Dok su se čelnici Europske unije u Bruxellesu satima prepirali bez ikakvog konkretnog dogovora, novinari koji su u press-sali čekali obraćanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog suočili su se s nesvakidašnjim i prilično neugodnim problemom.
Prema navodima novinarke portala POLITICO Zoye Sheftalovich i dijela izvjestitelja, prostorijom za medije u više se navrata proširio iznimno neugodan miris za koji se sumnja da je posljedica prdeža nesavjesnog pojedinca. Novinarka je istaknula kako to uopće nije bio prvi put – nekolicina novinara, uključujući i nju samu, bila je prisiljena pobjeći s diplomatskog brifinga i večer ranije zbog identične, nepodnošljive "smrdljive emisije" od koje su im suzile oči.
S obzirom na to da glavna dvorana za novinare Europskoga vijeća prima oko 200 ljudi – od kojih su mnogi sjedili iscrpljeni, preživljavajući na kavi i u strahu da ne propuste izjave – krivca za ove mirisne udare bit će gotovo nemoguće pronaći.
Ni među samim liderima situacija nije bila znatno bolja. Mađarski premijer Péter Magyar potvrdio je na društvenim mrežama da na samitu sudjeluje pod visokom temperaturom i da ga prehlada prilično muči, dodavši da šmrca te da je "malo umoran, ali odlučan". Sućut kolega u dvorani odmah su prikupili belgijski premijer Bart De Wever i poljski premijer Donald Tusk, koji su na sastancima sjedili najbliže bolesnom mađarskom čelniku.
Da čitav samit ne ostane zapamćen samo po lošoj atmosferi i zdravstvenim kartonima, pobrinuo se opsežan dnevni red na kojem se našao niz gorućih tema, no bez ikakvog konačnog proboja, objavio je POLITICO.
Prvi veliki okršaj izbio je oko energetike, kada su Italija, Grčka i zemlje Višegradske skupine zatražile odgodu primjene druge faze sustava trgovanja emisijama (ETS2) radi ublažavanja cijena energije, no većina zemalja taj je zahtjev odbila. Kada je riječ o višegodišnjem proračunu, razgovori su potpuno stali, pri čemu je švedski premijer Ulf Kristersson poručio da njegova zemlja "nije bankomat za EU".
Zbog zastoja u pregovorima, predsjednik Europskoga vijeća António Costa najavio je izvanredni proračunski samit za kraj studenoga, kako bi se kompromis pokušao pogurati prije kraja godine. Na polju proširenja Schengena, ciparski predsjednik Nikos Christodoulides potvrdio je da su sve tehničke pripreme završene te da u prosincu očekuje konačnu političku odluku o pristupanju Cipra.
Znatno više uspjeha imale su Francuska i Njemačka, koje su postigle bilateralni dogovor o davanju prednosti europskim automobilima unutar Akta o industrijskom ubrzanju, u zamjenu za ublažavanje ciljeva smanjenja emisija iz vozila planiranih za 2035. godinu. Ujedno, čelnici su raspravljali o trgovačkom debalansu s Kinom te podržali ograničenje uvoza kineskih hibridnih vozila, najavivši slične zaštitne mjere za kemijsku industriju i strojeve.
Tema migracija ponovno je podijelila članice: skupina od 16 zemalja razmatrala je mogućnost obustave obrade zahtjeva za azil u slučajevima namjerno izazvanih migrantskih valova, dok su Danska, Italija i Poljska zatražile znatno oštriju politiku na razini Unije.
Samit je obilježio i nastup ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je izjavio da od europskih kolega nije čuo nijednu ružnu riječ povodom svojih nedavnih izjava o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, istaknuvši da je dobio isključivu podršku. Zelenski je istovremeno iznio i dramatično upozorenje pred čelnicima, naglasivši da bi u slučaju poraza Ukrajine u ratu protiv Rusije prema Europi moglo krenuti do 20 milijuna novih izbjeglica.
Na samom ulazu u zgradu mediji su uočili i rječit diplomatski detalj – dok se Zelenski pri dolasku srdačno izgrlio i izljubio s većinom europskih lidera, sa slovačkim premijerom Robertom Ficom nije se ni rukovao ni zagrlio, što se pripisuje najavama Bratislave o obnavljanju suradnje s Moskvom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....