Poput brojnih analitičara koji smatraju da je Europska unija uglavnom nemoćna, jalova, neutjecajna i nekompetentna kada su velike svjetske žarišne točke i krize u pitanju, utjecajni Politico se u svojoj analizi od četvrtka kritičko osvrnuo na europski pristup pitanju Izraela i Palestine.
U Politicu su krenuli s pitanjem u kojem slučaju mirovni plan za Bliski istok nije mirovni plan za Bliski istok. I odmah dali odgovor - onda kada je to zapravo plan za pomirenje posvađanih Europljana.
Prošlog su tjedna čelnici 27 zemalja EU pozvali na organizaciju "međunarodne mirovne konferencije", uz diplomatske i sigurnosne inicijative za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba do kojeg je došlo nakon nedavnog izbivanja rata između Izraela i Hamasa. To je posljednji pokušaj europskog bloka da utječe na događanja na Bliskom istoku nakon niza otvorenih neslaganja među najvišim dužnosnicima oko toga kako se nositi s tom krizom.
No, tjedan dana nakon što je poziv upućen na skupu europskih čelnika u Bruxellesu, ključna pitanja o tome gdje bi se takav summit organizirao, tko bi sudjelovao i koji bi bili njegovi ciljevi, i dalje ostaju bez odgovora.
Glasnogovornik izraelske misije pri EU-u rekao je da "nisu u poziciji reći hoćemo li prisustvovati ili ne jer još ne znamo što bi to zapravo značilo", dodajući da se do sada nitko od europskih dužnosnika nije komunicirao inicijativu. Palestinska misija pri EU-u, pak, nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Sánchezova inicijativa za ‘kućnu uporabu‘
Razne europske zemlje natječu se iza kulisa da budu domaćini ovog hipotetskog skupa, kaže jedan europski diplomat koji je želio ostati anoniman. "Ali sve dok nije jasno je li to nešto što ta regija želi, cijela rasprava o lokaciji je glupa i nebitna", kaže ovaj diplomat.
Trenutačna konfuzija pokazuje kako se EU bori dokazati da je relevantna i ujedinjena po pitanju sukoba na Bliskom istoku. Europski čelnici satima su prolazili kroz agoniju odluke o tome hoće li zatražiti jednu humanitarnu "stanku" ili višestruke "stanke" u borbama tijekom prošlotjednog summita.
Diplomati koji su razgovarali nasamo - jer je tema vrlo osjetljiva - rekli su za Politico da ovo novo europsko lutanje u potrazi za smislenim pristupom pokazuje kako su čelnici EU samozadovoljno fokusirani na sebe i bave se svojim interesnim utjecanjem na domaću javnost koja je gorljivo zainteresirana za sukob, umjesto da ozbiljno pokušavaju postići mir .
Španjolski premijer, socijalist Pedro Sánchez, bio je među onima koji su se najviše zalagali za ambiciozniji ton o mirovnoj konferenciji tijekom summita čelnika EU-a. Tvrdio je da bi to moglo pružiti rješenje za višedesetljetne sukobe.
Sánchez je nakon summita u Bruxellesu izrazio nadu da bi takav događaj mogao pružiti "političko i diplomatsko rješenje za sukob koji predugo traje" i osigurati miran suživot između Izraela i okupiranih palestinskih teritorija u dvije države. Španjolska je, inače, bila domaćin Madridske konferencije 1991. kojom su pokrenuti pregovori u Oslu o turbulentnoj regiji.
Za predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela dogovor da se potakne mirovna konferencija "jasno signalizira našu političku volju, pokazujući jednoglasnost, pokazujući da smo ujedinjeni i spremni igrati snažnu ulogu s drugim partnerima".
No, neke druge zemlje EU-a su kritičnije. Dvojica europskih diplomata tvrdila su da je Sánchez ‘ciljao‘ svoju domaću javnost da bi učvrstio potporu ljevičarskih propalestinskih stranaka dok nastoji oformiti novu vladajuću koaliciju u nadolazećim mjesecima nakon izbora na kojima nije prošao naročito uvjerljivo.
