U nastavku donosimo:
- ključne točke američko‑izraelskog pritiska na Iran i što to znači za stabilnost režima
- što poruke Donalda Trumpa signaliziraju partnerima u Zaljevu i kakve uvjete postavljaju
- tri jasno razgraničena scenarija daljnjeg razvoja sukoba i njihove geopolitčke posljedice
- kako bi odluke Netanyahua i reakcije Teherana utjecale na Hormuz i Bab el‑Mandeb
- iskustva i stavove aktera iz regije te poruke stručnjaka poput Ebtessam Al‑Kerbi i Yousefa al‑Otaibe
Američko-izraelski napad na Iran ušao je u drugi mjesec, utorak je 32. dan od početka, a i dalje nema naznaka kada bi i bi li moglo doći do kraja sukoba. Donald Trump je pričao o 6. travnju kao roku, već jednom produljenom, do kojeg Iran mora postići dogovor sa SAD-om i otvoriti Hormuški tjesnac ili će nastaviti napade na njihovu energetsku infrastrukturu.
U međuvremenu je Trump izgovorio more riječi od kojih smo većinu zaboravili odmah, ostatak je u pravilu kontradiktoran (portal Axios nabrojao je dvanaest slučajeva u protekla četiri tjedna kad je najavio kraj rata), pa ostaje samo prijetnja eskalacijom koja se ostvarila dovođenjem kopnenih snaga u regiju. Iranci su šutljiviji, opreza nikad dovoljno, ali suočeni s najtežim rizicima od osnutka Islamske Republike. Trenutno najveća prijetnja opstanku vlasti moguće je unutarnje urušavanje kao posljedica disperziranih centara vlasti, dakle i moći, što bi moglo dovesti do trenja i konflikata.
Samo Amerikanci mijenjali ciljeve
Kad je riječ o ciljevima uključenih strana, samo su se američki mijenjali od prvog dana operacije. Iranski imperativ i dalje je izdržati, izraelski razbiti Hezbollah i nanijeti što više štete iranskom nuklearnom programu, premijer Benjamin Netanyahu rekao je u ponedjeljak da je rat "definitivno prešao polovicu... u smislu misija, ne nužno u smislu vremena". Bijela kuća i dalje govori o zadanom okviru od četiri do šest tjedana, što Iranu otvara mogućnost planiranja obrane i eskalacije. Izrael bi mogao nastaviti i bez SAD-a, ali to slabi silinu udara i alijenira zemlje Zaljeva.
Trump je prvo htio rušiti režim, sada više ne, posegnuo je za retoričkim obratom, ubijeni su brojni čelnici vlasti pa to više nije isti sustav. Jednostavno, glupost. Zaljevske zemlje, kolateralna žrtva, žele da SAD i Izrael oslabe Iran što je više moguće i osiguraju da globalna opskrba energijom više nikad ne bude korištena kao "oružje". Dva ključna tjesnaca, Hormuz i Bab el-Mandeb na Crvenom moru, moraju biti trajno otvorena svim brodovima bez plaćanja, što Teheran kani uvesti (Kina je potvrdila da su tri njezina broda prošla kroz zaljev). Bijela kuća tvrdi da bi Trump od njih mogao tražiti da sudjeluju u plaćanju troškova rata, a navedeni zahtjevi mogli bi biti uvjeti da na to pristanu.
Razmatrajući moguću putanju sukoba, izranja važan prijepor: hoće li sukob, koji je dio izraelske politike rekonfiguracije regije započete krajem 2023. godine, stvarno dovesti do novog poretka na Bliskom istoku. Zaljevske zemlje to sve otvorenije traže, svjesne svoje ranjivosti – iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi poziva ih da izbace američke baze koje su se u ratu pokazale rizikom, ne sigurnosnim čimbenikom. "Pravi izazov nije uvjeriti Iran da zaustavi rat, već osigurati da Zaljev ne bude izložen istoj dinamici koja je to omogućila", rekao je Ebtessam Al‑Kerbi, predsjednik Centra za politiku Emirata, agenciji Reuters.
Izrada scenarija trajni je posao analitičkih instituta, pa se i Jutarnji na to odlučio. Na početku sukoba sam se oslonio na institut banke JPMorgan koji je davao 65 posto vjerojatnosti urušavanju iranskog režima, što se nije - još - ostvarilo. Samo su 25 posto dali opciji opstanka režima i prijetnji regiji, što je trenutno trajuće stanje, i 10 posto eskalaciji. Sada sam definiram scenarije, ograničivši ih na tri u rasponu od najboljeg do najgoreg.
1. Dogovor Irana i SAD-a, prekid sukoba, otvaranje Hormuza
Islamska Republika opstaje, nema većih pomaka u odnosu snaga u regiji osim slabljenja Teherana kao posljedice masovnih zračnih napada. Moguće ukidanje sankcija ostaje poznata nepoznanica, ali to bi za Iran bio poticaj da otvori Hormuz trajno, čak i da pristane na neki dogovor o nuklearnom programu. Vjerojatnost: 25 posto.
2. Trump proglašava pobjedu i povlači se iz sukoba
Vijest The Wall Street Journala od utorka da bi Trump mogao prekinuti rat i uz ostanak blokade Hormuškog tjesnaca, koji nije od velike važnosti za SAD, sugerira mogućnost takvog ishoda. Nastupa prekid vatre, Izrael i dalje ratuje u Libanonu, a Iran blokira Hormuz i naplaćuje prolaz brodovima “neprijateljskih zemalja”. Mogućnost izbijanja novog sukoba u bilo kojem trenutku. Reuters piše da Katar, Oman i Kuvajt iza zatvorenih vrata zagovaraju brzi kraj rata, plašeći se ekonomskih posljedica i odmazde. Vjerojatnost: 50 posto.
3. Trump pojačava napade na Iran
Jemenski Hutisti zatvaraju Bab el-Mandeb, Teheran pojačava napade na Zaljevske zemlje koje u konačnici odlučuju podržati SAD u napadima. Globalna ekonomija srlja u recesiju. Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Bahrein kažu da su spremni podnijeti eskalaciju rata i neće prihvatiti poslijeratni Iran koji i dalje može koristiti Hormuški tjesnac kao sredstvo ucjene, piše Reuters. "Jednostavno primirje nije dovoljno", napisao je Yousef al‑Otaiba, ambasador UAE u SAD-u. "Potreban nam je konačan ishod koji rješava cjelokupni raspon iranskih prijetnji: nuklearne sposobnosti, projektile, dronove, terorističke poslušnike i blokade međunarodnih pomorskih puteva." Vjerojatnost: 25 posto.
Ulazak kopnenih snaga otvara vrata pakla
U ovom trenutku ne smatram izglednom opcijom uključivanja američkih kopnenih snaga u sukob, prije svega glede moguće operacije zauzimanja otoka Kharg. Ne isključujem mogućnost djelovanja specijalnih snaga koje bi se pokušale dokopati iranskog obogaćenog uranija, ali i ta je opcija pogibeljna. Ako dođe do kopnene operacije, vjerojatno pod pritiskom Izraela i navedenog dijela zaljevskih zemalja, neizbježan je treći scenarij s izvjesnim padom regije u spiralu rata uz prijetnju prelijevanja. Otvorit će se vrata pakla bez da ih izazove Trump najavljenim snažnim napadima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....