GOSPODIN SCHMIDT

Tko je novi međunarodni šef BiH i zašto se Rusi i Dodik odlučno protive njegovom imenovanju

Schmidt je poput kakva vicekralja koji može onemogućiti bilo koji zakon i odluku koju smatra nepovoljnom po BiH
Christian Schmidt
 Odd Andersen/AFP

U zadnjem tjednu svibnja, za novog međunarodnog šefa BiH imenovan je, nakon 12 godina koliko je to bio austrijski diplomat Valentin Inzko, njemački političar iz bavarskog CSU-a 63 -godišnji pravnik Christian Schmidt, koji 1 kolovoza preuzima dužnost. I dok ga neki nazivaju "novim jahačem mrtvog konja" (Frankfurter Allgemeine Zeitung) i već mu pripremaju zamke, drugi smatraju da će on provesti "Biden-Merkeličin plan" izlaska BiH na ravne "euroatlantske staze". Schmidt je nedavno kazao kako je "važno pratiti BiH na njezinom izazovnom putu u Europu". Upravo je to i razlog velikog prijepora na mikro ali i makro razini. EU i SAD, pogotovo sada s dolaskom Joea Bidena i najave jačeg angažmana na Balkanu (posebice su u fokusu BiH i Kosovo) i njihovog čvrsto vezivanja uz bruxellesko-washingtonski gat. Neki će reći da je Schmidt "osobni projekt Angele Merkel" koja nakon svog odlaska, u rujnu 2021 godine, ostavlja svojim nasljednicima ovaj trend balkanske politike Za Schmidta se tvrdi da je jedan od najboljih poznavalaca Balkana na Zapadu (1991 bio zadužen za vanjsku politiku Bundestaga, a često je boravio na našim prostorima).

"Odlučno neslaganje"

Upravo stoga Rusija je izrazila "odlučno neslaganje" s njegovim imenovanjem, (oni traže ukidanje OHR-a) te u priopćenju ruske ambasade u Sarajevu prozivaju zapadni partnere da " ponovno procjene posljedice ovog postupka" jer smatraju da se kršila "ustaljena praksa izbora visokog predstavnika". Zato neki njemački analitičari smatraju kako je BiH postalo novo sjecište sukoba interesa velikih međunarodnih igrača, odnosno kako piše FAZ "idealan poligon za hladni, zamjenski rat Rusije protiv Zapada". Republika Srpska odnosno Milorad Dodik najavljuje da je "funkcija međunarodnog predstavnika suvišna" te će ga ignorirati te da je on "predstavnik samo za Federaciju BiH" i opet nema ništa pametnije od već viđenih dosadnih prijetnji referendumom o odcjepljenju, pa je i sada kazao kao je način izbor Schmidta "najbolji dokaz da BiH ne može i ne treba da postoji kao zemlja", a potom ipak kaže da će pristati na Schmidta ako ga potvrdi Vijeće sigurnosti UN-a.

Doduše, to su tek Dodikovske uobičajene prazne tlapnje jer je funkcija Schmidta poput kakva vicekralja koji može onemogućiti bilo koji zakon, pa i odluku koju smatra nepovoljnom po BiH, ne odobriti bilo koje imenovanje, (recimo iako je Dodik, uz pomoć Čovića tražio da se iz Ustavnog suda uklone strani suci, nema mehanizama da to postignu). Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kaže da će sada "RS-u biti puno teže", a ni Srbiji "neće biti lako" jer, čuva sebi leđa - mora razgovarati s Njemačkom, ali "i biti uz RS" te se pribojava da će se sada "ići na jačanje funkcionalnost BiH kao države na račun smanjivanja kompetencija vlasti RS-a". Schmidt dolazi jasno dati do znanja da SAD i EU stoje iza "teritorijalnoga integriteta i državnog suvereniteta" BiH, (što je, i za Hrvatsku od strateškog nacionalnog interesa). Sjetimo se Janša - Orbanovog "nepostojećeg" non papera, Dodikove vizije ujedinjenja Srbije s RS i Crnom Gorom te onih najava (formulirao je Vulin) da "nije rješenje da svi Srbi žive zajedno u tuđoj državi već da najveći dio Srba živi u svojoj zemlji“.

Rusiji je sve jasnije da realizacijom politike za koju je zadužen Schmidt BiH neumitnom klizim prema NATO-u kao njihovoj najvećoj noćnoj mori. No, Dodik i Moskva govore da je dosta "međunarodnog tutorstva i da je BiH dovoljno odrasla da funkcionirati samostalno". Ta "briga" Dodika za samostalnost BiH svodi se na strah od jačanja Sarajeva i onemogućavanja ideja o širenju "srpskog sveta" koja bi provedbom plana koji treba realizirati Schmidt postala tek uzaludna tema u Jutarnjem programu Hapyy tv Milomira Marića.

"Preporuke" iz Zagreba?

I šef BH Hrvata Dragan Čović, znao je reći da je protiv "visokog predstavnika" ali je Hrvatski narodni Sabor, neka vrsta nacionalnog parlamenta hrvatskih stranaka u BiH, ipak podržao Schmidtovo imenovanje (uz nadu, da bi se moglo makar prešutno dogovoriti s Bakirom Izetbegovićem izmjena izbornog zakona što je opsesija Čovića, ali Plenkovića),te se založio za približavanje EU-u NATO-u. Neki izvori kažu da je tome kumovalo i određene "preporuke", da ne kažemo pritisak, Zagreba. Iako se Schmidta zna proglasiti velikim kritičarem hrvatske politike prema BiH, on je u Bundestagu bio član parlamentarne "frakcije" njemačko - hrvatskog prijateljstva, a u CSU-u je posebno zadužen za odnose s Hrvatskom (još s Izraelom, Austrijom, Velikom Britanijom i SAD-om), a u vrijeme dok je bio državni tajnik u Ministarstvu obrane zagovarao je članstvo Hrvatske u NATO-u. Hoće li sve ovo utjecati na savezništvo Dodika i Čovića ili će prihvatiti realnost, ali i što će biti s daljnjim ruskim planovima na ovim prostorima. Tu možemo , više - manje, očekivati da se nastavi sadašnja politika destrukcije jer ne moraju biti "pragmatični" kao domaći akteri.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 01:01