-
Pezeškian američkim građanima: ‘Izvorno nismo neprijatelji, ali ono ‘53. je bio državni udar SAD-a‘
-
FT: ‘Trump je zaprijetio odustajanjem od Ukrajine ako saveznici ne pomognu u Tjesnacu‘
-
Trump: ‘Iranci traže primirje‘; Iran: ‘Laže‘
-
Trump najavljuje skori odlazak iz Irana: ‘U Izraelu vlada nelagoda‘
-
Trump: ‘Ozbiljno razmatram izlazak iz NATO-a‘
-
Starmer: ‘Britanski interes je jačanje suradnje s Europom‘
Sve događaje vezane uz rat na Bliskom istoku pratili smo i jučer. OPŠIRNIJE
Objavljene ključne poruke iranskog predsjednika američkom narodu, spominje i 1953.
Iranski mediji izvijestili su o sadržaju "važnog" pisma predsjednika Irana Masuda Pezeškiana upućenog američkom narodu, za koje je on najavio da će biti objavljeno tijekom dana.
U pismu upućenom "narodu Sjedinjenih Američkih Država", iranski predsjednik istaknuo je da Iran "nikada nije započeo rat" te govori o "trajnoj okupaciji i invaziji", prenosi BBC.
U svom pismu iznio je dugogodišnje, povijesne pritužbe koje stoje iza nepovjerenja Teherana prema Washingtonu, a prekretnica je bio državni udar 1953. godine, koji je opisao kao "nezakonitu američku intervenciju usmjerenu na sprječavanje nacionalizacije iranskih vlastitih resursa".
Odnosi prije toga "nisu izvorno bili neprijateljski, a rane interakcije između iranskog i američkog naroda nisu bile narušene neprijateljstvom ili napetošću", napisao je.
Rekao je da se nepovjerenje "dodatno produbilo" američkom podrškom šahu, podrškom Saddamu Husseinu, sveobuhvatnim nehumanim sankcijama i, nedavno, "neizazvanom vojnom agresijom - dva puta, usred pregovora, protiv Irana".
Nastavak vojne agresije i nedavni bombardiranja duboko utječu na živote, stavove i perspektive ljudi.
Zatim je naglasio da postoji razlika između američke vlade i naroda Sjedinjenih Država - pri čemu se obični Amerikanci, Europljani i druge zemlje ne smatraju neprijateljima.
"Prikazivanje Irana kao prijetnje nije u skladu ni s povijesnom stvarnošću ni s današnjim vidljivim činjenicama", napisao je.
Objava pisma dolazi nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump ustvrdio da je "iranski predsjednik novog režima" - bez pojašnjenja na koga se odnosi - zatražio od SAD-a primirje.
U objavi na društvenim mrežama, Trump je rekao da će SAD razmotriti primirje "kada Hormuški tjesnac bude otvoren, slobodan i čist. Do tada, Iran guramo u zaborav ili, kako kažu, natrag u kameno doba!!!"
Pezeškian u svom pismu ne spominje potencijalno primirje.
Iranski narod nema zlu volju prema narodu Amerike, Europe ili susjednih zemalja, napisao je, zaključujući da će izbor između "sukoba i angažmana" "oblikovati budućnost za generacije koje dolaze".
Pezeškijan je kritizirao američki rat protiv svoje zemlje, nazivajući ga apsurdnom operacijom koja je skupa za njihovu naciju. Iranski predsjednik poručio je Amerikancima da SAD vodi rat kao ‘posrednik Izraela‘.
Rekao je da se "svijet nalazi na raskrižju", tvrdeći u svom pismu narodu Sjedinjenih Država da je nastavak neprijateljskog puta prema Iranu "skuplji i uzaludniji nego ikad prije". Pezeshkian je izbor između sukoba i angažmana opisao kao "stvarni i posljedični".
Dodao je da se Iran tijekom svoje povijesti suočio s mnogo agresora. "Sve što je od njih ostalo su okaljana imena, dok Iran opstaje - otporan, dostojanstven i ponosan", napisao je Pezeškijan.
Sky News prenio je što još navodno piše u pismu Masuda Pezeškiana:
- Doveo je u pitanje je li Bijela kuća stavljala "Ameriku na prvo mjesto" u svojim akcijama u Iranu ili je djelovala kao "opunomoćenik Izraela"
- Odnosi između Washingtona i Teherana su, kako je rekao, "pogrešno shvaćeni"
- Ustvrdio je da prikazivanje Irana kao prijetnje nije točno
- Upozorio je da napadi na iranski narod sa sobom "nose posljedice koje se protežu daleko izvan iranskih granica" u naizgled prikrivenoj prijetnji
Prema iranskim standardima, otvoreno pismo narodu Sjedinjenih Država prilično je neobično. Promatrači ga stoga vide kao pokušaj Irana da uvjeri američku javnost da je odluka američke vlade pogrešna i tako neizravno prisili na prekid vatre, ističe agencija dpa.
Iranski predsjednik najavio objavu važnog pisma američkom narodu
"Važno pismo" iranskog predsjednika američkoj javnosti bit će objavljeno za nekoliko sati, prema riječima njegovog glasnogovornika.
Mehdi Tabatabai nije ponudio nikakve detalje o tome što će u pismu stajati, ali je nahava stigla nakon što je Donald Trump ranije u srijedu izjavio: "Novi iranski predsjednik, mnogo manje radikalan i daleko inteligentniji od svojih prethodnika, upravo je zatražio od Sjedinjenih Američkih Država primirje!"
Iran je ubrzo demantirao da je tražio primirje i nije jasno na koga se američki predsjednik referirao kao na iranskog predsjednika jer je Masud Pezeškian i dalje predsjednik.
Tabatabai je na društvenim mrežama, nedugo nakon Trumpovih tvrdnji, napisao da se iranski stav nije promijenio i odbacio ono što je nazvao "zabludama i lažima" SAD-a i Izraela.
FT: ‘Trump je zaprijetio zaustavljanjem isporuke oružja Ukrajini, ako mu saveznici ne pomognu u Hormuzu‘
Donald Trump zaprijetio je da će zaustaviti isporuku oružja Ukrajini kako bi izvršio pritisak na europske saveznike da se pridruže snagama za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, prema izvorima upoznatim s razgovorima, javlja Financial Times.