Europska oholost
"Ovo je tipična rasprava unutar EU-a koja nema nikakve veze sa stvarnošću na terenu", rekao je jedan dužnosnik EU-a o mirovnom summitu. "Jasno nam je da Sànchez želi održati međunarodnu konferenciju iz domaćih razloga. No, budimo realni - SAD ima utjecaj i neke ga zemlje Zaljeva imaju, ali mi nemamo, čak i kad bismo svi bili istog stava, što nismo. Klasična je oholost EU-a misliti da mi ovdje imamo ulogu".
I dok su čelnici EU-a proveli pet sati raspravljajući o tekstu svoje izjave prošlog tjedna, Hamas je ispaljivao rakete prema Izraelu, a izraelski zračni napadi nastavili su se diljem Gaze. Također, izraelski su tenkovi započeli kopnenu operaciju u Gazi, a izraelski čelnici obećavali da će uništiti Hamas i osloboditi više od 200 taoca.
Unatoč činjenici da je 27 čelnika država članica, koji predstavljaju najveći svjetski trgovinski blok, podržalo poziv na mirovnu konferenciju, čak ni Haaretz - utjecajni ljevičarski izraelski list - nije spomenuo izjavu čelnika EU-a tijekom vikenda.
Pokazujući dozu skepticizma, njemački kancelar Olaf Scholz nazvao je u petak mirovnu konferenciju "dobrim signalom", ali je dodao da "takva inicijativa može uspjeti samo ako svi drugi koji su također važni sudjeluju, tako da bi to postalo stvarnost" - drugim riječima, bez sudjelovanja Izraela, palestinskih vlasti i drugih relevantnih igrača, svaka mirovna konferencija bit će promašena.
"Pričekajmo da vidimo što to podrazumijeva", rekao je glasnogovornik izraelske misije, ističući da se Izrael sada fokusira na "eliminaciju" Hamasa. "Naš glavni fokus sada je vojna organizacija. Želimo uništiti Hamas, želimo osloboditi sve taoce, na to su su trenutačno usmjereni svi naši resursi i razmišljanja".
Pokušaj mirovne konferencije u Kairu početkom ovog mjeseca, kojoj Izrael nije prisustvovao i na kojoj je Sjedinjene Države predstavljao njihov lokalni veleposlanik, nije imao vidljivog utjecaja na situaciju.
Dojam nemoći
Europski čelnici moraju izbjegavati isključivo europsku inicijativu, smatra Pierre Vimont, bivši posebni izaslanik za raniju francusku inicijativu o bliskoistočnoj mirovnoj inicijativi. "To bi trebala biti regionalna inicijativa kojoj bi Europa dala punu potporu... Europa može donijeti kreativne ideje i pokazati vlastitu diplomatsku agilnost u podršci arapskim zemljama. No, regionalni akteri bi trebali biti ti koji će sazvati summit".
Prvotni cilj bio je održati konferenciju "unutar idućih šest mjeseci", rekao je španjolski dužnosnik u Madridu, tvrdeći da trenutačna dinamika, s Izraelom koji intenzivira svoje napade u Gazi, nije pravi trenutak za takvu inicijativu. No, čak je i taj cilj sada nejasan. Ideju je sada preuzeo visoki povjerenik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell, dodao je dužnosnik.
Upitan za više detalja, glasnogovornik Europske komisije rekao je kako nema dodatnih informacija o planu i ponovio da EU "podržava skoro održavanje međunarodne mirovne konferencije".
Došavši nakon otvorenog razdora između predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, šefa Europskog vijeća Michela i glavnog diplomata EU-a Borrella u vezi sa sukobom, zbrka oko poziva EU-a na mirovnu konferenciju ostavlja dojam da je europski blok nemoćan kada je rat Izraela i Hamasa u pitanju.
"EU kao entitet neće moći održati takvu konferenciju zbog unutarnjih nesuglasica, ali i zbog nedostatka kredibiliteta", ističe Erwin van Veen iz nizozemskog think tanka Clingendael Institute. "SAD nema nikakav kredibilitet zbog nepokolebljive potpore Izraelu. Rješenje bi se moglo pronaći u koaliciji država članica EU-a s više povijesne svijesti o tom pitanju, poput Francuske, Španjolske i Irske, u kombinaciji s Turskom i Saudijskom Arabijom kao regionalnim silama", zaključio je on.