MOZGOVI POPUT PUŠAKA

Tajni ukrajinski laboratorij je noćna mora za Rusiju: ‘Radi se dan i noć, rezultati su čudesni‘

Male studentske manufakture opreme o kojima svjedoči britanski Telegraph samo dodatno potvrđuju golemu vitalnost ove nacije

Podzemni laboratorij (ilustracija)

 Fabrice Coffrini/Afp/Profimedia/Fabrice Coffrini/afp/profimedia

Negdje na tajnoj lokaciji golobradi studenti strojarstva, elektrotehnike i računarstva, neki još uvijek u tinejdžerskim godinama, danonoćno rade na izgradnji bespilotnih letjelica za potrebe vojske. Radni stolovi su im puni polovnih i doniranih komponenti pomoću kojih modificiraju komercijalne dronove kako bi ih pretvorili u oružje, piše Slobodna Dalmacija.

Ratna kreativnost, inovativnost i domišljatost Ukrajinaca već su ilustrirane brojnim uspjesima, a male studentske manufakture opreme o kojima svjedoči britanski Telegraph samo dodatno potvrđuju golemu vitalnost ove nacije u otporu višestruko jačem agresoru. Proizvodna linija ratnih dronova već je na frontu izbacila preko 2500 bespilotnih letjelica, tvrdi njezin osnivač Maksim Šeremet.

"Naši mozgovi su naše puške. Većina inženjera u mom laboratoriju su studenti i nemaju ni 18 godina. Bore se u pozadini i koristeći svoj mozak, no bore se itekako odlučno i strasno. Stvaranje dronova iz ničega vrlo je važan posao u sve dominantnijem ratu bespilotnim letjelicama“ – govori Šeremet.

image

Ukrajinski dronovi

Vyacheslav Madiyevskyy/Nurphoto Via Afp

Devet ratnih mjeseci urodilo je cijelim nizom korisnih inovacija na ukrajinskoj strani. Akademci, tehničari, poduzetnici i hobisti; svi su udružili snage i znanje s vojskom kako bi pokušali nadoknaditi golemu startnu prednost Moskve. Oni mijenjaju primarne namjene i modificiraju potrošačku tehnologiju za ratne ciljeve, ali i kreiraju vlastite izume, iz ničega i od nule. Više su nalik agilnoj start-up kulturi mirnodopskih tehničara nego programima industrijskog naoružanja kojima se koriste konvencionalne vojske na Zapadu.

Dronelab Maksima Šeremeta prima narudžbe od zapovjednika s prve crte bojišnica za izradu izviđačkih ili bombarderskih bespilotnih letjelica. Nazovu ga i kažu: ‘Trebaju nam takvi i takvi dronovi koji mogu letjeti toliko dugo i toliko daleko‘. Potom njegovi mladi inženjeri na male komercijalne dronove i kvadrikoptere ugrađuju nosače za bombe i mehanizme za njihovo ispuštanje. Drugi ugrađuju teleobjektive i termalne kamere na drugu liniju bespilotnih letjelica za nadzor: to jedinicama na prvoj crti omogućuje da iz sigurnog prate pokrete ruskih trupa i uočavaju mete u njihovim redovima čak i noću. Neke dronove su prilagodili za terete teške čak i do 8 kilograma.

Drone laboratorij okuplja oko 100 studenata i inženjera, a čak 60 ih može ispuniti vojne zahtjeve u bilo kojem trenutku, rukujući lemilicama, 3D printerima, kablovima, procesorima… Najmanje letjelice pokreću baterije koje su ‘spasili‘ iz e-cigareta. Plodove svog rada i njihove ratne uspjehe ponekad gledaju na video isječcima s bojišta, što im pričinja naročito zadovoljstvo. Ukrajinski inženjeri su u stalnoj utrci sa svojim ruskim protivnicima koji masovno koriste elektroničko ratovanje za ometanje, blokiranje ili skretanje protivničkih dronova.

image

Ukrajinski dronovi

Vyacheslav Madiyevskyy/Nurphoto Via Afp

U dosadašnjem ukrajinskom ‘ratu dronova‘ najviše uspjeha bilježi flota eksplozivnih mornaričkih bespilotnih čamaca poslanih da napadnu ruske brodove u Sevastopolju na Krimu. Napravili su ih također domišljati majstori improvizacije, ugradivši im modificirane motore s vodenih skutera. Njihov juriš krajem listopada na rusku Crnomorsku flotu jedan je zapadni vojni stručnjak opisao kao pogled u budućnost pomorskog ratovanja.

Jevhen, ukrajinski operater dronova iz volonterske grupe Aerial Reconnaissance, bio je entuzijast daljinskog upravljanja godinama prije nego je prvi put pozvan da svoje vještine u korištenju joysticka ustupi domovini. Stigavši te 2015. u regiju Donjecka s loše opremljenim ukrajinskim snagama brzo je uvidio sav potencijal dronova uz pomoć kojih se vidjelo puno dalje nego s bilo koje izvidnice. Brze povratne informacije s prve crte bile su jedan od ključeva tadašnjeg ukrajinskog uspjeha. S funkcije ‘oka na nebu‘, dronove se s vremenom proširilo i na bacanje bombi.

Vojni zapovjednici i dobrovoljci danas brzo razmjenjuju korisne borbene informacije s tvorcima ratnih dronova: kako o njihovim dobrim stranama, tako i o potrebnim poboljšanjima nekih performansi. Modernizacija u hodu je stalan proces, jer Rusija je dosta moćna u elektroničkoj tehnologiji za obaranje bespilotnih letjelica. No, puno su manje motivirani i sporo se prilagođavaju potrebama trenutka, za razliku od Ukrajine.

Moskva je u nastojanju da zadominira ukrajinskim nebom svojedobno krajnje nemaštovito krenula u kupnju velikih iranskih dronova-kamikaza. Ukrajinski ratni entuzijasti za razliku od njih smatraju da budućnost ratovanja dronovima ide prema manjim i jeftinijim bespilotnim letjelicama, a njihova iskustva potvrđuju i zapadni analitičari.

‘Ako imate 10 jako skupih i dobrih dronova, a protivnik ima 1000 malih, jeftinih i lošije kvalitete, pobijediti će najvjerojatnije onaj koji ih ima više" – objašnjava iskusni ukrajinski operater bespilotnim letjelicama Jevhen.

‘Jeftinija, manja i komercijalno dostupna tehnologija koja se može koristiti kao oružje u rukama manje bogatih nacija biti će glavni trend u ratovima 21. stoljeća‘, zaključuje i Mike Martin s ratnih studija na King‘s Collegeu u Londonu. Američke snage u Siriji, ističe, redovito su napadane malenim samoubilačkim dronovima, a Ukrajinci su kvadkoptere s Amazona pretvorili u eskadrile priručnih mini-bombardera sposobnih itekako učinkovito gađati rusku vojsku. Ovo će više od bilo čega drugoga promijeniti to kako i protiv koga ćemo se boriti u nadolazećim ratovima, upozorio je nedavno britanski vojni stručnjak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. svibanj 2024 04:08