Američki predsjednik je prošli mjesec zatražio od NATO-ovih mornarica da mu pomognu u ponovnom otvaranju klučnog plovnog puta, ali su ga europske prijestolnice odbile rekavši da bi to bilo nemoguće dok sukob traje, a nekoliko ih je također istaknulo da to "nije naš rat".
Tri dužnosnika upoznata s tim razgovorima rekla su da je Trump odgovorio prijetnjom da će zaustaviti isporuke u sustavu PURL, NATO-ovoj inicijativi za nabavu oružja za Ukrajinu koju financiraju europske zemlje.
Kao rezultat toga, i na poticaj glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, skupina zemalja, uključujući ključne članice saveza Francusku, Njemačku i Ujedinjenu Kraljevinu, izdala je 19. ožujka brzopleto dogovorenu izjavu u kojoj je stajalo: "Izražavamo spremnost da doprinesemo odgovarajućim naporima kako bismo osigurali siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac."
"Rutte je inzistirao na zajedničkoj izjavi jer je Trump prijetio povlačenjem iz PURL-a i iz Ukrajine općenito", rekao je jedan od dužnosnika upoznat s raspravama, kako piše FT.
"Izjava je potom brzo sastavljena, a druge zemlje su joj se naknadno pridružile jer nije bilo dovoljno vremena da se pozove sve da je odmah potpišu".
Rutte je više puta razgovarao s Trumpom i američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom dva dana prije objavljivanja izjave, rekla su dva dužnosnika.
Drugi dužnosnik rekao je da je Rutte, u pozivu s Parizom, Berlinom i Londonom, objasnio da je Trump bio "prilično histeričan" zbog odbijanja Europljana da pomognu u zaštiti Hormuškog tjesnaca.
Britanski dužnosnici inzistirali su na tome da Ujedinjena Kraljevina i SAD raspravljaju o opcijama za osiguranje tjesnaca "na vojnoj osnovi" prije 19. ožujka, ali nisu porekli da je Washington zaprijetio daljnjom podrškom Ukrajini ako se zemlje NATO-a ne angažiraju.
Axios: SAD i Iran navodno razgovaraju o prekidu vatre koji bi ponovno otvorio Hormuški tjesnac; ‘Nema dokaza da je miniran‘
Axios je prenio riječi tri neimenovana američka dužnosnika koji tvrde da SAD i Iran razgovaraju o potencijalnom prekidu vatre kojim bi se ponovno otvorio Hormuški tjesnac.
Dužnosnici pojašnjavaju da nije jasno može li se dogovor doista postići, prenosi The Times of Israel.
Također nisu rekli odvijaju li se razgovori izravno ili samo putem posrednika.
U međuvremenu je zapovjednik francuske mornarice, admiral Nicolas Vaujour, izjavio da još nema dokaza da je Hormuški tjesnac miniran. On je to rekao na sigurnosnoj konferenciji Parizu, gdje je također pozvao Kinu da odigra veću ulogu u pritisku na Iran da obnovi korištenje plovnog puta.
Izraelski mediji: Iran ispalio najmasivniju raketnu baražnu vatru na Izraelu od početka rata
Iran je lansirao svoju najmasivniju raketnu vatru od početka rata, ispalivši otprilike 10 balističkih raketa prema središnjem Izraelu, izvijestili su izraelski mediji u srijedu.
The Times of Israel izvijestio je da su se sirene oglasile diljem središnjeg Izraela kada su rakete otkrivene, a spasilački timovi reagirali su na izvješća o udarima u nekoliko područja, moguće uzrokovanim padajućim krhotinama. Jedan projektil navodno je nosio "kasetnu bojevu glavu", raspršujući bombe po području, prenosi agencija Anadolija.
Dnevni list Yedioth Ahronoth dodao je da su stanovnici čuli eksplozije diljem središnjeg Izraela, dok su se sirene aktivirale u Tel Avivu, Šefeli i obližnjim područjima. Kasnije su prijavljena dodatna lansiranja prema središnjem Izraelu, sjeveru i području Jeruzalema. Zasad nisu potvrđene žrtve.
Izraelska vojska izjavila je da su njihove zračne snage započele "opsežan val" napada usmjerenih na desetke iranskih infrastrukturnih lokacija u Teheranu.
SAD i Izrael nastavljaju zračne napade na Iran od 28. veljače, a do sada su ubili više od 1340 ljudi, uključujući vrhovnog vođu Alija Hamneija, podsjeća Anadolija. Iran je uzvratio napadima dronovima i raketama usmjerenim na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zemlje Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američka vojna imovina, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi, a istovremeno poremećujući globalna tržišta i zrakoplovstvo.
Trump razgovarao s bliskim europskim državnikom: ‘Imali sam konstruktivne razgovore, oblikuje se europskiji NATO‘
Finski predsjednik Alexander Stubb izjavio je u srijedu da je imao "konstruktivnu raspravu i razmjenu ideja" s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
U kratkoj objavi na X-u, finski čelnik, poznat po tome što je blizak s Trumpom, rekao je da su njih dvojica razgovarali o Ukrajini, Iranu i NATO-u, čija je Finska članica. "Problemi su tu da bi se pragmatično rješavali", kaže Stubbs.
Finski predsjednik Alexander Stubb u srijedu je u telefonskom razgovoru američkom predsjedniku Donaldu Trumpu rekao da se oblikuje „europskiji NATO” te da Europa „preuzima odgovornost”, priopćio je njegov ured.
‘Europskiji‘ NATO bit će i na dnevnom redu godišnjeg samita vojnog saveza u Ankari 7. i 8. srpnja, priopćeno je iz ureda predsjednika Finske, čelnika kojeg je republikanac često hvalio.
Stubb je tako bio i gost u Bijeloj kući na razgovoru Trumpa, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnika većih europskih sila.
Američki predsjednik za Stubba je tada rekao da „radi odličan posao” te da ga je „želio tamo jer ga svi poštuju”.
Finska je u travnju 2023. postala 31. članica NATO-a, zbog ruske agresije na Ukrajinu napustivši desetljeća dugu politiku vojne neutralnosti.
Ovo je objavljeno nekoliko sati nakon što je Trump navodno rekao Telegraphu da ozbiljno razmatra izlazak SAD-a iz NATO-a. Više o tome možete pročitati ovdje.
