja krivnje, Rusija je napokon 1990. priznala svoju odgovornost.
Donedavno tajni dokumenti, objavljeni u ponedjeljak, pokazuju da su dvojica američkih ratnih zarobljenika poslala šifrirane poruke vojnoj špijunskoj službi nakon što su ih nacisti 1943. prisilili posvjedočiti strašnom prizoru u Katynu. U svojim porukama su direktno optužili vlasti sovjetske Rusije za masakr, kao što su nacisti i tvrdili. Zaključili su da se moralo raditi o Rusima, a ne o nacistima, kao što se tvrdilo, s obzirom na poodmakli stupanj raspada tijela i činjenicu da su nacisti okupirali to područje tek nedavno prije nego što su ih prislili na posjet Katynskoj šumi.
Tako se pokazala istinitom dugogodišnja sumnja da američki predsjednik Franklin Roosevelt nije želio naljutiti Staljina tijekom Drugog svjetskog rata, s obzirom da su Amerikanci računali na rusku pomoć u borbi protiv Njemačke i Japana.
Sovjetska tajna policija ubila je 22.000 Poljaka pucnjem u zatiljak. Cilj imi je bio istrijebiti poljsku vojnu i intelektualnu elitu koja bi se usprotivila sovjetskoj kontroli. Tih su 22.000 Poljaka bili među najuspješnijima u svojoj zemlji – časnici i rezervni časnici koju su u civilnom životu bili liječnici, odvjetnici i profesori, i njihova je pogibija ostavila duboku ranu na poljskoj psihi.
U ranim godinama Drugog svjetskog rata, američki je Kongres bio prisiljen oformiti istražni odbor za katynski masakr s obzirom na pritiske nekih užasnutih američkih političara. U svom finalnom izvješću, taj je odbor još 1952. zaključio kako nema sumnje da je kriva sovjetska tajna policija i okarakterizirao je masakr kao "jedan od najbarbarskijih međunarodnih zločina u povijesti svijeta".
Odbor je također zaključio da je Rooseveltova administracija znala za to i odlučila to zataškati – no da je to učinjeno zbog vojnih imperativa. Vladi je predložio podići optužnice protiv sovjeta na međunarodnom tribunalu, no to nikad nije učinjeno.
Unatoč nedvosmislenih zaključaka kongresnog odbora, Bijela kuća je desetljećima šutjela o Katynu, ne želeći pogoršavati političke tenzije tijekom Hladnog rata.