SVE SE MIJENJA

Tema o kojoj se jako malo priča, pasivnost više nije opcija: ‘Ovo je najveća prijetnja svjetskoj ekonomiji‘

Ministri energetike G20 u Indiji žurno raspravljaju o oživljavanju globalne klimatske agende; pasivnost više nije opcija
 Cristina Quicler/Afp

Hrvatska u svakom slučaju nije jedina država u kojoj su donositelji odluka zahvaljujući sve očiglednijem promjenama klime osvijestili kako globalne akcije trebaju postati agresivnije, brže, odlučnije… Ekstremni vremenski događaji razlog su sastanka ministara energetike G-20 zemalja s ciljem pripreme velikog okupljanja na liderskoj razini u rujnu kako bi se mogle donijeti zajedničke odluke. U osnovi su G-20 države hitno reaktivirale zamrlu ‘energetsku diplomaciju‘ kako bi se globalno agenda usporavanja klimatskih promjena uopće mogla realizirati. Dojam je kako G-20 žurno pokušava organizirati donošenje propisa za smanjenje emisije stakleničkih plinova u zemljama koje su još daleko od prihvaćanja klimatske agende na razini EU ili SAD-a. Klimatska agenda se iz relativno dugoročne strategije pretvara u plan urgentnih akcija.

Ove godine s G-20 predsjeda Indija, država koja upravo pretječe Kinu po broju stanovnika te je njihovo uključivanje vrlo važno, iako još nisu među najvećih 15 globalnih zagađivača. Velik je internacionalni problem što su de facto propali prošlotjedni pregovori SAD-Kina, najvećih svjetskih zagađivača, što je težak udarac za klimatske planove G-20 i COP28. Američki predstavnik John Kerry najavljuje ipak u Pekingu novo ubrzavanje razgovora s Kinom. Retorika se mijenja. Sastanak G7 na temu klime, koje se održao u ožujku, sada se ocjenjuje razočaravajućim jer nisu postavili rokove za zaustavljanje investicija u eksploataciju ugljena i podršku prirodnom plinu. Ono pak vrlo krupno što se svugdje počelo užurbano raspravljati na internacionalnoj razini jest pitanje promjene pravila zaštite radnika odnosno zaštite tijekom rada zbog toplotnih udara.

image

Ilustracija

Sylvain Thomas/Afp

U fokusu je najviše izloženost prevelikim vrućinama zaposlenih u nizu zanimanja. Prikuplja se i sve više dokaza o snažnom utjecaju klimatskih promjena na usporavanje gospodarskog rasta. Akademska studija iz Dartmoutha otkrila je kako su toplotni udari u razdoblju 1990-2021. koštali globalnu ekonomiju 16 tisuća milijardi dolara. Jednostavno rečeno – postalo je previše vruće: u pojedinim dijelovima svijeta ekstremne vrućine deformiraju slijetne staze i zaustavljaju zračni promet, neki su morali zatvoriti čak i metroe, a to da osoblje u restoranima više ne može izdržati rad pod nesnosnim vrućinama dobro je poznato i mnogima na hrvatskoj obali. Problem je sljedeći: Ekonomski troškovi klimatskih promjena ekstremno će rasti u desetljećima koja dolaze, a uvjeti rada i života će se pogoršavati. Ako je previše vruće za rad, ekonomije će tonuti. Je li stvoren zatvoreni krug?

Financial Times piše: „Jedan od glavnih razloga zašto ekstremne vrućine predstavljaju ekonomsku prijetnju je taj što otežavaju rad. Visoke temperature idu ruku pod ruku s niskom produktivnošću. U vrućim uvjetima ‘ljudi obično rade sporije, preuzimamo veći rizik, naše kognitivne funkcije se smanjuju‘, kaže Laura Kent iz Institucije inženjera strojarstva, strukovne udruge koja je nedavno objavila izvješće o tome kako će se industrija morati prilagoditi ekstremnoj vrućini. Studija Međunarodne organizacije rada, UN-ove agencije za radnike, projicira da će se do 2030. svake godine gubiti više od 2 posto ukupnih radnih sati u svijetu, bilo zato što je prevruće za rad ili zato što radnici moraju raditi sporije.“

image
Cristina Quicler/Afp

Otvoreno je pitanje koliko je trenutačno ljudi na planetu ugroženo zbog prevelikih vrućina. Mreža gradonačelnika C40 gura akcije zaštite okoliša jer znaju da oko 200 milijuna ljudi u pojedinim velikim gradovima više nema prihvatljivu kvalitetu života. Niz država upravo počinje shvaćati kako uopće nemaju zakonodavstvo koje regulira odnosno zabranjuje rad na prevelikim vrućinama. Britanija kao država s dugom tradicijom prava ima propisane samo najniže temperature za rad na otvorenom, ali ne i najviše.