Trumpovi signali o završetku rata spustili cijene nafte na 102 dolara, Vance razgovarao s posrednicima
Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima na 102 dolara nakon signala američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem skorom završetku rata protiv Irana.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,94 dolara nižoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 102,03 dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 1,51 dolar i stajao je 99,87 dolara.
Pozornost tržišta privukle su nove poruke iz Washingtona o ratu protiv Irana.
SAD bi mogao završiti vojnu operaciju u Iranu u roku od dva do tri tjedna, rekao je u utorak predsjednik Trump, uz napomenu da bi dogovor s Teheranom mogao biti postignut, ali nije uvjet za završatak rata.
U srijedu navečer Trump planira objavu za američke građane, rekavši poslijepodne u telefonskom razgovoru za Reuters da će jedna od tema biti nezadovoljstvo NATO-vim odbijanjem sudjelovanja u otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Španjolska je američkim vojnim zrakoplovima zabranila prolaz kroz zračni prostor, a njezin primjer slijedile su i Francuska i Italija. I Britanija je bila meta Trumpove kritike, zato što, kako je naveo američki predsjednik, nije pomogla SAD-u u svrgavanju vlasti u Teheranu.
Američki potpredsjednik JD Vance razgovarao je pak u utorak s "posrednicima" o ratu protiv Irana, rekao je u srijedu upućeni izvor, s uputom predsjednika da je spreman za primirje ako se ispune određeni američki zahtjevi, uključujući i otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Iran je zbog američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad tjesnacem, zabranivši tranzit brodova povezanih sa SAD-om i Izraelom i njihovih saveznika.
Iranske vlasti višekratno su naglašavale da tjesnac nije zatvoren, ističući da brodovi "prijateljskih" zemalja mogu proći, u koordinaciji s iranskom mornaricom.
S iranskog stajališta, tjesnac je otvoren za brodove većine država, istaknuo je u intervjuu za Al Jazeeru objavljenom u srijedu ministar vanjskih poslova Abas Arakči uz iznimku zemalja koje su napale Iran.
Šef iranske diplomacije rekao je i da je u kontaktu sa specijalnim američkim izaslanikom Steveom Witkoffom, naglasivši ipak da Teheran i Washington ne pregovaraju već samo razmjenjuju poruke, bilo izravno, bilo preko posrednika.
Kina i Pakistan pokrenuli su u međuvremenu inicijativu za dokončanje rata, pozivajući sve strane da zaštite sigurnost brodova i članova posade koji su zapeli u Hormuškom tjesnacu, te da dopuste što skoriji i siguran prolazak civilnih i trgovačkih brodova.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u utorak bio skuplji za 6,07 dolara i stajao je 123,21 dolar.
Trump je rekao da će vrlo brzo otići iz Irana, Izraelu se ne sviđa što čuje
Neki komentatori sugeriraju da bi primjedba Donalda Trumpa da bi SAD mogle napustiti Iran "vrlo brzo" mogla biti dio varke kako bi Iran ‘spustio gard‘ prije pokretanja kopnene invazije.
No, postoji i opći osjećaj da Izrael mora biti spreman za brži izlazak SAD-a iz rata nego što bi mu se svidjelo, piše BBC.
Ključni iranski čelnici su mrtvi, a vojne sposobnosti Teherana teško pogođene, no postoji pretpostavka da će režim pokušati obnoviti i da će nastaviti predstavljati prijetnju Izraelu i njegovim susjedima u Perzijskom zaljevu.
Izraelski dužnosnici sugerirali su da će Izrael nakon završetka ovog rata nastaviti izvoditi strateške napade u Iranu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također je spomenuo mogućnost novih obrambenih veza sa zemljama Perzijskog zaljeva koje su se nedavno našle pod napadom. Trenutačno je Izrael normalizirao odnose samo s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom u Perzijskom zaljevu.
Netanyahu je u utorak u obraćanju rekao da Izrael "formira nove saveze s važnim zemljama u regiji protiv zajedničke iranske prijetnje".
Iranci se oglasili: ‘Trump laže, nismo tražili primirje‘
Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Teheran zatražio primirje, nazvavši ih ‘lažnima i neutemeljenima‘.
Trump je ranije na Truth Socialu objavio da je iranski ‘predsjednik‘ zatražio primirje, no poručio je da Washington navodni zahtjev neće ni razmatrati dok Hormuški tjesnac ne bude ponovno otvoren.
Dodao je i da će SAD ignorirati takav zahtjev te nastaviti ‘razarati Iran do neprepoznatljivosti‘ sve dok tjesnac ne bude otvoren, slobodan i siguran.
Teheran i Tel Aviv pod udarima
Unatoč tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Iran zatražio primirje, Izrael i Iran nastavili su međusobne napade.
Snimke objavljene na društvenim mrežama, koje je verificirao Sky News, prikazuju oblake dima koji se uzdižu iznad iranske prijestolnice, što upućuje na nove udare.
Istodobno, u više provjerenih videa iz Tel Aviva vidi se teško oštećena zgrada na rubu urušavanja, nakon noćnog napada.
Visoki iranski dužnosnik: ‘Trumpove izjave nisu pouzdane, on je nestabilan‘
Visoki iranski dužnosnik umanjio je značaj nadolazeće objave američkog predsjednika Donalda Trumpa o ratu s Iranom, poručivši za CNN da njegove izjave nisu pouzdan pokazatelj stvarnog stanja.
- Ova osobina odražava nestabilnu i ekscentričnu osobnost, rekao je dužnosnik u razgovoru s novinarom Matthewom Chanceom.
Trump je ranije na društvenim mrežama ustvrdio da je iranski predsjednik zatražio primirje, dodajući da će se o tome razmotriti kada Hormuški tjesnac, ključna pomorska ruta koju Iran trenutačno blokira, ponovno bude otvoren za promet.
U ranijoj objavi u utorak, Trump je sugerirao da nije zabrinut zbog zatvaranja tjesnaca, ključnog za globalnu opskrbu energijom, pozvavši druge zemlje ovisne o energentima iz Perzijskog zaljeva da se s time ‘same nose‘.
Trump: ‘Brzo ćemo izaći iz Irana, NATO mi se gadi‘
Sjedinjene Američke Države će "poprilično brzo izaći" iz Irana, a prema potrebi bi se mogle vratiti radi "ciljanih udara", kazao je predsjednik Donald Trump za Reuters u srijedu, nekoliko sati prije svog obraćanja naciji.
