Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović započela je u podne u Mostaru razgovore s predsjedavajućim i ostalim članovima Predsjedništva BiH, Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem, te srbijanskim predsjednikom Aleksandom Vučićem. Iako teme susreta nisu navedene, tri zemlje imaju ih napretek - od neriješenih graničnih sporova, položaja bosanskohercegovačkih Hrvata, tj. izmjene izbornog zakona, do zajedničke suradnje glede pristupanja BiH i Srbije Europskoj uniji.
NOVO 14:30 Donosimo izjave sudionika razgovora koje su dali na pressici za medije:
Dragan Čović rekao je da je cilj sastanka bila strategija EU u proširenju, gdje su se tražile dodirne točke koje bi mogle unaprijediti odnose. "Na ovaj način radimo ambijent u kojem će izvršna vlast biti sposobnija riješiti pitanja koja dugo nisu riješena", rekao je.
Nada se da su ovo pretpostavke da se gradi bolji ambijent od onog kojeg imamo danas, "iako se možemo pohvaliti dobrim trendovima u trgovinskim razmjenama".
Aleksandru Vučiću i Kolindi Grabar Kitarović zahvalio se na prilici da BiH krene intenzivnije ka europskom putu.
Bakir Izetbegović sastanak vidi kao šansu da se krene rješavati problem iseljavanja mladih ljudi, koji vidi kao zajednički problem svih zemalja u regiji.
"U vezi neriješenih pitanja, inzistirao sam na tome da intenzivnije rade komisije koje bi pripremile rješavanje pitanja", kazao je.
Mladen Ivanić smatra da je pozitivna stvar što je sastanak održan prvi put nakon šest godina. "Naši ljudi od toga imaju veliku korist. Snažno vjerujem da je onima koji nisu u EU velika korist građenje trgovinskih razmjena. Treba rješavati i neke konkretne stvari", napomenuo je.
Predsjednica RH: Dotakli smo se zabrinjavajućih trendova iseljavanja mladih
Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović zahvalila se domaćinima na gostoprimstvu.
"Prošlo je šest godina od posljednje trilaterale. Današnji sastanak je bio iznimno koristan jer smo se na otvorena pitanja dotakli puno područja suradnje koja mogu biti pozitivna. Okvir je bila strategija Europske komisije o Zapadnom Balkanu. Hrvatska u potpunosti podržava suverenitet BiH i ravnopravnost sva tri naroda, kao i europski put BiH i ostalih država na prostoru jugoistoka Europe. I dalje ćemo nastojati učiniti što god možemo kako bismo potaknuli proces europskih integracija. Nadam se da će EK uskoro izdati pozitivno mišljenje o BiH i mi ćemo zagovarati taj put za BiH", kazala je predsjednica.
Vjeruje da će daljnji razvoj prometnog povezivanja pomoći BiH, ali i svim trima državama u području industrijske suradnje, IT tehnologije, prehrambene industrije i slično. "Politička stabilnost uvelike ovisi i o energetskoj stabilnosti", napomenula je predsjednica.
Kazala je da su se na razgovorima dotakli zabrinjavajućih trendova iseljavanja i vjeruje da mogu učiniti puno da osiguraju opstanak svih naroda na ovom području.
Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednica je rekla da Hrvatska "bez ikakvog miješanja u unutarnje stvari, vjeruje da je načelo konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri naroda pravac u kojem bi čelnici BiH trebali pristupiti izmjeni izbornog zakonodavstva".
Najgorom mogućom opcijom vidi da netko nameće rješenja BiH. "Mislim da je najbolji put onaj prema EU, gdje će se jednog dana mijenjati Ustav BiH kao što ga je mijenjala Hrvatska", kazala je predsjednica.
Vučić pozvao predsjednicu RH u službeni posjet: 'Ako u dvije godine ne riješimo sporna pitanja - arbitraža'
Aleksandar Vučić zahvalio se na sastanku i pozivu. "Neki od mojih kolega su rekli da što je to konkretno što smo govorili. Ono što je za mene najvažnije je da konstatiramo da jačamo trgovinske veze. Srbija je za 14,2 posto povećala razmjenu s Hrvatskom, kao i s Bosnom i Hercegovinom. Ozbiljno rastu i uvoz i izvoz iz naše zemlje. To je nešto što je najvažnija posljedica svakog našeg političkog razgovora. Naš je zadatak napraviti takve okvire da se ljudi osjećaju sigurno, i da zarađuju više. Naši razgovori nisu nikada jednostavni ni slatki, mi imamo bezbroj problema, koje pokušavamo jedan po jedan rješavati", kazao je srpski predsjednik.
Kazao je da je CEFTA donijela puno dobrog, ali da je dostigla nešto "što je vrh naše suradnje u ekonomiji i sad je potrebno naći dodatne mehanizme". Kaže da moraju EU odgovoriti na 115 pitanja o ekonomiji i mjerama koje poduzimaju.
Rekao je da se mlade ljude neće spriječiti da odlaze dok ne budemo veće tržište koje će im pružiti posao i mir, a da to isto traže i strani investitori.
"Zahvalan sam i predsjednici Grabar Kitarović i kolegama iz BiH što smo razgovarali o uklanjanju brojnih birokratskih barijera. Ne želimo da nam kamioni stoje po 10, 15 i 20 sati na granicama", kazao je Vučić.
