U nastavku donosimo:
- što stoji iza Trumpove opsesije Grenlandom i zašto je istaknuo vlastitu “psihološku” potrebu
- sigurnosne dileme unutar NATO-a
- pravni okvir koji opisuju Brett Wagner i J. Holmes Armstead te posljedice nezakonite zapovijedi
- moguće scenarije pritiska, od ekonomskih mjera do vojne opcije, i što to znači za savezničke odnose
- moralne dvojbe u vojsci: poruke nadbiskupa Timothyja P. Broglia i stavovi vjerskih i civilnih autoriteta
- unutarnje napetosti Pentagona i rizike za zapovjedni lanac u slučaju zapovijedi protiv saveznika
"Nema povratka" u vezi s odlukom o američkoj aneksiji Grenlanda, poručio je rezolutno u utorak Donald Trump, nakon već dulje vrijeme jasno i nedvosmisleno ponavljane mantre "moramo ga imati" - iako SAD temeljem potpisanih sporazuma ima široke mogućnosti zaštite svojih sigurnosnih i drugih interesa na Grenlandu bez potrebe za prisvajanjem teritorija.
No, američki predsjednik je nedavno u intervjuu za The New York Times dao svojoj opsesiji Grenlandom posve novu dimenziju kada je, na pitanje zašto je vlasništvo nad tim arktičkim otokom važno umjesto samo utvrđivanja na Grenlandu, rekao da je "to ono što smatram psihološki potrebnim za uspjeh", a na potpitanje je li to psihološki važno za njega ili psihološki važno za zemlju, odgovorio: "Psihološki važno za mene."
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen izjavio je u utorak da je vojna operacija protiv Grenlanda "malo vjerojatna", ali da se otok na to ipak mora pripremiti jer to nije isključeno. "Druga strana to je jasno dala do znanja". "Zato moramo biti spremni na sve mogućnosti, ali naglasimo - Grenland je član NATO-a i ako dođe do eskalacije, to bi imalo posljedice i za ostatak svijeta", dodao je.
Za sada, barem koliko znamo, Trump se Grenlanda namjerava dočepati financijskom ucjenom, odnosno nametanjem dodatnih carina dijelu europskih saveznika čije je poteze protumačio kao posebno drsko opiranje njegovoj namjeri da preotme teritorij zemlje saveznice u NATO savezu. No, nikada nije otklonio i krajnju mjeru provedbe svoje (auto)destruktivne odluke koja bi u pitanje mogla dovesti opstanak NATO-a - vojnu silu. Na pitanje bi li uporabio silu da zauzme Grenland, u telefonskom razgovoru za NBC News američki predsjednik je u ponedjeljak odgovorio zabrinjavajuće neodređeno: "Nemam komentara".
Istovremeno, neki mediji i promatrači već razmatraju tu mogućnost iz perspektive u kakvoj bi se situaciji našli američki vojni zapovjednici i američka vojska ukoliko bi od predsjednika dobili zapovijed da napadnu savezničku državu i sukobe se s vojskom s čijim su se pripadnicima još ne tako davno američki vojnici borili rame uz rame protiv neprijateljskih snaga u Afganistanu, što je bilo posljedica aktiviranja članka 5. NATO-a o uzajamnoj obrani nakon napada 11. rujna.
‘Napad na NATO saveznika je kazneno djelo‘
Brett Wagner, koji je predavao donošenje odluka u području nacionalne sigurnosti na Američkom ratnom mornaričkom koledžu te djelovao kao pridruženi suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), te J. Holmes Armstead, bivši profesor strategije i međunarodnog prava na Američkom ratnom mornaričkom koledžu te pravni časnik, glavni inspektor i časnik za civilne poslove u Kopnenoj vojsci, pričuvnom sastavu i Nacionalnoj gardi, navode u svom članku za San Francisco Chronicle od nedjelje da bi, ako bi Trumpova prijetnja aneksijom Grenlanda ikada postala stvarna zapovijed, ona bila nezakonita, a sam Trump bi tada morao odgovarati na američkom vojnom sudu.
