NOVA KRIZA

Talijanski premijer Mario Draghi podnio ostavku, predsjednik ga odbio: ‘Neka se obrati Parlamentu‘

PoKret 5 zvjezdica odlučio je sinoć da senatori neće glasati za povjerenje vladi Marija Draghija jučer u Senatu.

Mario Draghi

 Andrea Carrubba/Anadolu Agency Via AFP

Mario Draghi je večeras podnio ostavku svoje vlade predsjedniku Republike Sergiu Mattarelli. Predsjednik nije prihvatio ostavku, uputio je Draghija na raspravu u Parlament, kojemu će se premijer stoga obratiti u srijedu, nakon povratka iz Alžira (gdje ugovara nove isporuke plina i nafte). Na sjednici Ministarskog vijeća, koju je sazvao u 18.15, najavio je ministrima da podnosi ostavku, zahvalivši im na suradnji. Rekao im je, među inim: „Većina nacionalnog jedinstva koja je podržavala ovu vladu - više ne postoji. Nestao je pakt povjerenja na kojemu je izgrađena ova vlada.“ Te riječi ne ostavljaju prostor za predomišljanje.

Tako je i formalno otvorena kriza vlade koju je izazvao PoKret 5 zvjezdica odbivši danas glasati za povjerenje vladi u kojoj sudjeluje s nekoliko ministara. Time se raspala neuobičajena široka vladina većina, u koju od većih parlamentarnih stranaka nisu ušla samo postfašistička Braća Italije.

Kad su Zvjezdice počele ultimativno postavljati svoje zahtjeve, Draghi je iznio dva stanovišta. Prvo, da neće voditi vladu bez Zvjezdica. Drugo, da nakon ove vlade neće voditi nijednu više u ovome parlamentarnom sazivu. U politici ne postoji „nikad“, ali stav je jasan.

Premijer je podnio ostavku protivno mišljenju Sergia Mattarelle. Sastao se s njime i ranije popodne, ali s tog sastanka Kvirinal nije dao nikakvu obznanu. Tek nakon višesatnog pritiska se Ured Predsjednika oglasio objavivši da su se sreli Mattarella i Draghi, te da „nije donesena nikakva odluka“. Zapravo nečuveno u dosadašnjoj praksi.

Mattarella se – shvatili smo kasnije – suptilno ogradio od ostavke. Demokratska stranka bivšeg premijera Enrica Lette, koja je bezrezervno podržavala Draghija, izražava nadu da će se većina obnoviti do srijede i obraćanja Parlamentu. Bivši premijer Matteo Renzi se nada novoj Draghijevoj vladi, ali bez Zvjezdica.

Draghi ne može nazad. Dok se čekalo na njegovu odluku, dok se nagađalo hoće li popustiti pod ultimatumima, Matteo Salvini je u ime Lige počeo postavljati svoje ultimatume. Draghi je shvatio: ako dopusti jednima da ga ćuškaju, dopustio je svima. Nije mogao pristati na to, pa ni vis-à-vis vlastite institucijske povijesti: bio je guverner emisijske Banke Italije, bio je predsjednik Evropske središnje banke, ne želi biti punching ball.

Draghi se sastao prekjučer sa Giuseppeom Conteom, političkim vođom PoKreta 5 zvjezdica, koji mu je podnio devet zahtjeva svoje grupacije. Draghi je rekao da veći dio toga koincidira s planom vlade, ali da se „ne vlada ultimatumima“.

U prekjučerašnjemu premijerovu razgovoru sa sindikatima načelno su dogovorene mjere koje pomažu radništvu i najsiromašnijima u suzbijanju loših posljedica sve izraženije inflacije. Dogovoren je, na primjer, minimalni dohodak (koji Italija još nema, ali za 85 posto uposlenih to je regulirano kolektivnim ugovorima).

Sindikati su nezadovoljni jer Draghi nije iznio brojke. Conte je nezadovoljan, jer Draghi nije usvojio sve zahtjeve, koji su mu postavljeni ultimativno.

Ministarsko vijeće tehničkog premijera Marija Draghija, neka vrsta vlade nacionalnog jedinstva ili nacionalnog spasa s obzirom na zdravstvenu krizu izazvanu pogubnom pandemijom covida-19, formirano je 13 veljače 2021. Pola kabineta su nestranački stručnjaci, druga polovica su članovi stranaka u vladinoj većini, u veoma širokom rasponu od suverenističke desnice u Ligi pod vodstvom Mattea Salvinija do postkomunističkog Članka 1.

Ekstremno populističke Zvjezdice, donedavno najkrupnija stranka u Parlamentu, jedine su bile u svim trima vladama nakon parlamentarnih izbora 4 ožujka 2018: u prvoj Conteovoj s Ligom i Berlusconijevom desnom liberalnom strankom Forza Italia, a u drugoj Conteovoj s Demokratskom strankom, socijal-liberalnom formacijom lijevog centra, nasljednicom davnih demokršćana i davnih komunista.

