ŽIVOT POD BOMBAMA

Teška humanitarna kriza u opkoljenim ukrajinskim gradovima, nastavljaju se napadi: ‘Ovo je pakao‘

Više od 3,3 milijuna izbjeglica pobjeglo je iz Ukrajine, ali mnogi ljudi ostali su zarobljeni, uključujući stotine tisuća žena i djece

Mariupolj

 Alexey Kudenko/Sputnik/Sputnik via AFP

Humanitarna situacija pogoršala se u nedjelju u opkoljenim ukrajinskim gradovima, danima izloženima nemilosrdnom ruskom bombardiranju, dok je Kijev pozvao moskovsku saveznicu Kinu da "osudi rusko barbarstvo".

Rusija je u nedjelju krstarećim projektilima s brodova u Crnom i Kaspijskom moru gađala ciljeve u Ukrajini, izvijestila je novinska agencija Interfax, prenijela je francuska novinska agencija Afp.

Ruske snage u opkoljenom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju pogodile su umjetničku školu, gdje se sklonilo oko 400 stanovnika, priopćilo je u nedjelju gradsko vijeće. Zgrada je u subotnjem napadu uništena i lokalne vlasti uvjerene su da ima žrtava ispod ruševina.

Sirene za zračne napade oglasile su se u većim ukrajinskim gradovima rano u nedjelju, ali nije bilo neposrednih izvješća o novim napadima na gradove, prenijela je britanska agencija Reuters.

image

Mariupolj

Leon Klein/ANADOLU AGENCY/Anadolu Agency via AFP

U očiglednoj eskalaciji sukoba, Moskva je u subotu objavila da je upotrijebila nadzvučne projektile u Ukrajini, što bi bila prva borbena uporaba oružja nove generacije.

Tisuće ljudi evakuirane su iz opkoljenih gradova, ali rusko granatiranje blokira napore za isporuku humanitarnih zaliha, rekao je u nedjelju predsjednik Volodimir Zelenski.

Zelenski: 'Opsada Mariupolja je ratni zločin'

Ukupno 6623 ljudi evakuirano je u subotu humanitarnim koridorima, uključujući 4000 iz razorenog južnog grada Mariupolja, rekao je Zelenski u novom videoobraćanju.

Rusija je u subotu priopćila da su njezine snage probile obranu opkoljene luke i da se sad nalaze unutar ratom razorenog grada, koji je bio pod nemilosrdnim bombardiranjem.

Gradonačelnik Mariupolja potvrdio je za BBC u subotu da se ukrajinske i ruske snage bore u samom središtu luke, koja je pretrpjela nemilosrdno granatiranje.

Zelenski je rekao da će opsada Mariupolja ući u povijest kao ratni zločin.

“Učiniti tako nešto mirnom gradu, ono što su okupatori učinili, to je teror koji će se pamtiti i u sljedećem stoljeću”, rekao je.

Rusko granatiranje također je teško oštetilo metaluršku tvornicu Azovstal u Mariupolju, jednu od najvećih u Europi, rekli su ukrajinski dužnosnici.

"Gospodarski gubici za Ukrajinu su golemi", tvitala je zastupnica Lesia Vasilenko, koja je objavila video u kojemu se vide golemi stupovi dima koji se dižu iz industrijskog kompleksa.

U Mariupolju spasioci još uvijek tragaju za stotinama ljudi zarobljenih ispod ruševina bombardiranog kazališta u kojemu je više od 1000 ljudi potražilo sklonište kad je pogođeno u srijedu.

"Ovo više nije Mariupolj, to je pakao. Ulice su pune tijela civila", izjavila je stanovnica Tamara Kavunenko (58). U opkoljenom sjevernom gradu Černigivu gradonačelnik je u nedjelju rano ujutro rekao da je u posljednjem granatiranju pogođena bolnica.

"U Černigivu se nastavlja neselektivno topničko granatiranje stambenih četvrti, ubijajući desetke civila, djece i žena. U gradu je apsolutna humanitarna katastrofa", rekao je gradonačelnik Vladislav Atrošenko na televiziji.

Agencije ne uspijevaju dostaviti pomoć

Humanitarne agencije nastoje doći do ljudi, uključujući stotine tisuća žena i djece, zarobljenih u gradovima koji su u okruženju ruskih snaga, objavio je u subotu Svjetski program za hranu UN-a.

"Izazov je doći do gradova koji su opkoljeni ili će uskoro biti opkoljeni", rekao je koordinator za hitna stanja Jakob Kern za AFP, opisujući situaciju kao "strašnu".

Više od 3,3 milijuna izbjeglica pobjeglo je iz Ukrajine, ali mnogi ljudi ostali su zarobljeni, uključujući "stotine tisuća žena i djece. Oni ne mogu izaći i mi ne možemo doći do njih", dodao je.

U zapadnoj Ukrajini Rusija je upotrijebila nadzvučne projektile Kindžal (Bodež) da uništi skladište oružja.