S ratom koji traje više od četiri tjedna i Trumpom koji je pod pritiskom da iz njega izađe u vrijeme sve većih cijena goriva, predsjednik će se javnosti obratiti u 21 sat po lokalnom vremenu (3 sata po hrvatskom).
Trump je u telefonskom intervjuu za Reuters rekao da će dio govora biti posvećen nezadovoljstvu NATO-om zbog, kako kaže, slaboj potpori saveza ispunjenju američkih ciljeva u Iranu. Rekao je da "apsolutno" razmatra povlačenje SAD-a iz Sjevernoatlantskog ugovora koji je američki Senat ratificirao 1949.
"Nisu bili prijatelji kada smo ih trebali", rekao je Trump. "Nikada od njih nismo tražili mnogo ... to je jednosmjerna ulica", dodao je.
"Pričati ću o svom gađenju NATO-om", rekao je Trump.
Na pitanje o tome smatraju li Sjedinjene Države rat u Iranu gotovim, Trump je odgovorio: "Ne mogu vam točno reći ... izaći ćemo poprilično brzo".
Istaknuo je da su američke operacije postigle to da se Iran ne može domoći nuklearnog oružja.
"Neće imati nuklearno oružje jer sada nisu sposobni za to, a potom ću otići i sve ću povesti sa sobom, a ako budemo morali, vratit ćemo se radi ciljanih udara", rekao je Trump.
No, izrazio je nadu da će se postići sporazum s novim čelnicima u Iranu nakon što je u zračnim napadima ubijen vrhovni vođa Ali Hamenei.
"Imali smo potpunu promjenu režima", rekao je. "Dobri su izgledi da ćemo postići dogovor jer oni ne žele da ih se više raznosi".
"Nije mi bila potrebna promjena režima, no dobili smo je zbog ratnih žrtava. Imamo je. Stoga imamo promjenu režima, a velika stvar koju imamo jest da oni neće imati nuklearno oružje", naglasio je Trump, dodajući: "Niti ga oni žele".
Što se tiče obogaćenog uranija koji Iran i dalje posjeduje, Trump je rekao: "To je toliko duboko ispod zemlje (da) me za to nije briga". "Uvijek ćemo to nadzirati satelitima", dodao je.
Islamska revolucionarna garda: ‘Tjesnac ostaje zatvoren za neprijatelje‘
U Iranu, Islamska revolucionarna garda poručuje da će Hormuški tjesnac ostati zatvoren za ‘neprijatelje nacije‘.
Na državnoj televiziji IRGC je naveo da je tjesnac ‘čvrsto i u potpunosti‘ pod kontrolom njegovih pomorskih snaga.
Službeni Teheran se zasad nije oglasio o Trumpovim tvrdnjama da je zatraženo primirje.
Amerikanci pogodili bivšu zgradu veleposlanstva
Bivše američko veleposlanstvo u Teheranu, čini se, pogođeno je u napadima SAD-a i Izraela u srijedu.
Dio vanjskih zidova kompleksa je oštećen, izvijestila je novinska agencija AFP.
Washington i Teheran nemaju diplomatske odnose još od Iranske revolucije, kada je veleposlanstvo zauzeto, a više od 50 ljudi držano kao taoci 444 dana.
Zgrada veleposlanstva danas služi kao muzej.
Trump: ‘Novi predsjednik režima traži primirje. Mnogo je inteligentniji od prethodnika‘
Donald Trump tvrdi da je ‘predsjednik novog iranskog režima‘ zatražio od SAD-a primirje.
U objavi na Truth Socialu Trump ne spominje ime najvišeg dužnosnika, ali ga opisuje kao ‘mnogo manje radikaliziranog i znatno inteligentnijeg od svojih prethodnika‘.
Dodao je:
- Razmotrit ćemo situaciju kada Hormuški tjesnac bude otvoren, slobodan i siguran. Do tada, razaramo Iran do neprepoznatljivosti ili, kako oni kažu, vraćamo ih u kamenoko doba!!!‘.
Tko je zvao Trumpa?
Trump tvrdi da ga je za primirje zamolio ‘novi iranski predsjednik‘, no nije jasno na koga se točno odnosi.
Od početka zračnih napada SAD-a i Izraela na Iran 28. veljače, poginulo je nekoliko visokih iranskih dužnosnika, uključujući vrhovnog vođu zemlje, Alija Hameneija.
Njegov nasljednik je od 8.ožujka njegov sin Modžtaba Hamenei. Iako je od tada objavio nekoliko pisanih izjava, nije se pojavljivao u javnosti, a Trump je sam rekao da ne zna je li još živ.
Iran zapravo nema novog predsjednika. Masud Pezeškian koji je izabran 2024., pojavio se u javnosti posljednji put jučer, prema iranskim medijima, kada je izjavio da Iran ima ‘potrebnu volju‘ da okonča rat.
Iran je odbacio Trumpove tvrdnje da sudjeluje u pregovorima o završetku rata, ističući da su s SAD-om jedino razmijenjene neke poruke preko posrednika.
Reakcije Europe na Trumpove prijetnje
Američki predsjednik Donald Trump kazao je da razmišlja o tome da se SAD povuče iz NATO, a njegova je izjava izazvala reakcije ostalih članica saveza.
Glasnogovornik njemačke vlade rekao je da predsjednik SAD-a slične izjave daje i ranije.
- Ovo nije prvi put da to čini, a budući da je riječ o ponavljajućem fenomenu, vjerojatno sami možete prosuditi posljedice, izjavio je glasnogovornik na konferenciji za medije.
- Nije moje komentirati riječi američkog predsjednika. Samo želim, u ime njemačke vlade, naglasiti da smo, naravno, posvećeni NATO-u.
Francuska vlada pak je istaknula da pružanje vojne potpore okoHormuškog tjesnaca nije dio mandata NATO-a, a Trump je baš zbog toga više puta kritizirao saveznike.
- Podsjetit ću vas što je NATO. To je vojni savez fokusiran na sigurnost euroatlantskog područjam rekla je francuska državna tajnica za vojna pitanja Alice Rufo na konferenciji u Parizu.
- NATO nije osmišljen za provođenje operacija u Hormuškom tjesnacu, to bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava.
