VUK DLAKU MIJENJA...

Talibani žele da svijet misli kako su se promijenili. Evo zašto mnogi ne vjeruju u to

Svijet ipak ne pada tako lagano na šarm koji odašilju talibanski vođe, a nije da za to nemaju povoda
Talibani na sastanku s bivšim predsjednikom Hamidom Karzaijem
 -/Islamic Emirate of Afghanistan/AFP

Čim su, krajem proteklog tjedna, prisvojili vlast u Afganistanu nakon 20-godišnjeg izbivanja, talibani su brže-bolje svijetu odlučili prezentirati neko novo naličje svoje vlasti.

Naime, od 1996. do 2001., kada su prvi puta bili vlastodršci u velikoj većini Afganistana, masovna ubojstva neistomišljenika ili političkih protivnika, javna bičevanja i drugi oblici strogih kažnjavanja bila su neželjena svakodnevica za većinu Afganistanaca, no strogo upriličavanja šerijatskih zakona bila je jedina realnost za koju su znali. Sve do invazije SAD-a i zapadnih saveznika koji su uspjeli otjerati najradikalnije talibane na vlasti. Međutim, velik dio njih razbježao se u okolne zemlje, ponajviše Pakistan gdje je osnovana Quetta Shura frakcija, ali i drugdje.

Sudeći po prvoj press-konferenciji koju su održali, neke lekcije su naučene. Talibani su svijetu poželjeli prezentirati vlastitu inkluziju, poštovanje ljudskih prava, ženskih sloboda i oprosti svima koji su surađivali sa Amerikancima i zapadnim saveznicima - no, postoji kvaka - sve to u okvirima šerijatskog zakona. Činjenica jeste da su sada ovladali digitalnim kanalima putem kojih mogu lakše dolaziti do novih boraca, ali, što je još važnije, digitalno su se opismenili dovoljno u količini da svoju agendu mogu plasirati na manipulativniji način dok je istina u okvirima stvarnog života puno potisnutija.

Glavni protagonist na presici bio je talibanski glasnogovornik Zabihullah Mujahid koji je nastavio pomirljivu retoriku kojom su se svijetu obraćali drugi istaknutiji vođe nakon osvajanja Kabula i ponovnog preuzimanja vlasti nakon 20 godina. Radi se o čovjeku koji je najistaknutiji talibanski pojedinac na Twitteru, ali njegova pojava prouzrokovala je špekulacije druge vrste, koji su nanovo pobudili sumnje svijeta u talibanske namjere.

Naime, mnogima je ovo bila prva situacija da uživo vide čovjeka s kojima su godinama održavali korespondenciju. BBC-jeva Yalda Hakim istaknula je kako joj je to bilo pomalo šokantno iskustvo te je istaknula određenu zabrinutost u odnosu na retoriku kojom se Mujahid služio. Ono što je njoj u cijeloj priči bilo pomalo čudno bio je njegov pomirljiv ton jer je kroz godine Mujahid imao izrazito radikalne poruke koje je od njega dobivala.

- Neki od tih poruka bile su tvrdokorni islamistički tekstovi. Pomislili biste kako se radi o čovjeku koji je krvožedan prema Amerikancima, prema svima u afganistanskoj vladi. A danas mirno sjedi tamo, pričajući o miru i kako neće biti osveta - priča Hakim.

Istaknula je kako nije nemoguće da postoji više Mujahida te kako postoji mogućnost da se radi o zamci. Sve je to dio afganistanskog udžbenika, veli Hakim, u namjeri da se svide svjetskoj javnosti dok istovremenu stižu svjedočanstva o kršenju ljudskih prava te pojačanom nasilju.

- Mnogo je nepoznanica u vezi njih. Znamo li tko su oni zapravo? To je stvar s talibanima - oni su manipulativni, žele ispasti šarmantni, znaju kako koristiti pravi rječnik, ali nikad nisi siguran trebaš li im zapravo vjerovati ili ne, skeptična je Hakim.