Međutim, vojni analitičar Pavel Felgenhauer sugerira da bi korištenje projektila moglo promijeniti stanje na terenu.

"To u osnovi ne mijenja ništa na bojnom polju, ali ima određeni psihološki i propagandni učinak unoseći strah", rekao je za AFP.

Unatoč napretku u Mariupolju, ruske snage naišle su na žestok otpor i zaustavljene su izvan Kijeva i nekoliko drugih gradova na istoku, što ih čini ranjivima za ukrajinske napade na opskrbne linije.

image

stanovnici Mariupolja čekaju u redovima kako bi došli do pitke vode

Viktor Antonyuk/Sputnik/Sputnik via AFP

Britansko ministarstvo obrane u ažuriranju obavještajnih podataka kasno u subotu priopćilo je kako Ukrajina nastavlja učinkovito braniti svoj zračni prostor, prisiljavajući Rusiju da se oslanja na oružje lansirano iz vlastitog zračnog prostora.

"Stjecanje kontrole nad zrakom bio je jedan od glavnih ciljeva Rusije u prvim danima sukoba, a njihov kontinuirani neuspjeh u tome značajno je umanjio njihov operativni napredak", piše na Twitteru.

Ranije u subotu ministarstvo je priopćilo kako je Rusija bila prisiljena "promijeniti svoj operativni pristup i da sad provodi strategiju iscrpljivanja".

"To će vjerojatno uključivati ​​neselektivnu upotrebu vatrene moći što će rezultirati povećanim civilnim žrtvama, uništavanjem ukrajinske infrastrukture i intenziviranjem humanitarne krize", upozorava se.

Neuspješni pozivi na primirje

Zelenski je u subotu ponovno apelirao na mir, pozivajući Rusiju da prihvati "smislene" razgovore.

"Ovo je vrijeme za susrete, razgovore, vrijeme za obnovu teritorijalnog integriteta i pravednosti za Ukrajinu", rekao je u videu objavljenom na društvenim mrežama.

No kao i u prethodnim pregovorima, čini se da je bilo malo napretka prema primirju.

U subotnjem obraćanju uživo švicarskom skupu, predsjednik Zelenski osudio je tvrtke uključujući prehrambenog diva Nestle zbog poslovanja s Rusijom "iako nam djeca umiru" i poručio bankama u toj zemlji da zamrznu sredstva koja pripadaju eliti u Kremlju.

Rusija je u subotu izvela brze zračne napade na južni grad Mikolajiv, rekao je Vitalij Kim, čelnik regionalne uprave, dan nakon smrtonosnog napada na tamošnju vojarnu.

Manje od 100 kilometara jugoistočno, prema tvrdnjama Ukrajine, ruski je general ubijen u napadima na zračnu luku izvan Hersona, sjeverno od Krima. Ukrajina je izvijestila da je on peti najviši časnik ubijen od početka ruske invazije 24. veljače.

Međunarodni pritisci na Kinu i Indiju

Bez vidljivog napretka u pregovorima s Moskvom, Ukrajina je pozvala Peking da se pridruži Zapadu u osudi ruske invazije, što je dosad odbijao.

Kina bi mogla igrati važnu ulogu u globalnoj sigurnosti, tvitao je u subotu glavni savjetnik Zelenskog Mihajlo Podoljak, "ako donese ispravnu odluku da podrži koaliciju civiliziranih zemalja i osudi rusko barbarstvo".

image

Mariupolj

AFP

Američki predsjednik Joe Biden upozorio je u petak kineskog kolegu Xi Jinpinga na "posljedice" bilo kakve financijske ili vojne pomoći Rusiji što je potez koji bi sukob mogao pretvoriti u globalnu konfrontaciju.

Xi je rekao da rat nije "ni u čijem interesu", ali nije pokazao znakove popuštanja pod pritiskom da se pridruži zapadnoj osudi Rusije.

Japanski premijer Fumio Kishida u subotu je u New Delhiju pozvao Indiju da zauzme čvršći stav prema invaziji Rusije. No njegov kolega Narendra Modi nije izravno spomenuo Ukrajinu i u njihovoj zajedničkoj pisanoj izjavi nakon sastanka poziva se tek "na trenutni prekid nasilja".

Australija je u međuvremenu u nedjelju najavila dodatne sankcije Rusiji, zabranivši odmah svaki izvoz glinice i boksita uz obećanje veće količine oružja i humanitarne pomoći Ukrajini.

Zabrana izvoza ima za cilj utjecati na proizvodnju aluminija u Rusiji, koja se oslanja na Australiju za 20 posto svoje glinice.

Čini se da Vladimir Putin dosad nije sputan prijetnjama i sankcijama. Održao je u petak trijumfalni skup u Moskvi povodom osam godina od ruske aneksije Krima, rekavši da je njegov cilj u Ukrajini "osloboditi ljude patnje i genocida".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. rujan 2022 15:20