Arakči: Hormuz otvoren za brodove "većine" zemalja
Hormuški tjesnac otvoren je za brodove "većine" zemalja, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u razgovoru za Al Jazeeru, a o njegovoj budućnosti odlučivat će, po njegovim riječima, Iran i Oman s teritorijalnim vodama u prolazu.
Iran je zbog američko‑izraelskih napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima.
Iranske vlasti višekratno su naglašavale da tjesnac nije zatvoren, ističući da brodovi "prijateljskih" zemalja mogu proći, u koordinaciji s iranskom mornaricom.
S iranskog stajališta, istaknuo je Arakči u intervjuu za Al Jazeeru objavljenom u srijedu, tjesnac je otvoren za brodove većine država.
"Tjesnac je zatvoren samo za brodove onih koji protiv nas ratuju. To je normalno tijekom rata - ne možemo neprijateljima dopustiti da koriste naše teritorijalne vode za trgovinu", objasnio je šef iranske diplomacije u razgovoru za Al Jazeeru.
Brodovi povezani s drugim zemljama sami su pak odlučili da neće ploviti tjesnacem, zbog sigurnosnih pitanja, visokih cijena osiguranja ili drugih razloga, kazao je Arakči.
Neke zemlje pregovaraju s iranskom vladom o prolasku svojih brodova, dodao je ministar, napominjući da je kroz tjesnac prošla nekolicina indijskih, pakistanskih, turskih i kineskih brodova.
Prošli tjedan Arakči je rekao da je prolaz dozvoljen "prijateljskim" zemljama, navodeći poimence Kinu, Rusiju, Indiju, Irak i Pakistan.
Budućnost tjesnaca odredit će pak po njegovim riječima za Al Jazeeru Iran i Oman.
Vode Hormuškog tjesnaca pripadaju pod teritorijalnu kontrolu Irana i Omana koji će po završetku rata odlučivati o njegovoj budućnosti, objasnio je Arakči, prema izvješću Al Jazeere.
Hormuz spaja Omanski i Perzijski zaljev, stoji u Hrvatskoj enciklopediji. Sjeverna strana tjesnaca pripada Iranu, a na južnoj strani vrh poluotoka Musandam pripada sultanatu Omanu, a ostatak Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Tjesnac mora biti "mirni plovni put", zaključio je Arakči u razgovoru za Al Jazeeru.
Zemlje Perzijskog zaljeva, uključujući Katar, inzistiraju pak na sudjelovanju u svim razgovorima o budućnosti tjesnaca, napominje Al Jazeera.
Pakistan i Kina objavili su u međuvremenu plan za okončanje rata u Iranu, izdvojivši među pet točaka i sigurnost brodarskih ruta kroz Hormuški tjesnac.
Peking i Islamabad pozvali su sve strane da zaštite sigurnost brodova i članova posade koji su zapeli u Hormuškom tjesnacu, te da dopuste što skoriji i siguran prolazak civilnih i trgovačkih brodova.
Promet kroz Hormuz trebao bi biti normaliziran što je prije moguće, navodi kineska novinska agencija Xinhua točku kinesko-pakistanskog plana.
Iranski parlament usvojio je u međuvremenu prijedlog zakona koji predviđa sigurnosne aranžmane u plovidbi tjesnacem i "financijske okvire", uključujući sustav naplate naknada, i to u iranskim rijalima, objavio je u srijedu predsjednik parlamentarnog odbora za sigurnost Modžtaba Zarei, prema izvješću iranskih novinskih agencija Fars i Tasnim.
Tranzit bi po tom prijedlogu bio zabranjen brodovima povezanim sa SAD‑om i s Izraelom. Brodovi zemalja koje su Iranu jednostrano uvele sankcije mogu pak računati na ograničenja, naveo je Zarei.
Iranski dužnosnik naglasio je i da se Teheran pri izradi pravnog okvira za upravljanje tjesnacem koordinira s Omanom, dok bi središnju ulogu u novom sustavu trebala igrati iranska vojska.
Izrael: ‘Ubili smo visokog dužnosnika Hezbolaha‘
Visoko rangirani zapovjednik Hezbolaha poginuo je u izraelskim napadima jučer, priopćila je izraelska vojska.
Hajj Yusuf Ismail Hashem, koji je vodio Hezbolahovu jedinicu Južni front, bio je meta preciznog udara izraelske mornarice u glavnom gradu Libanona Bejrutu.
IDF je naveo da je Hashem bio ‘središnja figura‘Hezbolaha te da je ‘vodio i razvijao tisuće planova terorističkih napada‘ protiv izraelskih civila i vojnika.
- Njegovo uklanjanje predstavlja značajan udarac sposobnosti Hezbolaha da provodi terorističke operacije protiv izraelskih civila i da upravlja tekućim sukobima s IDF-om na jugu Libanona, dodali su.
UAE: ‘Zadržavamo obrambeni stav‘
UAE je odbacio navode da planira pojačati vojne napore kako bi ponovno otvorio Hormuški tjesnac, tvrdeći da zadržava ‘obrambeni stav‘.
Wall Street Journal je, pozivajući se na arapske dužnosnike, izvijestio da je zemlja navodno spremna pomoći SAD-u i saveznicima da tjesnac otvore silom.
- UAE ostaje spreman podržati kolektivne međunarodne napore usmjerene na očuvanje pomorske sigurnosti i osiguranje neprekidnog protoka trgovine. Svaka takva aktivnost morala bi se provoditi u punoj koordinaciji s međunarodnim partnerima i u strogoj sukladnosti s međunarodnim pravom, rekli su.
- Recentna izvješća koja sugeriraju promjenu stava UAE-a su pogrešna. UAE zadržava obrambeni stav usmjeren na zaštitu svog suvereniteta, svojih građana i infrastrukture, te zadržava pravo na samoobranu kao odgovor na kontinuirane nezakonite i neprovocirane napade.
Dužnosnik je istaknuo da je Hormuški tjesnac ‘arterija globalnog gospodarstva‘ i da ne smije biti predmet ometanja ili ucjene od strane bilo koje države.
Od početka rata, gotovo 2000 dronova i više od 450 balističkih i krstarećih projektila ispaljeno je na UAE, priopćilo je jučer ministarstvo obrane zemlje.
U današnjim napadima, indijski državljanin je ranjen nakon što je geler pao tijekom napada dronom u regiji Umm Al Quwain, izvijestila je novinska agencija WAM.