Na izborima 2018 prvi put je primijenjen izborni zakon nazvan po predlagaču Ettoreu Rosatu, koji snažno preferira koalicije, jer je smišljen kao poticaj na uspostavu bipolarnog sustava. Tako su se na izborima pojavili Desni centar (u kojemu je bilo okupljeno gotovo sve udesno od centra: Liga, Forza Italia, Braća Italije) i Lijevi centar (koji je okupio umjerenu i izrazitu ljevicu: Demokratsku stranku te strančice ljevice i centra). PoKret 5 zvjezdica se ubacio kao treći nezgodni i osvojio 32,6 posto glasova (Desni centar 37, a Lijevi centar 22,9 posto). Vlade su se mogle osnivati samo kombinirajući barem dvije od te tri grupacije.

Zvjezdice su glasove osvojile predstavljajući se kao antisistemska grupacija, najavljujući da će „otvoriti Parlament kao konzervu sardina“, obećavajući donošenje svih odluka javno, u mrežnom streamingu. Prilično brzo sve to je palo u vodu, pretvorili su se u jednu od partija na vlasti, s natprosječno nesposobnim lokalnim upravljačima (primjer je bila rimska gradonačelnica Virginia Raggi). Podrška im se sustavno osipala. Sada je oko 10-11 posto, po ispitivanjima javnog mnijenja.

Ove godine sve je jači bio pritisak unutar PoKreta da se iziđe iz vladine većine, u uvjerenju da im podrška pada jer su u vlasti koju ne kontroliraju, te da će izvan vlade dobiti ponovo na snazi. Argument im je bio da su Braća Italije, odbivši ući u Draghijevu većinu, u godinu dana povećali podršku sa 12 na 23 posto, postavši – po anketama javnog mnijenja – najjača politička stranka u Italiji. Na toj dilemi Zvjezdice su se raspale. Giuseppe Conte, postavši i formalnim političkim vođom Zvjezdica, oštro je nasrnuo na prethodnoga političkog vođu Luigija Di Maia, protagonista snaga orijentiranih na koaliciju s Demokratskom strankom i sada i na sljedećim parlamentarnim izborima. Suočen s prijetnjom istjerivanja Di Maio je izišao iz PoKreta, a s njime je otišlo šezdesetak zastupnika odnosno senatora, pa su Zvjezdice prestale biti najjača politička stranka u Parlamentu.

Eto, to je podloga zaokreta koji je Conte objavio sinoć i proveo danas. Nakon dugog i bučnog natezanja i sukobljavanja, većina Nacionalnog vijeća PoKreta odlučila je da danas neće glasati za povjerenje Vladi, nego će naprosto napustiti senatsku sabornicu.

To su isto učinili u Zastupničkom domu prošli tjedan, na glasanju o povjerenju o istom Dekretu pomoći. U Zastupničkom domu su tako ubrojeni u izostale, ne utječući na rezultat. U Senatu je pravilnik drugačiji: nema suzdržanih glasova, nema neutralnih izostanaka, nego: tko nije za, automatski je protiv, bio u sabornici ili ne, pritisnuo taster glasanja ili ne.

I tako je počela svađa.

U Italiji krizom – i vladinom, i parlamentarnom – ravna predsjednik Republike, obično konsultirajući se s predsjednicima parlamentarnih domova i s parlamentarnim stranačkim prvacima. Njihovo mišljenje ga ne obavezuje. On povjerava mandat, on imenuje ministre na prijedlog mandatara, koji može ali ne mora prihvatiti, on raspušta parlamentarne domove.

Mattarella sada ima dva izbora, podjednako vjerojatna.

Prvo, može raspustiti Parlament, saslušavši mišljenje predsjednikâ domova. U tom slučaju se izbori raspisuju u roku od 50-70 dana. To znači predizbornu kampanju za ferragosta. Ali tako bi se dobila nova vlada s legitimnim mandatom, koja bi stigla sastaviti Zakon o stabilnosti (s državnim proračunom za 2023). Vrlo vjerojatno desničarska, koju bi u tom slučaju predvodila Giorgia Meloni, prvakinja Braće Italije, radikalnija od Marine Le Pen. Meloni večeras na sve načine zahtijeva izbore odmah.

Drugo, može naći neku većinu koja bi podržala bilo političku, bilo tehničku vladu, zaduženu za izradu proračuna i za pripremu sljedećih izbora. Prvi kandidat za sastav političke vlade je Salvini, jer ima najviše članova Parlamenta. Prvi kandidat za sastav tehničke vlade je ministar ekonomije i financija Daniele Franco, nestranački bankar, glavni potporanj Draghijeve politike. Kao mogući tehnički premijer se spominje bivši politički premijer Giuliano Amato, sada predsjednik Ustavnog suda.

Takve ljetne vlade su u doba demokršćanske dominacije zvali „kupališnima“. Izraz je opet isplivao. Situacija je, naime, teška, ali nije ozbiljna – kako se to često kaže u Italiji. Zaista je znak neozbiljnosti da se Italija našla u vladinoj krizi usred ljeta, usred jačanja pandemije, usred rata u Ukrajini i energetske nestašice. To krizu čini još težom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. prosinac 2022 16:12