Očajnički kremaljski medijski propagandist i ratni huškač, notorni Vladimir Solovjov, u svojem zadnjem višesatnom talk showu na ruskoj državnoj televiziji Russija 1 iznenadio je čak i rusku javnost izjavom da se Poljska, Finska i baltičke države - Litva, Latvija i Estonija - "žele vrati doma", ponovno u okrilje "majčice Rusije".
Vladimir Solovjov napomenuo je da su te zemlje bile u sastavu Ruskog Carstva, a baltičke države i sastavu SSSR-u te da su se sasvim "lijepo i dobro razvijale" dok su bile dio Rusije. Osim toga, konstatirao je da se finska kultura "formirala baš u vrijeme dok je Finska bila u sastavu Rusije".
U tom kontekstu spomenuo je i Rumunjsku. Solovjov se pozvao i na drugu važnu kremaljsku propagandnu polugu, glavnu urednicu TV postaje Russia today (RT) Margaritu Simonjan (podsjetimo da se ona otvoreno zalaže za uporabu nuklearnog oružja ako Rusija počne gubiti rat u Ukrajini), koja tvrdi da se sve više susjednih država želi "vratiti u naručje Rusije". Vladimir Solovjov napomenuo je kako su baš te zemlje trenutno najveći "rusofobi" te da su one "osnovale savez ogorčenih i ozlojeđenih gubernija kojima je Rusija uzaludno donijela slobodu" te da su u prvim redovima "mržnje prema Rusiji i Rusima", ali konstatira "da su te države izabrale težak i kompliciran put svog povratak u ruski zagrljaj".
Finska je početkom 19. stoljeća (1809. godine) nakon Fredrikshamnskog mirovnog sporazuma postala dijelom Rusije i bila je u njezinu sastavu sve do raspada Ruskog Carstva 1917.-18. godine, kada je postala neovisna država. Rusija je, odnosno SSSR, krajem 1939. napala Finsku, a nakon što nije uspjela promijeniti tamošnji režim (u Lenjingradu je bila spremna finska marionetska prevratnička boljševička vlada na čijem je čelu bio finski komunist Otto Kuusinen), otela joj je 11 posto teritorija, koji je i danas dio Rusije. Finska je, podsjetimo, prošli tjedan postala 31. članica NATO saveza.
Veći dio Poljske s Varšavom (ali bez Krakova) nakon Bečkog mira 1815. postaje dijelom Rusije, ali nakon pada Ruskog Carstva Poljska obnavlja svoju neovisnost. No, 1919. mlada sovjetska država napala je Poljsku i ratovala sve do 1921., kada je izgubila rat i bila se primorana povući. Prema tajnom sporazumu Molotov - Ribbentrop iz kolovoza 1939. SSSR je s nacističkom Njemačkom podijelio Poljsku. Njemačka je 1. rujna 1939. napala Poljsku (bio je to početak Drugog svjetskog rata), dva tjedna kasnije Rusija je napala Poljsku, a okupirana područja pripojila SSSR-u, uglavnom Bjelorusiji i Ukrajini. Isto tako, 1940. je SSSR anektirao dijelove rumunjskih teritorija - Bukovinu i Moldovu.
Baltičke države pod rusku vlast dospjele su pak nakon Ništatskog mira 1721., da bi se nakon Oktobarske revolucije sve tri baltičke države osamostalile. No, prema dogovoru SSSR-a s nacističkom Njemačkom 1939. sve tri zemlje je okupirala Crvena armija, a nakon toga su pripojene SSSR-u te su dobile status sovjetskih socijalističkih republika. Raspadom SSSR-a 1991. obnavljaju svoju neovisnost, a potom 2004. postaju članicama EU i NATO-a.