U travnju dvostruko veći poremećaji u opskrbi naftom
Rasprava o globalnoj opskrbi naftom pokazuje da će ovog mjeseca poremećaji biti dvostruko veći nego u ožujku, izjavio je čelnik IEA-a, Fatih Birol.
Birol je naveo da trenutni poremećaji, uzrokovani praktički zatvaranjem Hormuškog tjesnaca od strane Irana, odgovaraju gubitku više od 12 milijuna barela nafte dnevno.
Također je upozorio da će specifični manjkovi u zrakoplovnom gorivu i dizelu pogoditi Europu u narednim tjednima.
- Gubitak nafte u travnju bit će dvostruko veći nego u ožujku, uz već postojeći gubitak LNG, rekao je Birol u norveškom podcastu.
- Najveći problem danas je manjak zrakoplovnog goriva i dizela. To već vidimo u Aziji, a uskoro, mislim u travnju ili svibnju, moglo bi pogoditi i Europu.
Birol je dodao da IEA razmatra daljnje otpuštanje svojih strateških rezervi nafte, nakon što je prošli mjesec rekordnih 400 milijuna barela učinjeno dostupnim tržištu.
Albanese pozvao Australce da razumnije koriste gorivo
Australski premijer Anthony Albanese obratio se naciji o utjecaju rata na Bliskom istoku na zemlju, upozorivši da razdoblje pred građanima neće biti jednostavno.
Televizijsko obraćanje stiglo je u trenutku kada su na snagu stupila smanjenja trošarina na gorivo, zbog čega su cijene benzina i dizela blago pale nakon ranijeg rasta.
Albanese je pozvao građane da nastave živjeti što je moguće normalnije, ali i da ‘daju svoj doprinos‘ u suočavanju s izazovima.
To, kako je pojasnio, uključuje razumno korištenje goriva, bez stvaranja zaliha iznad stvarnih potreba, kao i prelazak na javni prijevoz za one koji to mogu.
Starmer se obraća: ‘Nećemo birati između SAD-a i Europe‘
Britanski premijer Keir Starmer održao je konferenciju za medije o posljedicama rata na Bliskom istoku, pri čemu je najavio nove diplomatske inicijative.
Starmer je objavio da će ministrica unutarnjih poslova Yvette Cooper biti domaćin summita međunarodnih čelnika na kojem će se raspravljati o planovima za obnovu slobode plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
Tjesnac je praktički blokirao Iran kao odgovor na američko-izraelske napade, što je dovelo do rasta globalnih cijena energije zbog poremećaja na jednoj od ključnih pomorskih ruta.
Britanski premijer ponovio je da se Ujedinjeno Kraljevstvo neće uključivati u sukob na Bliskom istoku, naglasivši da je najbolji način borbe protiv rasta troškova života smirivanje situacije i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
- Svi dostupni diplomatski kanali su u upotrebi, poručio je.
Govoreći o gospodarstvu, Starmer je upozorio građane da situacija neće biti laka.
- Moram biti iskren prema ljudima, ovo neće biti jednostavno, rekao je, dodajući da ne želi da Britanci ponovno prolaze kroz krizu koja bi završila povratkom na staro stanje.
Podsjetio je i na ranije mjere vlade za ublažavanje troškova života, uključujući ograničenje cijena energije i smanjenje trošarina na gorivo do rujna.
Starmer je također istaknuo da jesve jasnije kako dugoročni nacionalni interes Ujedinjenog Kraljevstva zahtijeva bližu suradnju s europskim saveznicima i Europskom unijom.
Najavio je i skori samit s europskim partnerima usmjeren na jačanje sigurnosti i smanjenje troškova života, naglasivši da su takve prilike ‘prevelike da bi se ignorirale‘.
Nedugo prije konferencije za medije objavljeno je da američki predsjednik Donald Trump razmatra povlačenje SAD-a iz NATO-a, nakon što je više puta kritizirao saveznike zbog odbijanja uključivanja u rat s Iranom. Trump je pritom u više navrata izdvojio Ujedinjeno Kraljevstvo i samog Starmera.
Upitan okreće li se više Europi zbog pogoršanja odnosa s Washingtonom, Starmer je poručio da ne bira između Sjedinjenih Država i europskih partnera.
- U našem je interesu imati snažne odnose i sa SAD-om i s Europom, rekao je, dodajući da je ipak nužno dodatno ojačati suradnju s europskim saveznicima, osobito u području obrane, sigurnosti, energetike i gospodarstva.
Istaknuo je i kako bi snažnija suradnja s europskim kontinentom dugoročno mogla doprinijeti i boljim odnosima sa Sjedinjenim Državama.
- Bio sam pod velikim pritiskom da promijenim svoj stav o uključivanju u rat s Iranom, ali to neću učiniti, poručio je Starmer.
- Bez obzira na pritisak i buku, ja sam britanski premijer i moram djelovati u nacionalnom interesu, zaključio je Starmer.
Trump: ‘Razmatram izlazak iz NATO-a‘
Američki predsjednik Donald Trump uzdrmao je saveznike u NATO-u nakon što je poručio da Washington ozbiljno razmatra povlačenje iz transatlantskog vojnog saveza.
- Rekao bih da je to i više od preispitivanja, izjavio je Trump za The Telegraph, odgovarajući na pitanje hoće li Sjedinjene Države ponovno razmotriti članstvo u NATO-u nakon završetka sukoba na Bliskom istoku.
Napetosti su dodatno porasle jer su saveznici odbili pridružiti se američko-izraelskim napadima na Iran, kao i sudjelovati u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, ključne energetske rute koju je Teheran blokirao kao odgovor na bombardiranje.
- Na mene NATO nikada nije ostavio dojam. Uvijek sam znao da su papirnati tigar, a to zna i Vladimir Putin, dodao je Trump.
Njegove izjave objavljene su dan nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio poručio da bi Washington mogao preispitati odnose s NATO-om nakon rata s Iranom, čime je dodatno pojačan pritisak na europske saveznike koje SAD optužuje za nedostatak podrške.
Trump je ponovno kritizirao i britanskog premijera Keira Starmera zbog odbijanja Londona da podrži američke vojne akcije protiv Irana, pritom omalovažavajući britanske oružane snage i mornaricu.
Napadnuto britansko postrojenje u Iraku
Naftna kompanija povezana s Ujedinjenim Kraljevstvom bila je meta napada dronom u Iraku, prema lokalnim izvješćima.