Cijeli niz profesija vezanih uz rad na otvorenom morat će mijenjati standarde zaštite radnika zbog previše smrti, povreda, bolesti… zbog izloženosti prevelikim vrućinama, a sve uz pad produktivnosti. Između 1992. i 2016. u Sjedinjenim Državama 285 radnika umrlo je zbog izloženosti prevelikim vrućinama, što znači da je broj njihovih kolega koji su dramatično patili broja u desecima tisuća. Oko trećina smrti izazvanih obavljanjem posla u Sjedinjenim Državama posljedica je vrućina, utvrdilo je akademsko istraživanje „Heat-related deaths among construction workers in the United States“.

Tijekom toplotnog vala 2021. u Britanskoj Kolumbiji i Kanadi 180 posto povećane su kompenzacije zbog ozljeda na radu u odnosu na prosjek tri prethodne godine. Utvrđeno je da je više od trećine ozlijeđenih među radnicima koji su radili u zatvorenim prostorima, tvorničkim halama koje još nisu klimatizirane.

FT upozorava: „Osim posljedica ekstremnih vrućina na njihove zaposlenike, industrije su prisiljene preispitati više egzistencijalnih pitanja, kao što je gdje se nalaze njihove tvrtke i kako rade. Građevinska industrija jedno je područje koje bi moglo zahtijevati radikalnu reinvenciju, kaže Daisie Rees-Evans, koja radi na politici u Chartered Institute of Building, profesionalnom tijelu.

‘Ne samo da ekstremni vremenski uvjeti utječu na građevinske radove na gradilištima, već zapravo utječu na materijal‘, kaže ona. Čelik se može iskriviti u vrućim uvjetima, dok je s betonom teško raditi i mnogo se brže stvrdnjava — čineći ga sklonijim pucanju i utječući na njegovu čvrstoću i trajnost. Također postoji rizik da će se beton sušiti prije nego što se može izliti.“

Potrebe za novih standardima zaštite radnika i proizvodnje, kao i dodatni troškovi korištenja alternativnih materijala otpornijih na vrućine, sigurno će dovesti do značajnog dizanja cijena u građevinarstvu, kao i do produženja rokova gradnje.

I mi u Hrvatskoj trebat ćemo se pripremiti da će ponuda domaćih građevinaca biti skuplja, a realizacija vrlo vjerojatno osjetno sporija, isključivo zbog visokih vrućina.

Posebna priča bit će buduća regulacija za tvorničke i skladišne prostore kad je u pitanju zaštita radnika od vrućina.

Osim u građevinarstvu, pitanje zaštite radnika i uopće tehnologije otvara se, naravno, i u agraru.

Zbog kombinacije faktora i veliki nacionalni infrastrukturni projekti postat će zbog klimatskih promjena puno skuplji nego što se do sada projiciralo, a sve skupa odrazit će se i na financijski sektor. Troškovi osiguranja dramatično će rasti, otvoreno je pitanje na koji način će cijeli sektor osiguranja upravljati novim poslovnim modelom uz narasle klimatske rizike. I tu cijene moraju ići drastično prema gore. Prema podacima reosiguravatelja Swiss Re, u prethodnih pet godina štete vezane uz vrućine dosegle su 46,4 milijarde dolara, dok su ranijih pet godina iznosile 29,4 milijardi.

Ivan Güttler, klimatolog i zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a, upozorio je u nedavnom podcastu Jutarnjeg lista: „Porast od 1 stupnja možemo preživjeti, ali 3 stupnja, to će biti problem. U jednom trenutku situacija puca. Moglo bi se dogoditi da ljudi neće moći raditi vani čak 300 dana godišnje, da bude takva kombinacija temperature i razine vlage, da ljudi u tim uvjetima neće moći obavljati funkciju znojenja nužnu za hlađenje tijela…. Odrazit će se to i na turizam. Sad već imamo situaciju da ljudi ljetovanje provode u apartmanu pod klima uređajem… Sad imamo tri ili četiri toplinska udara, ali što kad ćemo ih ljeti imati sedam ili osam? To će morati utjecati na način ljetovanja. Vjerojatno će rast popularnost Gorskog kotara, a proljeće i jeseni će biti najpopularnije vrijeme odlaska na more“.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. travanj 2024 05:48