STVORIO SE NEPREMOSTIV JAZ

Toksične podjele oko covida i lockdowna preobrazit će EU: Slijedi nam nova politička era

‘Čitava jedna generacija osjeća da je njihova budućnost žrtvovana za dobrobit njihovih roditelja, baka i djedova‘
 Afp/profimedia/ilustracija

Radikalno različito doživljavanje pandemije covida-19 stvorilo je toksične geografske, generacijske i društvene podjele diljem Europe, što bi moglo odrediti politiku kontinenta u godinama pred nama, pokazuje istraživanje Europskog vijeća za međunarodne odnose (ECFR), renomiranog think-thanka sa sjedištem u Londonu.

Istraživanje se temelji na ispitivanju javnog mnijenja u 12 država Europske unije i pokazuje priču o "dvije pandemije i dvije Europe", što je imalo različite učinke na regije, dobne skupine i pojedince u tim državama, prenosi The Guardian.

- Europa je danas kontinent različitih iskustava: pojavile su se velike podjele koje bi mogle biti jednako ozbiljne kao financijska kriza u eurozoni i migrantska kriza 2015., rekao je Mark Leonard, direktor i suosnivač think-thanka i koautor istraživanja.

Iako je 54% Europljana u anketi reklo kako nisu ozbiljno pogođeni pandemijom, ova brojka na neki način prikriva velike razlike, pri čemu je većina u južnoj Europi rekla kako su se suočili s velikim izazovima, dok su se građani u sjevernoj i zapadnoj Europi većinom osjećali kao "gledatelji".

Ukupno 72% ispitanika u Danskoj, njih 65% u Njemačkoj, 64% u Francuskoj te 63% u Nizozemskoj reklo je kako se tijekom pandemije koronavirusa oni, njihove obitelji i prijatelji nisu susreli s težom bolešću te da im pandemija nije uzrokovala ozbiljnije probleme u posljednjih 18 mjeseci.

Međutim, te brojke drastično se razlikuju u zemljama istočne i južne Europe gdje je većina ispitanih u Mađarskoj (65%), Španjolskoj (64%), Portugalu (61%), Poljskoj (61%), Bugarskoj (59%) i Italiji (51%) rekla suprotno.

Istraživanje je također otkrilo veliki generacijski jaz kod utjecaja pandemije pa je skoro dvije trećine (64%) ispitanika starijih od 60 godina reklo kako nisu osobno osjetili posljedice pandemije, u usporedbi s 43% mlađih od 30 godina.

No, bilo je iznimki: većina mlađih od 30 godina u Francuskoj i Danskoj reklo je kako nisu patili zbog pandemije, dok je većina starijih od 60 godina u četiri istočne i južne zemlje - Španjolskoj, Portugalu, Mađarskoj i Poljskoj, reklo kako su oni osjetili značajnije posljedice.

No, ovo ispitivanje u 12 zemalja otkrilo je veliki generacijski jaz te istraživanje pokazuje kako upravo to predstavlja "jednu od najdramatičnijih podjela", rekao je koautor istraživanja Ivan Krastev koji je dodao kako, iako su se vlade diljem Europe s pravom usredotočile na spašavanje života najstarijih, to ima cijenu.

- Vrijeme je da se vlade usredotoče na probleme mladih. Čitava jedna generacija osjeća da je njihova budućnost žrtvovana za dobrobit njihovih roditelja, baka i djedova, rekao je Krastev.

Taj je osjećaj pridonio rastu cinizma mladih prema odlukama i mjerama koje vlade uvode, pokazuje istraživanje prema kojem je čak 43% mlađih od 30 godina izjavilo kako su skeptični prema motivima vlada.

Oko 20% ispitanika mlađih od 30 godina reklo je kako su lockdowni koji su uvedeni zbog koronavirusa "samo izgovor za kontroliranje građana", dok 23% smatra kako se njima samo želio stvoriti dojam da vlade "drže stvari pod kontrolom".

S druge strane, 71% starijih od 60 godina vjeruje kako je cilj lockdowna bio zaustaviti širenje virusa.

Istraživanje je pokazalo i da 64% ispitanika u ovih 12 zemalja vjeruje da su vlade povlačile te poteze kako bi zaštitile građane, dok 19% ispitanih sumnja u vladine odluke te smatra da im je cilj bio prikriti nemoć i nesposobnost. Oko 17% ih smatra da je glavni cilj vlada bio povećati kontrolu nad životima stanovnika.

Vladama su najmanje vjerovali ispitanici u Poljskoj (38%), Bugarskoj (50%) i Francuskoj (56%), a u Francuskoj je 24% ispitanika (koji inače podržavaju desnicu) uvjereno da je cilj vladine strategije za borbu protiv koronavirusa bio kontroliranje građana.

Podaci su otkrili i veliku podjelu među onima koji su pandemiju doživjeli kao zdravstvenu krizu (od kojih je većina imala povjerenja u vladine odluke) i onima koji su sve doživjeli kao ekonomsku katastrofu (od kojih je većina bila sumnjičava prema odlukama vlade).

Istraživanje je također pokazalo kako je samo 22% Europljana reklo da su se osjećali "slobodnima" živjeti onako kako su htjeli u vrijeme pandemije, dok ih je 64% reklo da su se osjećali slobodnima prije nego što je pandemija pogodila Europu u ožujku 2020.

Onih koji se nisu osjećali slobodnima bilo je znatno više među građanima koji su pretrpjeli gospodarske, a ne zdravstvene posljedice. Najviše takvih ispitanika bilo je u najvećoj europskoj ekonomiji, Njemačkoj, gdje je 49% ispitanika izjavilo da se više ne osjećaju slobodnima u svom svakodnevnom životu.

Autori istraživanja napominju kako je ispitivanje provedeno u svibnju i lipnju, na reprezentativnom uzorku od više od 1000 ispitanika, otkrilo velike razlike i društvene napetosti između i unutar članica EU te da bi trebalo potaknuti vlade da ozbiljno razmisle o odlukama koje donose o zdravstvu, ekonomiji i građanskim slobodama.

Pokazalo je i "veliku podjelu između onih koji su u pandemiji doživjeli osobne traume i onih koji nisu, onih koji podržavaju dugotrajne restrikcije i onih koji misle da se u potpunosti trebaju vratiti građanske slobode, kao i među onima koji vjeruju motivima svojih vlada i onih koji je vjeruju", rekao je Leonard.

Načini na koje je pandemija utjecala na ljude stvorili su "različite perspektive u mnogim zemljama, a uzrokovali su i to da se te perspektive u državama članicama na sjeveru i zapadu uvelike razlikuju od onih na jugu i istoku, zaključuju autori.

- Podjele oko javnog zdravstva, ekonomskih žrtava i ideje slobode mogle bi se pokazati dugotrajnima, no najdramatičnija bi mogla biti podjela među generacijama. Te bi podjele, kad izbiju u javnost, mogle u Europi stvoriti novo političko doba, zaključuju autori studije, prenosi The Guardian.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 04:22