Veliki požar izbio je ranije danas u skladištima nafte tvrtke Castrol u Erbilu, izvijestila je iračka novinska agencija Shafaq News.
Castrol je u vlasništvu britanskog energetskog diva BP, iako je kompanija u prosincu dogovorila prodaju većinskog, 65-postotnog udjela američkoj investicijskoj tvrtki Stonepeak.
Izvor iz kompanije naveo je kako je dron pao unutar kompleksa, izazvavši snažan požar koji je zahvatio velike količine nafte i prouzročio znatnu materijalnu štetu.
Prema istom izvoru, u napadu nije bilo ozlijeđenih među zaposlenicima.
Snimke objavljene na društvenim mrežama prikazuju uništen krov skladišta u Erbilu, dok iz objekta kuljaju veliki plamen i gust dim.
Pale cijene nafte
Cijene nafte pale su u srijedu nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa koje su potaknule nadu da bi rat s Iranom mogao završiti već ovog mjeseca.
Globalni referentni ‘Brent crude‘ pao je za oko 2 posto na 101,8 dolara po barelu, nakon što je ranije tijekom dana kratko pao i ispod granice od 100 dolara. Američki ‘West Texas Intermediate‘ oslabio je 2,5 posto na 98,8 dolara po barelu.
Na tržištu nafte trguje se futures ugovorima, što znači da trenutačne cijene odražavaju očekivanja trgovaca o vrijednosti nafte u budućnosti – primjerice, za Brent isporuke u lipnju.
Trump je u utorak izjavio kako bi Sjedinjene Države mogle biti gotove s ratom u Iranu u roku od dva do tri tjedna. Iranski predsjednik Masud Pezeškian potom je poručio da je Teheran spreman okončati sukob u zamjenu za sigurnosna jamstva, prenose državni mediji.
Ipak, ranije istog dana iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakčii rekao je za Al Jazeeru da je zemlja spremna na rat koji bi mogao potrajati najmanje šest mjeseci.
Unatoč neizvjesnosti, ulagači su u srijedu reagirali optimistično. Južnokorejski Kospi predvodio je snažan rast u Aziji s dobitkom od 8,4 posto, dok je japanski Nikkei 225 porastao 5,2 posto, a hongkonški Hang Seng Index oko 2 posto. Burzovni indeksi u Londonu, Parizu i Frankfurtu također su bili u plusu između 1,5 i 2 posto, dok su američki futuresi signalizirali snažnije otvaranje.
Ipak, izgledi za brzo ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca ostaju neizvjesni. Riječ je o ključnoj pomorskoj ruti kojom inače prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom, a Trump je poručio da to nije problem Sjedinjenih Država.
- Primirje ne znači automatski i obnovu opskrbe naftom, upozorio je analitičar Neil Crosby iz tvrtke Sparta. ‘Čak i u najboljem scenariju, oporavak fizičke opskrbe mogao bi trajati tjednima ili mjesecima‘.
Iranci bez interneta više od mjesec dana
Iransko gašenje interneta ušlo je u 33. dan, a većina korisnika odsječena je od ostatka svijeta više od 768 sati, prema podacima organizacije NetBlocks.
Povezanost s vanjskim svijetom i dalje je na svega 1 posto uobičajene razine.
Iz NetBlocks navode kako vlasti dodatno pojačavaju represiju nad satelitskim terminalima u pokušaju da uklone preostale načine komunikacije s inozemstvom.
Istodobno, BBC doznaje da pojedini dužnosnici, provladini korisnici i novinari i dalje imaju neograničen pristup internetu, dok drugi plaćaju velike svote kako bi se uspjeli spojiti.
Nekolicina ljudi uspjela se povezati putem satelitskog interneta poput Starlink i drugih metoda, no korištenje ili posjedovanje Starlinka u Iranu može dovesti do kazne zatvora do dvije godine.
Jedna osoba poginula u iranskim napadima, materijalna šteta diljem regije
Jedna osoba poginula je u Fujairahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nakon što je komad gelera pao s presretnutog drona, priopćio je ured za medije. Riječ je o državljaninu Bangladeša.
U međuvremenu, iranski napadi dronovima izazvali su niz incidenata diljem regije. U Kuvajtu su meta bili spremnici goriva u Međunarodnoj zračnoj luci, pri čemu je izbio veliki požar, izvijestila je državna novinska agencija KUNA, pozivajući se na tamošnju Upravu za civilno zrakoplovstvo. Požar je prouzročio znatnu materijalnu štetu na spremnicima goriva, no ozlijeđenih nije bilo.
Sličan incident zabilježen je i u Bahreinu, gdje je Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo da se radi na gašenju požara u objektu jedne tvrtke, također nakon napada dronom.
Istodobno, britanske pomorske vlasti izvijestile su da je tanker pogođen zasad nepoznatim projektilom oko 17 nautičkih milja sjeverno od Dohe u Kataru. Posada je uspješno evakuirana i nema izvješća o ozlijeđenima.
Wall Street snažno porastao, Trump najavio kraj rata
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica snažno porasle jer je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio kraj rata protiv Irana za dva do tri tjedna.
Dow Jones ojačao je 2,49 posto, na 46.341 bod, dok je S&P 500 skočio 2,91 posto, na 6.528 bodova, a Nasdaq indeks 3,83 posto, na 21.590 bodova.
Najveći dnevni skok tih indeksa u gotovo godinu dana zahvaljuje se Trumpovoj poruci da bi SAD mogao završiti svoju vojnu operaciju protiv Irana u roku od dva do tri tjedna.
To je dosad najjasnija Trumpova najava da namjerava uskoro završiti jednomjesečni rat koji je izazvao nered na Bliskom istoku i poremetio globalna energetska tržišta.
No, Trump je kazao i da Hormuški tjesnac, koji je Iran blokirao od početka rata, više nije njegov problem.
"Uskoro ćemo otići. A ako Francuska ili bilo koja druga zemlja želi svoju naftu ili plin, otići će ravno u Hormuški tjesnac i snaći će se sami. Mislim da će to zapravo biti vrlo sigurno mjesto, ali mi s tim nemamo ništa“, kazao je.
Premda problem s Hormuškim tjesnacem nije riješen, u devet od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer snažno porasle, a najviše u komunikacijskom i informatičkom, više od 4 posto.