Kako navode autori, Kanada, Danska i Sjedinjene Američke Države su - zajedno s Velikom Britanijom, Francuskom, Njemačkom i još 26 drugih suverenih država - saveznice u NATO-u, pravno obvezane međunarodnim ugovorom koji je ratificirao Senat i koji u Sjedinjenim Državama ima punu pravnu snagu. Da američka vojska posluša zapovijed da silom, zastrašivanjem ili na bilo koji drugi način "anektira" saveznika u NATO-u, ističu autori, to bi bilo nezakonito, odnosno kazneno djelo.
NATO je, kako se navodi, više od pukog sporazuma o uzajamnoj obrani - to je živi savez u kojem vojske zajednički treniraju i djeluju, a američki saveznici su iste one države koje su se SAD-u, iz solidarnosti, pridružile na bojištima Afganistana i Iraka nakon 11. rujna, pri čemu su, kako se podsjeća, Danci i Grenlanđani pretrpjeli najveće gubitke po glavi stanovnika od svih zemalja u koaliciji.
"Ako bi Trumpova neuravnotežena prijetnja aneksijom Grenlanda ikada postala stvarna zapovijed, ona bi bila nezakonita. Nije važno što bi zapovijed došla od ‘nadređenog časnika‘. Nakon Nürnberških procesa objesili smo 12 nacističkih ratnih zločinaca upravo zbog takvog ponašanja. ‘Samo sam slijedio zapovijedi‘, kao u Nürnbergu, neće biti opravdanje. Čak ni ako zapovijed dolazi od predsjednika. Sama činjenica da je vrhovni zapovjednik naših oružanih snaga ujedno i demokratski izabrani predsjednik, sa svim ovlastima koje ta visoka dužnost nosi, ni na koji način ne znači da predsjednik ima neograničenu vlast nad vojskom. I predsjednik mora poštovati zakon, ili se suočiti s posljedicama", navode Wagner i Armstead.
Uobičajeno je da, pojašnjavaju autori, u situaciji u kojoj podređeni smatra da je primio, kako smatra, nezakonitu zapovijed od nadređenog, taj podređeni treba uložiti prigovor i zatražiti pojašnjenje. Takav postupak obično služi da nadređenog upozori da postoji problem. No, u hipotetskom slučaju poput ovoga, gdje zapovijed dolazi izravno od predsjednika, taj bi se postupak u potpunosti izokrenuo.
‘To je ilegalna zapovijed, za vojni sud‘
"Riječ je o vrhovnom zapovjedniku koji je unaprijed uložio velik trud da ukloni neslaganje, imenovanjem podobnih podređenih koji su se također unaprijed obvezali na slijepo slušanje. Trump je također sustavno uklonio vojne pravnike koji bi inače nadzirali neprimjereno ponašanje i nezakonite radnje. Time je od samog početka signalizirao svoju želju da potkopa zakon ili ga u potpunosti prekrši. Nadamo se da naši vojni čelnici s četiri zvjezdice već o tome privatno raspravljaju međusobno. I da će biti spremni, zajednički, obavijestiti svog vrhovnog zapovjednika da nijedan od njih neće provesti nezakonitu zapovijed. Razumno je očekivati da bi Trump tada pokušao učiniti ono što uvijek čini - pregaziti ustaljena pravila, na brzinu izmisliti opravdanje i pronaći nekog poslušnika koji će izvršiti njegove naloge. Srećom, za američku demokraciju i budućnost naše vojske, sustav ne funkcionira na taj način", navode autori.
Ako bi predsjednik prešao tu liniju i naredio vojnu akciju protiv američkog saveznika u NATO-u, zakon bi bio prekršen. U tom trenutku, kako tvrde autori, zapovjednik Vojnog okruga Washington, časnik koji prema Jedinstvenom zakoniku vojnog pravosuđa ima kaznenu jurisdikciju nad svim vojnim osobljem u saveznom okrugu, uključujući i vrhovnog zapovjednika, izveo bi Trumpa ne pred suca ili porotu, kao na civilnom sudu, nego pred vojni sud.