Na kraju je rekao da se nada da će se iduća trilaterala održati u Novom Sadu, a u Beogradu uskoro očekuje predsjednicu Grabar Kitarović. "Mi ćemo sve gotovo sve zahtjeve pripadnika hrvatske manjine do tada ispuniti. Taj posjet će dodatno značiti u odnosima između Srbije i Hrvatske. Imamo neriješena granična pitanja a mi smo spremni riješiti to bilateralno u iduće dvije godine, a ako ne uspijemo, odlučit će treća institucija i mi bismo se držali odluke", kazao je Vučić.
Vučić je, odgovarajući na novinarska pitanja, rekao da je prije nekoliko mjeseci sastavljen prijedlog koji je Srbija predstavila BiH, a koji se tiče graničnih problema. "Nastavit ćemo raditi na tom pitanju, a mi smo dali prijedloge od kojih neki nisu ni odgovarali Srbiji, ali smo spremni nastaviti razgovore. Ja ne mislim da su to veliki problemi", kazao je, dodajući da je to sve rješivo. "No nije život uvijek tako jednostavan kao što izgleda", zaključio je o pitanjima za koje je smatrao da će se i ranije riješiti.
Skoro sukob na pressici
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Srbije Aleksandra Vučić u jednom trenutku su se verbalno sukobili zbog izjave o graničnim sporovima između BiH i Srbije.
Izetbegović je, odgovarajući na pitanja, kazao da kod hidrocentrale na Drini nema govora o promjeni granice, ali da se mora naći način za funkcioniranje tih hidrocentrala.
Kako kaže, predsjednici zemalja ne mogu takve probleme riješiti jer se tim pitanjem trebaju baviti stručnjaci, a ne političari. Dodao je da ako se ne nađe rješenje, zemlje mogu problem riješiti putem međunarodne arbitraže.
Vučić se potom javio da ga demantira, kazavši da Srbija nije tražila da se izvrši devijacija granice, odnosno da je ponudila BiH plodniju zemlju u zamjenu. Kazao je da je BiH to odbila nakon čega je Srbija tražila da granica ide sredinom toka rijeka Drine i da ima pravo službenosti provoza i korištenja.
"Mi smo čak ponudili kvalitetniji komad zemlje zauzvrat, ali bilo je da nećemo tako. Pa smo rekli - dobro, nećemo tako. Pa smo rekli dajte da imamo pravo ustanovljeno na 99 godina na prolazak, na korištenje. To je sve što smo tražili. Za dio pruge smo isto tražili kvalitetnije zemljište, plodnije, ništa nismo nikome htjeli uzeti. Nije ovdje riječ o tome da netko hoće dio teritorija u BiH, već da resurse koji su Srbiji važni, da tu dobijemo dogovor. To nije pitanje loših odnosa, to je tako lako pitanje koje bi unijelo dobre odnose između svih nas. Vjerujem da ćemo dogovor postići", kazao je Vučić.
Zahvalio se Izetbegoviću koji je rekao kako u narednih sedam mjeseci nije realno očekivati rješavanje ovog problema zbog izbora u BiH. Kako kaže, u Srbiji nisu izbori i Beograd je spreman na pregovore.
Nakon njega javnosti se ponovo obratio Izetbegović koji je čestitao Vučiću pobjedu na izborima u Beogradu te još jednom ponovio da državna granica nije stvar predsjednika zemalja i da mu nije jasno zbog čega u ovom slučaju ne bi se aktivirale komisije.
-------------------------------
Čović je uoči trilaterale za medije izjavio da je današnji sastanak nastavak prethodnih razgovora vođenih u Beogradu, a potom i u Zagrebu. Najavio je razgovore o iskušenjima koje stoje na putu zemljama jugoistočne Europe, posebice rješavanje međudržavnih pitanja koje uključuje i granične sporove.
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, koji je dočekao šeficu hrvatske države, smatra ovaj sastanak vrlo važnim jer je trokut Srbije, BiH i Hrvatske najvažnija točka stabilnosti na Balkanu i jugoistočnoj Europi.
Dan ranije se s Čovićem, predsjedavajućim članom kolektivnog predsjedništva BiH, sastala hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić i nakon razgovora izjavila da je ključ opstojnosti hrvatskog naroda u BiH izmjena izbornog zakona i mogućnost da sami biraju svoje predstavnike u tijelima vlasti. Podsjetila je da su sličnu poruku vlastima u Sarajevu nedavno uputili i visoki dužnosnici EU-a.
Do kraja godine bi se u BiH trebali održati izbori, ali za sada se ne nazire kompromis između većinskih bošnjačkih i hrvatskih stranaka oko izbornog zakona. Hrvatske stranke inzistiraju da hrvatske predstavnike u Domu naroda i Predsjedništvu BiH biraju hrvatski birači, čemu se bošnjačke stranke protive.
Na taj problem stalno upozorava hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, vrsna poznavateljica prilika u BiH, koja upozorava da ta zemlja opet prolazi kroz jedan "turbulentan" period.
"Sada je lopta u posjedu jednog većinskog naroda, bošnjačkog naroda koji treba shvatiti da je do njih da se to pitanje riješi", kazala je Zovko na posljednjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Nakon razgovora Kolinde Grabar-Kitarović, članova Predsjedništva BiH te Vučića, nastavljaju se razgovori hrvatske predsjednice i Vučića sa šefom diplomacije BiH Igorom Crnatkom, hrvatskom ministricom Pejčinović Burić i prvim potpredsjednikom srbijanske vlade i ministrom vanjskih poslova Ivicom Dačićem.