Prema pisanju Financial Timesa i Bloomberga, vodećih poslovnih medija, populistička vlada bivše neofašistice Giorgie Meloni pokušava umiriti financijsku javnost nakon što je jučer zamjenik premijerke, Matteo Salvini, najavio oporezivanje 40 posto zarade koje su talijanske banke ostvarile na razlikama u kamatama na štednju (koje nisu naročito dizale) i kamata na kredite, čija cijena je rasla snažno otkako je ESB počela zatezati monetarnu politiku kako bi suzbila inflaciju.
Međutim, populisti, kao populisti, nisu računali da će najava dodatnog oporezivanja banaka, koju su široj javnosti krivo predstavili kao oporezivanje ekstraprofita, iako su zapravo zamislili oporezivanje kamatne marže, drastično srušiti vrijednost dionica niza talijanskih banaka, uključivši dvije najveće – UniCredit i Intesu Sanpaolo.
Izbrisali vrijednost
S obzirom na to da je u jednom trgovinskom danu najava talijanske banke o oporezivanju ekstra zarada banaka kao gumicom izbrisala 10-ak milijardi tržišne kapitalizacije banaka, danas su pak poručili da će limitirati najviši iznos poreza na 0,1 posto vrijednosti imovine banaka. I dalje se potencijalno radi o vrlo visokim iznosima, a dojam je da su talijanski populisti na vlasti na teži način naučili kako moraju zaštiti srednje i male banke, koje u talijanskim uvjetima poslovanja ionako nemaju ružičaste perspektive. Vjerojatno je da bi bez značajnijih problema financijski udarac relativno jednostavno amortizirale najveći, upravo UniCredit i Intesa, dok bi se u slučajevima manjih talijanskih financijskih institucija moglo raditi o pravoj drami.
Sada treba pričekati te vidjeti hoće li biti dodatnog razvodnjavanja odluke o oporezivanje „ekstraprofita banaka“, pogotovo jer se o toj velikoj interesnoj priči prilikom njezinog predstavljanja nije izjasnio ministar financija i ekonomije.
Bloomberg o tome piše: „Salvini se bunio protiv ‘ekstraprofita‘ banaka još od povećanja kamatnih stopa od strane Europske središnje banke dok se obraćao svojoj populističkoj bazi kao vođa antimigrantske Lige stranke, ključnog člana desničarske koalicije Giorgie Meloni. Govorio je na konferenciji za novinare s koje je ministar financija Giancarlo Giorgetti bio upadljivo odsutan. To je neobično s obzirom na to da je Salvini rekao da je normu predložio Giorgetti i da će se njegovo ministarstvo baviti tehničkim detaljima. Meloni također nije prisustvovala konferenciji za novinare, niti je komentirala porez koji je oštro branila njezina stranka Braća Italije.“
Nisu precizirali mjeru
Bloomberg pojašnjava kako se tek naknadno javilo Ministarstvo financija te pojasnilo detalje: „Prvo su poslali izjavu u kojoj objašnjava da će se porez plaćati na razliku između neto prihoda od kamata u 2022. i 2021. koji premašuje dobitak od 5 posto, ili između 2023. i 2021. iznad dobitka od 10 posto. Raniji nacrt, koji je vidio Bloomberg, predviđao je donje razine od 3 i 6 posto. Kasnije tijekom dana, još jedno priopćenje ministarstva objasnilo je ograničenje od 0,1 posto (op.a., imovine banaka). Vlada nije precizirala mjeru koja se koristi za ograničenje, ali ako se temelji na globalnoj imovini banaka poput Unicredita i Intese, porez bi mogao iznositi oko milijardu dolara. Kad bi se to odnosilo samo na talijansku imovinu, radilo bi se o nekoliko stotina milijuna eura.“
Talijanski bankari pretpostavljaju kako će se porez odnositi samo na talijansko poslovanje, a ne na banke u vlasništvu UniCredita ili Intese. U Hrvatskoj su to Zaba i PBZ. Drugim riječima, ako Bloomberg i talijanski bankari, uz vlastite ograde da se radi o hipotezi, točno tumače da će se porez na neto kamatnu maržu odnositi na talijanski biznis, onda Zaba i PBZ ipak neće biti pod direktnim udarom vlade bivše neofašistice (sada populistice) nego vjerojatno samo indirektno.