To se ponajviše zahvaljuje skoku cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Nvidia, Alphabet i Meta Platforms, za više od 5 posto.
Unatoč jučerašnjem snažnom skoku, burzovni su indeksi zabilježili velike gubitke u ožujku i cijelom prvom tromjesečju. Zbog toga je Dow Jones u minusu od početka godine za 3,6 posto, S&P 500 za 4,6, a Nasdaq indeks za 7,1 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,48 posto, na 10.176 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,52 posto, na 22.680 bodova, a pariški CAC 0,57 posto, na 7.816 bodova.
Tanker kraj Dohe pogođen projektilom
Tanker je pogođen "nepoznatim projektilom" u blizini obale Dohe, glavnog grada države Katar, javlja agencija Britanskih pomorskih trgovinskih operacija.
Agencija navodi i da je brod udaren "s lijeve strane, što je uzrokovalo oštećenje trupa iznad vodene linije". Prema izvješću, svi članovi posade su sigurni.
Dodaju i da lokalne vlasti istražuju incident te da "nema utjecaja na okoliš", misleći na eventualno prelijevanje nafte u ocean.
Podsjećamo, napad se dogodio samo dan nakon što je tanker koji je prevozio dva milijuna barela nafte iz Kuvajta i Saudijske Arabije pogođen iranskim dronom dok je bio usidren uz obalu Dubaija.
Kina pojačava napore za postizanje primirja
Kina i Pakistan predstavili su plan od pet točaka za pokušaj okončanja rata u Iranu, koji uključuje trenutno primirje i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Inicijativa je sastavljena nakon što je pakistanski ministar vanjskih poslova odletio u Peking kako bi zatražio kinesku podršku naporima Pakistana da pregovara o okončanju rata, javlja BBC.
Kineski odgovor na rat u Iranu do sada je bio prilično suzdržan. Peking ima zalihe nafte i zaštićeniji je od nestašica od mnogih drugih azijskih zemalja. No, kako piše BBC, već postoje strahovi da će kineska industrijska središta dugoročno biti pogođena ako se kriza nastavi.
Rat u Iranu ugrožava nešto što za čim predsjednik Xi Jinping žudi - stabilnost, analizira BBC. Pekingu je potrebno stabilno globalno gospodarstvo ako želi nastaviti rasti i izvoziti robu, zaključuju.
Rubio: ‘Vidimo ciljnu liniju‘
Američki državni tajnik Marco Rubio kaže da SAD razmjenjuje poruke s Iranom i da je kraj rata na vidiku.
„Razgovori su u tijeku“, rekao je voditelju Seanu Hannityju na Fox Newsu. „Postoji mogućnost izravnog susreta u nekom trenutku. Uvijek ćemo biti otvoreni za to.“
Ali, dodaje, predsjednik Trump neće dopustiti da se "lažni pregovori koriste kao taktika odugovlačenja, kako bi se kupilo više vremena".
Iako kaže da ne želi staviti vremenski okvir, "vidimo ciljnu crtu", rekao je Rubio Hannityju tijekom intervjua.
Rubio je također kritizirao NATO, rekavši da će SAD možda morati preispitati služi li savez "koji je neko vrijeme dobro služio SAD-u i dalje svojoj svrsi".
Što je rekao Trump na brifingu s novinarima?
Trump je ponovio da će SAD "vrlo brzo napustiti Iran" i da bi američka vojna akcija mogla završiti već za "dva ili tri tjedna"
Kaže da su Sjedinjene Države postigle postavljene ciljeve. Kaže da je primarni cilj bio ograničavanje iranskih nuklearnih sposobnosti i da SAD sada "završavaju posao".
Trump kaže i da SAD sada dominira iranskim nebom te da da je u Iranu došlo do promjene režima nakon ubojstava mnogih visokih političkih i vojnih čelnika. Nove čelnike u Teheranu opisao je kao "mnogo manje radikalne" i "racionalnije" u usporedbi s prethodnicima.
Trump također kaže da iranski čelnici "mole da postignu dogovor" sa SAD-om o okončanju rata. Podsjećamo, Iran je prethodno porekao takve tvrdnje.
Dodaje da bi rat mogao završiti bez dogovora postignutog između obje strane.
O utjecaju rata na rastuće cijene goriva, predsjednik kaže da će se one smanjiti čim Sjedinjene Države završe svoje vojne akcije.
Najnovije o sukobu na Bliskom istoku
Američki predsjednik Donald Trump u Ovalnom je uredu poručio da će "za dva-tri tjedna" Sjedinjene Države prekinuti vojnu intervenciju u Iranu.
Trumpov medijski ured najavio je i izvanredno televizijsko obraćanje naciji u kojem će Trump “iznijeti važno ažuriranje o Iranu”, zakazano za sutra u 21:00 po istočnoameričkom vremenu (03:00 po hrvatskom vremenu).
Između ostalog, američi predsjednik ustvrdio je da SAD dominira iranskim nebom, da je iranska mornarica uništena te da iransko vodstvo “moli za dogovor”. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian poručuje da Iran ima “nužnu volju” okončati rat, pod uvjetom da se ispune određeni zahtjevi.
Iran je također najavio ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca “za one koji poštuju nove iranske zakone”.
Trump je, podsjećamo, kritizirao saveznike Sjedinjenih Država, pritom im poručujući da “sami potraže svoju naftu” u Hormuškom tjesnacu, dodajući i da se zemlje poput Francuske mogu “same snaći”.
U međuvremenu, Izrael je pogodio tvornicu u Iranu za koju tvrdi da je dio proizvodnog lanca kemijskog oružja. Iran tvrdi da je riječ o tvornici lijekova.
U Iraku je u glavnom gradu Bagdadu oteta američka freelance novinarka Shelly Kittleson; sumnja se da ju je oteo pripadnik moćne proiranske paravojske.
U Libanonu traju nemilosrdni zračni napadi na Bejrut, gdje je, prema libanonskom Ministarstvu zdravstva, ubijeno najmanje sedam ljudi diljem grada.
Izraelske obrambene snage tvrde da su tijekom noćnih napada u Bejrutu ubile zapovjednika Hezbollaha i još jednog visokorangiranog operativca.
U eksploziji uz cestu kod mjesta Bani Haiyyan na jugu Libanona poginula su dvojica pripadnika mirovnih snaga UN-a, za što izraelska vojska negira odgovornost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....