Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt i Delegacija EU-a u toj zemlji oštro su u ponedjeljak osudili izjave bivšeg čelnika Herceg-Bosne Darija Kordića kojima on osporava svoju odgovornost za ratne zločine koju je ranije priznao i zbog kojih je i osuđen.
U priopćenju koje je medijima dostavljeno iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu stoji kako Schmidt osuđuje Kordićeve "gnusne poruke" u vezi sa zločinima zbog kojih ga je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio na 25 godina zatvora i u kojima on ne pokazuje nikakve znakove kajanja zbog počinjenih zločina.
Toj su se ocjeni pridružili i iz Delegacije EU-a u BiH.
‘Sramotna izjava‘
“Sramotna izjava Darija Kordića da se ne kaje zbog svojih postupaka tijekom rata od 1992. do 1995. godine pokazuje užasan nedostatak stida i empatije prema svima koje su ubile snage što ih je on predvodio tih godina", stoji u njihovoj reakciji objavljenoj na Twitteru.
Proteklog su vikenda brojni mediji u Hrvatskoj i BiH objavili snimku na kojoj Kordić u društvu skupine muškaraca kaže kao je "vrijedilo svake sekunde" sve što je učinio tijekom rata i da bi opet sve to ponovio.
Ta je njegova izjava naišla na brojne osude bošnjačkih političara u BiH kao i poglavara Islamske zajednice u toj zemlji Huseina Kavazovića koji su to doživjeli kao još jednu uvredu žrtvama zločina poput masakra u Ahmićima. Odgovornost za ubojstvo 116 civila iz tog sela u središnjoj Bosni 1993. godine među kojima je bilo žena i djece sastavni je dio presude ICTY-a izrečene Kordiću.
Njega su pak ranije pokušali braniti neki hrvatski političari poput sadašnje HDZ-ove predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare koja je izjavila kako onaj tko je odslužio kaznu prestaje biti ratnim zločincem.
“Činjenica da je neka osuđena osoba izdržala kaznu za počinjeni ratni zločin ne znači da je zločin nestao. Ta osoba je i dalje ratni zločinac. Kajanje, žaljenje i oprost su ono što bi trebala tražiti. Ovi komentari Darija Kordića bi se mogli shvatiti kao veličanje i glorifikacija njegovih djela", izjavio je sada Schmidt ističući kako je veličanje ratnih zločina i dalje kazneno djelo.
Dodao je kako stoga poziva Tužiteljstvo BiH da otvori istragu u ovom predmetu odnosno da se provjeri postoje li određene posljedice glede presude ICTY-a.
Posljednji istup u pitanje navodi izraz kajanja
Kordić je na slobodu pušten nakon dvije trećine izdržane kazne na temelju procjene da se dobro ponašao u zatvoru i iskazao kajanje zbog počinjenih zločina, što njegov posljednji istup objavljen u medijima sada dovodi u pitanje pa se otvorilo pitanje treba li ga se zbog toga ponovo uhititi kako bi u zatvoru izdržao preostalih devet godina kazne za koje je ranije dobio oprost.
Schmidt je kazao kako Kordićeve izjave upozoravaju na još jednu nelogičnost pravosudnog sustava u BiH po kojemu se osuđenike pred međunarodnim sudovima u toj zemlji tretira kao osobe koje nisu osuđivane pa čak i ako su presuđeni ratni zločinci oni mogu dobiti potvrde o nekažnjavanju i tako se, primjerice, natjecati na izborima.
"Društvo koje teži izgradnji bolje budućnosti bez zločina i genocida, mora prihvatiti činjenice iz svoje povijesti o kojima postoje sudske presude", izjavio je Schmidt dodajući kako je čvrsto opredijeljen da to i osigura.