SUPERBAKTERIJA

Tiha epidemija masovno ubija Amerikance, vlasti očajne: ‘Nitko ne želi raditi antibiotike! Zašto? Tri su razloga...‘

Većina velikih farmaceutskih tvrtki ne razvija antibiotike jer nisu profitabilni...

Ilustrativna fotografija

 -/Photoalto/Profimedia/-/photoalto/profimedia

Zbog pretjerane i nepropisne upotrebe antibiotika, sve više ljudi umire od superbakterija, otpornih na stare antibiotike. Više od 35.000 Amerikanaca godišnje umre od bakterijskih ili gljivičnih infekcija otpornih na lijekove. Zbog toga je američka FDA, Uprava za hranu i lijekove, od 2017. izdala odobrenja za šest startupova za njihove nove antibiotike. No svi su proglasili bankrot, traže novog vlasnika ili se gase, piše Wall Street Journal.

Oko 300 znanstvenika bavilo se razvojem antibiotika u tim tvrtkama, oko 80 posto njih sada rade nešto drugo, kaže Kevin Outterson, izvršni direktor CARB-X grupe. Problem je u tome što je razvoj novih antibiotika skup, a tržište ne želi platiti visoku cijenu. Novi antibiotici namijenjeni su za rijetku i kratkotrajnu upotrebu, u slučaju najopasnijih infekcija, kako bakterije ne bi prebrzo razvile otpornost. Kompanije su im odredile cijenu 100 puta veću od generičkih antibiotika koje liječnici prepisuju desetljećima i koji koštaju nekoliko dolara po dozi. No malo tko želi platiti 100 puta veću cijenu.

Većina velikih farmaceutskih tvrtki ne razvija antibiotike, jer nisu profitabilni. U posao je ušlo nekoliko startupa, ali su većinom propali. Kompanija Nabriva Therapeutics otpustila je preostalih 60 zaposlenika i traži kupca, četiri godine nakon što je FDA dala dozvolu za njihov antibiotik Xenleta za upalu pluća. Petodnevni tretman Xenletom košta preko 1000 dolara - dok generički antibiotici za upalu pluća obično koštaju manje od 100 dolara. Nabriva je lijek ponudila liječnicima u 800 bolnica, samo 100 ih je prihvatilo.

Tvrtka Achaogen je 2019. podnijela zahtjev za bankrot, manje od godinu dana nakon što je FDA odobrila njihov lijek Zemdri za komplicirane infekcije mokraćnog sustava. U 2018. potrošili su gotovo 200 milijuna dolara na proizvodnju lijeka te na marketing, dok su od prodaje lijeka zaradili tek 800.000 dolara.

Ryan Cirz, osnivač Achaogena, kaže da bi novi antibiotici trebali biti tretirani kao lijekovi za rijetke bolesti. Amerikanci od 1983. daju subvencije i porezne olakšice za proizvođače lijekova za bolesti koje pogađaju manje od 200.000 ljudi. Takvi lijekovi često koštaju više od 100.000 dolara godišnje. Naprimjer, Sarepta Therapeutics naplaćuje 3,2 milijuna dolara za tretman za mišićnu distrofiju Elevidys.

Velika Britanija je 2019. pokrenula model sličan pretplati koja se uplaćuje proizvođačima za nove antibiotike, na temelju njihove potencijalne važnosti za javno zdravlje. U američkom Kongresu u travnju se raspravljalo o 6 milijardi dolara za kupnju novih antibiotika protiv superbakterija, no zakon nije dobio većinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. siječanj 2024 22:56