Francuska vlada osudila je otvoreno pismo bivših generala francuske vojske u kojem se predsjednika Emmanuela Macrona poziva da reagira na "islamističku prijetnju u francuskim predgrađima" i "na vrijeme spriječi imanentni građanski rat" u zemlji.
Ministarstvo obrane reagiralo je na pismo koje potpisuje dvadesetak umirovljenih generala te još više od tisuću pripadnika vojske, bivših, ali nekih i sadašnjih. Pismo je objavljeno na internetu još sredinom travnja, publicitet mu je eksplodirao kada ga je na svojim stranicama prenio desničarski portal Valeurs Actuelles, a nije trebalo dugo ni da njegov potencijal shvati Marine Le Pen, liderica francuske desnice koja puše za vratom Macronu kada je riječ o anketama za nadolazeće predsjedničke izbore u Francuskoj.
Ministrica zadužena za vojsku, Florence Parly, na Twitteru je poručila: "Dva principa upravljaju postupcima pripadnika oružanih snaga kada je riječ o politici: neutralnost i odanost". Svi potpisnici koji još služe u vojsci bit će kažnjeni jer su prekršili zakon koji od njih traži da budu politički neutralni, poručila je ministrica Parly.
Pismo je u osnovi niz smjernica za djelovanje Emmanuelu Macronu ako želi izbjeći građanski rat u Francuskoj. Vlada mora braniti civilizacijske vrijednosti od "horda iz predgrađa" i čvršće primjenjivati zakone, navodi se u pismu koje se naročito osvrće na "islamizaciju Francuske" te ističe ubojstvo francuskog učitelja Samuela Patyja kao primjer "rastućeg nasilja u svakodnevnom životu".
"Nemamo vremena za odgađanje inače će sutra građanski rat zaustaviti ovaj rastući kaos, a smrti, za koje ćete vi biti odgovorni, brojit će se u tisućama", upozorava se u pismu Macrona. "Ovo su ozbiljna vremena, Francuska je u opasnosti."
Potpisnici pisma okrivili su za glavnu podjelu u zajednici "svojevrsni antirasizam" te su upozorili na pokušaj da se postupcima poput napada na kipove i druge simbole francuske prošlosti kreira "rasni rat".
Žuti prsluci
Generali i drugi članovi vojske uzeli su u obranu "Žute prsluke", pokret građana koji su proteklih godina aktivno prosvjedovali protiv vlade, ustvrdivši da je vlada koristila policiju kao žrtveno janje dok je vršila brutalnu represiju na građanima na prosvjedima. Francusko ministarstvo obrane provodi istragu kako bi utvrdilo ima li među potpisnicima i koliko sadašnjih članova vojske.
Za neke od najistaknutijih potpisanih imena zna se da je riječ o generalima koji su angažirani u politici. Također, poznato je da određeni krugovi u vojsci imaju jake veze s Le Peninom Nacionalnom frontom, koja već desetljećima propovijeda protiv stranaca, muslimana pa i europskih integracija.
Predsjednički izbori
Naime, Nacionalni front osnovao je njezin otac Jean-Marie Le Pen, i sam bivši vojnik, nakon završetka rata Francuske s Alžirom 1962. Najmanje tri potpisana generala kandidirala su se na lokalnim izborima uime Nacionalnog fronta ili skupina koje su njegovi saveznici.
To više su reakcije bile burne i osuđujuće. Ministrica Florence Parly osudila je tako "neodgovornu politizaciju" vojske, a ministrica industrije Agnès Pannier-Runacher "osudila je šačicu generala koji pozivaju na ustanak".
Marine Le Pen je, pak, izjavila kako "dijeli njihovu tugu" te ih je pozvala da se udruže s njezinom strankom na predsjedničkim izborima 2022. godine.
"Udružite s nama snage i sudjelujte u bitci koja počinje, bitci koja će, dakako, biti politička i miroljubiva, ali je prije svega bitka za Francusku", izjavila je Le Pen, dodajući da se slaže s dijagnozom o "područjima na kojima vlada bezakonje, kriminal" i o "samomržnji i odbijanju patriotizma nekih francuskih lidera".
Trenutak u kojem je pismo poslano u javnost je također simptomatičan. Naime, to se dogodilo na obljetnicu vojnog udara generala protiv vlade generala De Gaullea. Pučisti su pokušavali spriječiti da tadašnja francuska kolonija Alžir dobije nezavisnost.