"Taj bi sud imao ovlasti suditi za ratne zločine u pravnom okviru u kojem Vrhovni sud nema ovlast dodijeliti imunitet, kao što je to učinio u svojoj kontroverznoj presudi iz 2024. godine u predmetu Trump protiv Sjedinjenih Država. Umjesto toga, zapovjednik okruga imao bi ovlast, mehanizam i svetu dužnost uhititi Trumpa i pokrenuti kazneni postupak. Nepoznato područje, bez sumnje. No, isto je bilo i s Nürnberškim procesima, a svi se sjećaju kako su oni završili", zaključuju Wagner i Armstead.
Kako Trumpove prijetnje saveznicima dalje eskaliraju, oglasili su se i neki autoriteti drugačijeg profila u vezi s ovim pitanjem. The Washington Post prenio je razmišljanje Timothyja P. Broglija, visokog vatikanskog dužnosnika, katoličkog nadbiskupa za vojne službe Sjedinjenih Američkih Država, koji je ustvrdio da bi "bilo moralno prihvatljivo ne poslušati" zapovijedi ako ih vojnici smatraju protivnima vlastitoj savjesti.
‘Moralno je ne poslušati zapovijed napada na prijateljsku zemlju‘
Njegovi komentari također naglašavaju sve veću zabrinutost koju izražava i prvi američki papa, Lav XIV., kao i njegovi najviši kardinali u Sjedinjenim Državama, zbog vanjske politike Trumpove administracije. "Grenland je teritorij Danske", rekao je Broglio u nedjeljnom intervjuu za BBC. "... Doista se ne čini razumnim da bi Sjedinjene Države napale i okupirale prijateljsku zemlju", rekao je on, kako prenosi WP.
Upitan je li "zabrinut" za vojno osoblje o kojem pastoralno skrbi, Broglio je odgovorio: "Očito sam zabrinut jer bi se mogli naći u situaciji u kojoj im se naređuje da učine nešto što je moralno upitno... Bilo bi vrlo teško da vojnik, marinac ili mornar samostalno [odluči da] ne posluša zapovijed... Ali, strogo govoreći, u okviru vlastite savjesti, bilo bi moralno prihvatljivo ne poslušati takvu zapovijed. No, to možda tu osobu stavlja u neodrživu situaciju i to je ono što me zabrinjava", dodao je.
Pripadnici američke vojske polažu prisegu Ustavu, a ne predsjedniku. Dužni su ne izvršavati "očito nezakonite zapovijedi", no takve su situacije rijetke i pravno složene, izvijestio je WP, a vojno osoblje može se suočiti s kaznama u okviru vojnog sudskog postupka zbog neizvršavanja zakonitih zapovijedi, odnosno neposluha.
Pentagon je u studenome, primjerice, najavio istragu protiv senatora Marka Kellyja, demokrata iz Arizone, istaknutog Trumpova kritičara i ratnog veterana, nakon što se pojavio u videosnimci s još petoricom demokrata, podsjećajući pripadnike američkih oružanih snaga na njihovu dužnost prema vojnom pravu da ne izvršavaju nezakonite zapovijedi. Trump je taj potez tada kritizirao kao "pobunjeničko ponašanje", a ostali zastupnici izjavili su ranije ovoga mjeseca da su sada pod istragom predsjedničke administracije zbog tog videozapisa.
U naslovu i uvodu u komentar Toma Nicholsa u The Atlanticu, koji je godinama radio i kao vojni edukator, navodi se da je američka vojska odjednom u situaciji da je prisiljena planirati nepojmljivu izdaju te se ističe da bi napad na saveznika predstavljao izopačenje svega za što su američke oružane snage obučavane.
‘Izdaja i napad na saveznika u vojsci se ne razmatraju‘
Sjedinjene Američke Države, kako piše autor, globalna su supersila, a njihova se vojska obučava za rat u svim domenama te se američki časnici uče nositi s brojnim scenarijima osmišljenima da predstavljaju izazov za njihov način razmišljanja i prisile ih na prilagodbu iznenadnim situacijama i okolnostima. No, jedan se slučaj, ističe Nichols, u njegovu slučaju nikada nije razmatrao - kako izdati i napasti vlastite saveznike. Pritom je istaknuo da ni Kongres ni - kako se izrazio autor - ulizice u Bijeloj kući ne izgledaju spremni zaustaviti Trumpa u njegovu naumu.
