Prije nego što je Donald Trump objavio da je postigao sporazum oko Grenlanda, o kojem se još ne znaju detalji, britanski list The Times pisao je da će američki predsjednik možda morati potrošiti i do 700 milijardi dolara kako bi kupio taj otok. Radi se o iznosu koji obuhvaća gotovo 85 posto američkog obrambenog proračuna za 2025. godinu, a cifru su procijenili akademici i bivši američki dužnosnici od kojih je zatraženo da razmotre potencijalnu cijenu.
Ipak, možda ni to ne bi bilo dovoljno da Danska pristane prodati svoj autonomni teritorij. Kopenhagen je oduvijek izbjegavao određivanje cijene otoka i tijekom povijesti odbijao američke ponude.
Bivši američki predsjednik Harry S. Truman je 1946. godine, nakon što je SAD tijekom Drugog svjetskog rata preuzeo obranu Grenlanda, ponudio Danskoj 100 milijuna dolara u zlatu. Prilagođena inflaciji, ta cifra danas iznosi oko 1,7 milijardi dolara. Danska je rekla ne.
Grenland je u velikoj mjeri autonoman - Danska kontrolira njegovu vanjsku, obrambenu i monetarnu politiku, ali Grenland ima samoupravu nad ostalim unutarnjim pitanjima. Vrijedan je resurs zbog mineralnih zaliha i strateškog položaja na dalekom sjeveru.
Bijela kuća poručila je da je stjecanje Grenlanda “prioritet nacionalne sigurnosti”, a Washington je, prema izvješćima, razmatrao i ponudu jednokratne isplate do 100 tisuća dolara za svakog Grenlanđanina.
SAD će relativno brzo zauzeti Grenland. Pitanje je što će biti s Europskom unijom
Jeftinija opcija, za koju se također navodi da je u razmatranju, uključuje sklapanje sporazuma o pridruživanju s Grenlandom. Prema tom dogovoru, SAD bi pružao financijsku pomoć u zamjenu za sigurnosnu prisutnost na tom području. Washington ima slične sporazume s Maršalovim Otocima, Mikronezijom i Palauom.
Čak i da Danska postigne dogovor s Trumpom, postoji mogućnost da pravno ne bi mogla prodati otok s obzirom na grenlandsku samoupravu i činjenicu da mnogi Grenlanđani podupiru punu neovisnost.
Na referendumu koji je proveden 2008. godine, 75 posto Grenlanđana glasalo je za veću autonomiju. Sljedeće godine donesen je Zakon o samoupravi, kojim su Grenlandu dodijeljene ovlasti nad većinom unutarnjih poslova, uključujući prirodne resurse, policiju i pravosuđe.
- Grenland nikada nije bio na prodaju i nikada neće biti na prodaju. Stanovnici Grenlanda ne žele postati Amerikanci - rekla je Aaja Chemnitz, jedna od dvoje zastupnika u danskom parlamentu koji predstavljaju Grenland.
Podržala ju je i Naaja Nathanielsen, grenlandska ministrica za gospodarstvo i mineralne resurse, koja je rekla da Trumpovi potezi izazivaju toliku zabrinutost među Grenlanđanima da 56 tisuća stanovnika ima problema sa spavanjem.
- Pod golemim smo pritiskom i ljudi osjećaju posljedice, ali nemamo namjeru postati Amerikanci - rekla je Nathanielsen, kako piše The Times.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....