Novoj talibanskoj vladi bit će potrebna financijska sredstva zbog čega bi se ona u početku mogla naći u financijskoj krizi zbog zamrznutih rezervi međunarodne pomoći. Donatori koji su dosad financirali oko 75 posto institucija zemlje već su prekinuli ili prijete da će smanjiti plaćanja. Iako su posljednjih godina talibani stekli veću neovisnost oslanjajući se na vanjske financijske podrške, poput Irana, Pakistana i bogatih donatora iz zaljeva, njezini financijski tokovi, koji su iznosili 1,6 milijardi prošle godine, manji su od onoga što je potrebno za upravljanje zemljom.
Guverner središnje afganistanske banke u srijedu je otkrio da zemlja ima devet milijardi dolara rezervi u inozemstvu, ali ne i fizičku gotovinu unutar zemlje nakon što je Bidenova administracija naredila zamrzavanje pričuva afganistanske vlade koji se nalaze na bankovnim računima, a MMF potvrdio najave da će onemogućiti da nova talibanska vlada povlači sredstva namijenjena za oporavak ekonomije.
Pomoć iz inozemstva koja je održavala afganistansku vladu činila je 42,9% BDP-a. Njemačka, jedna od najvećih donatora, prva je najavila da će zaustaviti razvojnu pomoć ako talibani uvedu šerijatski zakon. Ipak, očekuje se da će talibani i dalje ostati korisnici dobrotvornih donacija bogatih zemalja u Zaljevu i Irana čija je pomoć iznosila više od 240 milijuna dolara.
Ne bi više samo mak
Kako su talibani dugo bili pod međunarodnim sankcijama, oslanjali su se na povećanje trgovine opijumom uključujući uzgoj novog maka koji se može brati i triput godišnje umjesto dva puta.
Na svojoj prvoj konferenciji za novinare u Kabulu, talibani su obećali da će zaustaviti izvoz opojnih droga iz zemlje.
Ako to i provedu, bit će to dug proces uzmemo li u obzir da je prema UN-ovu Svjetskom izvješću od drogama iz 2020. godine Afganistan sam ostvarivao 84% globalne proizvodnje opijuma. Samo prošle godine uzgoj maka se povećao 37%.
Ključ za trgovinu
No kao što su talibani izjavili da će ovaj put biti spretniji u upravljanju, oni već imaju planove za nove financijske rezerve koje će proizaći iz trgovine rudom i potencijalnim novim gospodarskim putevima koji bi mogli činiti strateški ključ za trgovinu u Južnoj Aziji.
Afganistan je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu, više od 90% stanovništva živi sa dva dolara na dan. No, 2010. američki vojni dužnosnici i geolozi procijenili su da se zemlja ima nalazišta ruda i minerala vrijedna gotovo bilijun dolara, piše CNN.
Rudno blago je ostalo gotovo neiskorišteno zbog kontinuiranih sukoba u zemlji. Tu su željezo, bakar, zlato, ali i možda najveći svjetski izvor litija, kobalta - metala koji su danas vitalni u proizvodnji održivih i čistih tehnologija, dok se Zapadne zemlje bore da bi smanjile emisije ugljika. Pentagon je Afganistan usporedio sa Saudijskom Arabijom - ono što je nafta za Saudijsku Arabiju, litij je za Afganistan.
Litij i kobalt ključni su u proizvodnji baterija električnih automobila, laptopa i mobitela. U priopćenju iz svibnja ove godine Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je da će se globalne zalihe litija bakra, nikla, kobalta i rijetkih elemenata povećati ili će svijet zakazati u rješavanju klimatske krize. Nedavno je Bloomberg pisao da su u Srbiji pronađena velika nalazišta litija.
Metali iz Afganistana bit će od iznimne važnosti za gospodarstvo 21. stoljeća, a to je već odavno nanjušila Kina koja, uz Australiju i DR Kongo, spada u tri zemlje koje čine 75% globalne proizvodnje litija, kobalta i drugih rijetkih metala. Talibani su poručili da će biti spremni pregovarati s Kinom o gospodarskom sporazumu.
Kina je u srijedu izjavila da je "održala kontakte i komunikaciju s afganistanskim talibanima". Peking je već Afganistan planirao uključiti u infrastrukturni projekt Put i pojas (BRI) te je s talibanima bio u razgovoru oko iskorištavanja rudnika. Jedan od azijskih rudarskih giganata - Metalurška korporacija Kine (MCC) već ima ugovor kojim joj je omogućena eksploatacija bakra u afganistanskoj provinciji Logar.
Borba indije i Pakistana
Osim Kine, priliku u Afganistanu već vide Pakistan i Indija. Pakistan je 1996. bio među državama koje su priznale ondašnju talibansku vlast, a Islamabad je postao utočište za talibanske borce. Pakistan je važna točka u BRI-ju, gdje je dobio poseban odjeljak, CPEC, Kinesko-pakistanski ekonomski koridor gdje se kineska ulaganja procjenjuju na 60 milijardi dolara.
Rudnici metala do sada su donosili gotovo trećinu prihoda talibanima, no uz vanjske poticaje bi se mogli učetverostručiti. Kada bi zemlja razvila nove gospodarske mogućnosti, u kratkom periodu mogla bi se preobratiti u svjetsku predvodnicu u proizvodnji osjetljivih minerala.
No, sklapanje međunarodnih gospodarskih, a potom i međunarodnih ugovora uvelike će ovisiti o poštovanju ljudskih prava i demokracije u zemlji te razvoju terorističkih aktivnosti. Talibani su stavljeni na popis globalnih terorista američkog Ministarstva financija. Nadalje, SAD i Europska unija, oslonjeni na robu iz Kine, naći će se u dilemi kako se postaviti prema talibanima ako se Kina i Islamski Emirat Afganistan povežu ekonomski.