Nichols podsjeća da je američka vojska obvezna zakonom i "tradicijom američke pristojnosti" odbiti izvršiti nezakonite zapovijedi, no pritom ističe pitanje što je sa zapovijedima koje možda nisu nezakonite, ali su očito nemoralne i nelogične. Predsjednik, primjerice, može naložiti Pentagonu da planira invaziju na Grenland - takva bi zapovijed bila tek smjernica da se organizira još jedna ratna simulacija. Vojska, kao što to ponekad čini tijekom ratnih igara, možda čak ne bi koristila stvarna imena mjesta, već karte koje nalikuju sjevernom Atlantiku dok organizira invaziju na, kako navodi, "Verdegrun" ili nešto slično.
No, nakon godina iskustva s američkim vojnim časnicima, vjeruje da će čak i takve hipotetske upute zvučati krajnje izopačeno muškarcima i ženama koji su služili s Dancima i drugim saveznicima u NATO-u. "Danska ne samo da nam je bila saveznik tijekom svjetskih ratova 20. stoljeća, nego se, kako je napisao moj kolega Isaac Stanley-Becker, pridružila i našoj borbi protiv talibana nakon 11. rujna te pretrpjela značajne gubitke za jednu malu naciju. Njihovi su vojnici krvarili i ginuli na istim bojištima kao i Amerikanci", podsjeća autor.
Također, ističe kako američki časnici znaju što Trump planira i da će se, kako kaže, njihov razum pobuniti protiv zapovijedi da sve ono za što su se godinama pripremali primijene obrnuto, protiv ljudi s kojima su se obučavali i surađivali i koje bi trebali štititi. Jer Trump će im, kako navodi, narediti da učine nešto za što su obučavani da nikada ne čine.
‘Zrcalni svemir u kojem je SAD agresor‘
Oružane snage, ističe SAD-a, s pravom se moraju pokoravati zapovijedima civilnih vlasti, no ovo bi bile zapovijedi koje bi, kako navodi autor, prisilile američki vojni um da zakorači u zastrašujući zrcalni svemir u kojem su Sjedinjene Države agresor protiv NATO-a, saveza koji uključuje zemlje koje su američki prijatelji već stoljećima. Ako Trump krene u ostvarenje ovog plana osvajanja, vojna će se obuka morati razbiti i ponovno sastaviti u svoju razornu verziju, kao da se od liječnika traži da uzmu lijekove koji spašavaju živote, preoblikuju ih u otrov i potom ih daju pacijentima.
Neki će vojni časnici, ističe Nichols, slegnuti ramenima na Trumpove nebulozne argumentacije i zaključiti da se zapovijedi moraju slušati te da su dojučerašnji prijatelji danas neprijatelji jer u svakoj obrambenoj organizaciji ima ljudi, u uniformi i civilu, koji su moralno tanki i vide samo brojke na karti koje treba ukloniti. No, većina Amerikanaca, kao i pripadnika vojske koja im služi, smatra autor, pristojni su ljudi koji znaju da je napad na prijatelje zao čin i ludost.
"Siguran sam da će muškarci i žene u oružanim snagama biti rastrgani i uznemireni dok budu pokušavali pretvoriti Trumpove neuravnotežene opsesije u koherentan vojni plan. Na kraju, međutim, ako će visoki časnici - počevši od predsjednika Združenog stožera i čelnika svake grane vojske - slijediti Trumpa tim mračnim putem, časnici i vojnici ispod njih vjerojatno će poslušati zapovjedni lanac. Takav bi ishod bio tragedija i potencijalno globalna katastrofa. Nije na oružanim snagama da zaustave Trumpove jezive ideje. Svaka molekula u tijelu gotovo svakog uniformiranog američkog vojnika vjerojatno se protivi činjenju nečega za što su cijeli život obučavani da nikada ne čine, ali Sjedinjenim Državama ne upravlja vojska, niti bi trebala. Amerikanci i njihovi izabrani predstavnici moraju taj teret skinuti s leđa oružanih snaga - odmah", poručio je Nichols u svom komentaru.
