"Nakon više od 70 godina moramo iskoristiti priliku ovog dana za istraživanje dubokih razloga onoga što se dogodilo, gradeći zajedničko povijesno pamćenje, udaljivši se zauvijek od onih koji nastavljaju gajiti mržnju i podjelu."
Tim razboritim riječima je predsjednik talijanskoga Ministarskog vijeća Mario Draghi iznio stav svoje vlade danas u Senatu Talijanske Republike gdje je, kao i svake od posljednjih godina, parlamentarno obilježen Dan sjećanja na egzodus talijanskih državljana, mahom autohtonih etničkih Talijana, s ozemljâ koja je Italija stekla Saintgermainskim mirovnim ugovorom 1919 pa izgubila Pariškim mirovnim ugovorom 1947. Taj ugovor je potpisan baš na današnji dan prije 75 godina, što Italija oplakuje zakonom usvojenim 2004 golemom većinom u Parlamentu. Na zgradama Senata i Zastupničkog doma zastave su bile na pola stijega.
Zloglasne fojbe
U Italiji je glavni akcent na fojbama, kraškim jamama, u koje je bačen dio od više tisuća talijanskih civilnih državljana, ubijenih za oslobodilačkih akcija 1943, odnosno 1945, te nakon završetka ratnih operacija. Neke od tih žrtava su bačene u fojbe još žive, umirući dugo u mukama, nekima su trupla bačena u jame zajedno sa životinjskima, radi "asanacije terena" ili pod tom izlikom.
Ujutro je predsjednik Republike Sergio Mattarella objavio bilješku, koja sadrži diskrepantne akcente. S jedne strane spominje solidarnost sa žrtvama "okrutno ubijenima i bačenima u jame", s "Talijanima otrgnutima iz njihovih kuća i prisiljenima na egzodus"; teritorije stečene poslije prvoga svjetskoga i izgubljene poslije drugoga svjetskog rata naziva talijanskom istočnom granicom, što je gruba uvreda Sloveniji odnosno Hrvatskoj koje ih smatraju nacionalnim teritorijem, definitivno ozakonjenim Osimskim sporazumima i Helsinškom poveljom. S druge Mattarella naglašava da je Evropa (naime: Evropska unija) rođena iz mira i dijaloga demokratskih sustava, da i najgora povijesna iskustva, čak i ona nastala iz zla, mogu biti sjeme mira i građanskog razvitka. "To je angažman u kojemu je naša zemlja protagonist zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom da bismo od pograničnih krajeva stvorili zemlju susreta i prosperiteta, suradnje i nade", piše Mattarella i u tom sklopu ističe zajedničko domaćinstvo Gorizije i Nove Gorice kao evropske prijestolnice kulture 2025.
Ni ovogodišnji Deseti veljače nije u Italiji prošao jednoznačno. Stefano Versari, šef Odsjeka obrazovanja u talijanskome Ministarstvu obrazovanja, sveučilišta i istraživanja, uputio je školama okružnicu u kojoj poziva da se obilježi tragedija Talijana, usporediva s tragedijama Armenaca, Židova, odnosno Muslimana u Srebrenici. Naravno, ni riječi o tome da je nedopustivome etničkom "čišćenju" Talijana iz Istre, Rijeke i Zadra prethodilo etničko "čišćenje" Slovenaca i Hrvata sa "istočne granice", talijanski "rasni zakoni" protiv Židova, te ratni zločini talijanskih okupatora u Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Grčkoj, Libiji, Etiopiji itd.
"Apsurdna usporedba"
Žestoko je prosvjedovao Nacionalni savez talijanskih partizana (ANPI), pobunila se vladina Demokratska stranka, također Talijanska ljevica, pa centristička stranka "Hrabro Italijo", a i niz medijskih glasila, uvjerenih da je "apsurdna usporedba" nasilja nad Talijanima s holokaustom i općenito genocidom. Ministar Patrizio Bianchi je smjesta reagirao i demantirao opravdanost okružnice.
Na adresu Enrica Lette, tajnika Demokratske stranke, stigle su uvrede i prijetnje smrću, pa se s njime solidarizirala i Giorgia Meloni, vođa postfašističke Braće Italije, iako su pripadnici njezine stranke, zajedno s preživjelim fašistima, danas demonstrirali u povodu fojbi u Veroni.
Sentimenti očito nisu jednoznačni. Znalo je biti burno i prijašnjih godina, a zatim bi uslijedila 363 dana totalnog pomanjkanja interesa za te teme.
Ipak, čini se, neprestano treba naglašavati da prethodni zločini ne opravdavaju zločinačke reakcije, da je svaki zločin ponajprije zločin, dok okolnosti bivaju utvrđene, kao olakotne ili otegotne, tek pošto je utvrđeno zlodjelo – ali i da treba imati na umu "što je bilo prije, a što poslije", kako je poentirao tadašnji predsjednik Talijanske Republike Carlo Azeglio Ciampi.