Oni koji stoje iza pokušaja napada na Njemačku skupo će to platiti", poručio je njemački kancelar Friedrich Merz nakon što su istražitelji pronašli treći dron s eksplozivom koji je navodno trebao biti detoniran u blizini zračne luke Leipzig/Halle.
Merz je rekao da je Njemačka sve češće meta hibridnih napada te je najavio da će vlada uskoro objaviti tko stoji iza pokušaja napada. Iako nije izravno optužio Rusiju, njemački sigurnosni izvori koje citiraju lokalni mediji sumnjaju na umiješanost ruskih obavještajnih službi. Slučaj je privukao pozornost zbog strateške važnosti zračne luke Leipzig/Halle.
Riječ je o jednom od ključnih logističkih čvorišta u Njemačkoj, a koriste ga i NATO te ukrajinska zrakoplovna tvrtka Antonov za prijevoz vojne opreme.
Njemačke vlasti slučaj istražuju kao mogući pokušaj sabotaže, a dodatnu zabrinutost izazvalo je i otkriće tajnog skladišta oružja u šumskom području na periferiji Berlina.
Sigurnosne službe sumnjaju da je skladište moglo biti pripremljeno za agente koji bi ga koristili u budućim ciljanim napadima. Moskva je odbacila bilo kakvu umiješanost u incidente.
Vojni kompleksi
Zapadne obavještajne službe već dulje upozoravaju da Rusija pojačava hibridne operacije u Europi. Dužnosnik obavještajne službe rekao je za Bloomberg da ruske službe razmatraju operacije protiv baltičkih država i Poljske, dok je litavski ministar obrane Robertas Kaunas upozorio na mogućnost operacije pod lažnom zastavom uz korištenje zarobljenih ukrajinskih dronova.
"Tekući ruski hibridni rat u Europi visoko je koordinirana kampanja usmjerena na destabilizaciju zapadnih političkih sustava, slabljenje jedinstva NATO-a i EU te smanjenje potpore Ukrajini", ocijenio je Alex Kokcharov iz Bloomberg Economicsa.
Posljednjih mjeseci zabilježen je niz incidenata u tvrtkama povezanima s proizvodnjom i isporukom oružja Ukrajini. Uz podmetanje požara u Estoniji, eksplozije su pogodile pogone proizvođača oružja u Italiji i Bugarskoj, a požar je ranije ove godine teško oštetio i češku tvornicu dronova i termalne optike. U više slučajeva europske vlasti istražuju moguću rusku umiješanost.
Prema procjenama zapadnih službi, ruska se vojna obavještajna služba GRU, nakon protjerivanja velikog broja ruskih diplomata iz europskih država, sve više oslanja na kriminalne mreže i lokalne posrednike za sabotaže, čime smanjuje mogućnost izravnog povezivanja operacija s ruskom državom.
Regrutiraju ih putem društvenih mreža i aplikacija poput Telegrama. Njima se dodjeljuju pojedinačni zadaci, poput fotografiranja određenog objekta, paljenja automobila, postavljanja eksploziva ili sabotaže infrastrukture. Izvršitelji se često plaćaju kriptovalutama, a neki od njih uopće nisu svjesni da rade za rusku državu. Napadi su, vjeruju obavještajni dužnosnici, pažljivo odmjereni kako ne bi dosegnuli prag koji bi mogao aktivirati članak 5. NATO-a o kolektivnoj obrani.
Kampanje utjecaja
Ruske hibridne operacije protiv europskih država nisu novost, ali zapadne institucije upozoravaju da su od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu postale učestalije i agresivnije. Prema izvješću američke Kongresne istraživačke službe (CRS), operacije koje se pripisuju Rusiji uključuju sabotaže, kibernetičke napade, političko miješanje, pokušaje atentata, kampanje utjecaja i povrede europskog zračnog prostora. Ruske službe, navodi se u izvješću, pokazale su sposobnost brzog prilagođavanja europskim protumjerama, kao što su sankcije, protjerivanje obavještajaca, pojačan nadzor i povećanu vojnu prisutnost.
Njemački potez bez presedana u ratu protiv Vladimira Putina. Prvi put od Drugog svjetskog rata
Članice Europske unije smatraju da je cilj takvih operacija povećati troškove europske potpore Ukrajini, izazvati strah i političke podjele te testirati granice odgovora NATO-a. Pojedini europski dužnosnici mjesecima upozoravaju na mogućnost daljnje eskalacije, ali odgovori NATO-a i europskih država uglavnom ostaju obrambeni i reaktivni. "Usredotočili su se na otkrivanje i suzbijanje pojedinačnih provokacija, ali nisu izgradili učinkovito odvraćanje koje bi Moskvu spriječilo u nastavku ili eskalaciji", rekla je za Bloomberg politologinja Agnia Grigas iz Atlantskog vijeća.
Dio članica EU zato traži oštriji odgovor, uključujući nove sankcije, oduzimanje imovine, ograničenja za ruski ukapljeni prirodni plin i stroži vizni režim. EU priprema i novi paket sankcija protiv nekoliko stotina pojedinaca i subjekata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....