Drugi, poput glavne međunarodne korespondentice BBC-a, Lyse Doucet, bili su zabrinuti zbog nečeg drugog. Davno prije društvenih mreža, neki od novinara su sa Mujahidom komunicirali putem fiksnih telefonskih linija te su izrazili svoju sumnju o tome radi li se uistinu o Mujahidu, budući da im se čovjek s pressice učinio premlad da bi sve te godine 'hendlao' sve te zadatke po pitanju komunikacije s međunarodnim medijima.

Hijerarhija pokreta

Svjetski interes išao je i u smjeru sveukupne hijerarhije talibanskog pokreta, a renomiraniji mediji izlistali su petoricu najistaknutijih među njima.

1. Mawlawi Hibatullah Akhundzada

Na čelo talibanskog pokreta došao je u svibnju 2016. godine, a osvajanjem Kabula, a time i samog Afganistana, postao je vrhovnim vođom Islamskog Emirata Afganistana, što je novi naziv države. Prije njega, "emiri" su bili Akhtar Mansour te mula Mohammed Omar.

Riječ je o čovjeku u 60-im godinama koji je sada glavni u Afganistanu na svim poljima. U počecima svog mudžahedinskog staža ratovao je i protiv Sovjeta, ali danas ga se ipak ponajprije smatra religijskim vođom talibana.

Za vrijeme vladavine mule Omara, on je kao šef sudstva 90-ih bio zadužen za striktno provođenje šerijatskog zakona. Mnogi vjeruju kako on održava postojane kontakte s utjecajnom talibanskom frakcijom Quetta Shura koja djeluje u Pakistanu.

2. Abdul Ghani Baradar

O Baradaru smo više pisali u posebnom članku koji možete pročitati ovdje te ćemo samo kratko istaknuti da je on 1994. bio suosnivač talibanskog pokreta nakon što je i on sudjelovao u istjerivanju Sovjeta.

Danas je politički ideolog, strateg te glavni diplomatski predstavnik talibana i čovjek koji se susretao s bivšim američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom, kineskim šefom diplomacije Wang Yijem te je telefonski razgovarao s Donaldom Trumpom. Mnogi ga smatraju budućim predsjednikom Afganistana, dok je u prvom talibanskom mandatu na vlasti obnašao dužnost zamjenika ministra obrane. Na nalog Amerikanaca bio je 2010. godine uhićen u Pakistanu od ondašnje tajne službe ISI, ali je za potrebe mirovnog sporazuma, također po američkom nalogu, pušten 2018. godine.

3. Mohammad Yaqoob

Yaqoob je sin osnivača pokreta, mule Mohammeda Omara, za kojeg mnogi vjeruju da ima nešto malo više od 30 godina. Kada je 2016. u napadu dronom ubijen drugi po redu talibanski lider Akhtar Mansour, pojedinci su htjeli Yaqooba za novog vrhovnog zapovjednika, no neiskustvo je presudilo u izboru Akhundzade.

Trenutno se nalazi u Afganistanu, ako je vjerovati lokalnim medijima, te je šef talibanskih vojnih operacija.

4. Sirajuddin Haqqani

Nasljednik pokojnog oca Jalaluddina Haqqanija na čelu tzv. Haqqani ćelije, odgovorne za neke od najsmjelijih i najbrutalnijih napada koje su talibani izveli protiv zapadnih sila. Vjeruje se da ima oko 45 godina i operira na granici s Pakistanom gdje kontrolira talibanske izvore novca.

Brojni njegovu grupu smatraju najjačom i najokrutnijom frakcijom talibana, a pojedinci smatraju kako su utjecajniji od afganistanske podružnice Islamske države, dok su je u SAD-u svrstali među terorističke organizacije. Ćelija Haqqani posebno je aktivna i u Pakistanu gdje je, između ostalog, povezuju i s atentatom na tamošnju nekadašnju premijerku Benazir Bhutto.

5. Mula Abdul Hakeem

Jedan od najbližih suradnika vrhovnog vođe Akhundzade je čovjek od nekih 60 godina, koji je svojevremeno vodio islamsku religioznu školu (medresu) u pakistanskog Quetti, odakle potječe jedna od jačih talibanskih frakcija.

U rujnu 2020. godine, talibansko vijeće imenovalo ga je glavnim talibanskim pregovaračem u Dohi, a trenutno drži funkciju nadglednika pravosudnog sustava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. svibanj 2022 00:06