Izabrani američki predsjednik Joe Biden obećao je brzo djelovanje po pitanju pandemije koronavirusa i pada američkog gospodarstva nakon što u srijedu preuzme dužnost, no proces opoziva odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa mogao bi potkopati njegov pokušaj ujedinjenja podijeljene nacije.
Izabrani predsjednik je najavio da će odmah poništiti neke Trumpove kontroverzne odluke, što može učiniti izvršnim uredbama.
Prvog dana mandata vratit će Sjedinjene Države u Pariški klimatski sporazum kojeg je Trump napustio, najavio je demokrat.
Biden će ukinuti i Trumpovu kontroverznu zabranu putovanja iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja, prenosi agencija France Presse.
Čini se da će prvi dani mandata 46. američkog predsjednika biti užurbani. U službenom priopćenju objavljenom u subotu Biden najavljuje niz odluka u prvih deset dana, s „desecima“ izvršnih uredbi i direktiva.
No iako Biden može potpisima uvesti promjene po pitanju Pariškog klimatskog sporazuma i zabrane putovanja, proces opoziva u Senatu sigurno će usporiti njegove pokušaje da poboljša odgovor vlasti na pandemiju koronavirusa i oživi usporeno gospodarstvo.
Zastupnički, donji dom američkog Kongresa u kojem većinu imaju demokrati, glasao je za opoziv Trumpa, optužujući ga za poticanje pobune 6. siječnja kad su njegovi pobornici upali u Kapitol.
Prvi proces opoziva Trumpa u siječnju 2020., zbog pritiska na Ukrajinu da mu pomogne u diskreditiranju Bidena, trajao je 21 dan.
Proces sličnog trajanja mogao bi poremetiti Bidenove ambiciozne planove za prvih 100 dana mandata, no bivši senator koji je u tom tijelu sjedio 36 godina vjeruje da Senat može raditi dvije stvari odjednom.
„Nadam se da će vodstvo Senata pronaći način da ispunjava svoje ustavne odgovornosti u procesu opoziva i istovremeno radi i na drugim hitnim pitanjima za ovu naciju“, rekao je.
Biden je predložio da gornji dom, koji će od srijede biti pod kontrolom demokrata nakon pobjede na izborima u Georgiji, može pola dana raditi na opozivu, a drugu polovicu na saslušanju Bidenovih kandidata za vladu.
Saslušanja počinju u utorak u Kapitolu, sada okruženim tisućama policajaca i pripadnika Nacionalne garde koji štite središte američke demokracije nakon kaosa 6. siječnja.
Prvi na redu za saslušanje su četiri ključna ministra: Alejandro Mayorkas, kandidat za ministra nacionalne sigurnosti, ministrica financija Janet Yellen, ministar obrane Lloyd Austin i ministar vanjskih poslova Anthony Blinken.
Plan ekonomske pomoći
Biden je u četvrtak iznio plan opsežne financijske pomoći, vrijedne 1,9 bilijuna dolara, kojoj je cilj nošenje s „dvostrukom krizom pandemije i potonulog gospodarstva“.
Plan predviđa isplatu 1,4 tisuće dolara pojedincima s manjim primanjima, povećanje minimalne plaće na 15 dolara po satu, proširenje doprinosa za nezaposlene i novu financijsku pomoć teško pogođenim gradovima i saveznim državama.
Taj prijedlog, koji bi mogao biti treći krug financijske pomoći stanovnicima od početka pandemije, mogao bi zabraniti deložacije do kraja rujna i omogućiti dodatna proračunska sredstva za bonove za prehranu.
Velike investicije
Prvu fazu financijske pomoći stanovnicima trebali bi pratiti tjedni investicija kojima je cilj oživljenje gospodarstva.
Biden tvrdi kako će se stvoriti milijuni „dobro plaćenih“ poslova, odgovoriti na klimatsku krizu i nositi s rasnom nejednakošću.
To će se postići masivnim investicijama u infrastrukturu i redukcijom emisije stakleničkih plinova do nulte stope 2050. godine.
Biden za financiranje tog plana predlaže povećanje poreza za korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400 tisuća dolara godišnje.
Plan za koronavirus
Izabrani predsjednik želi i ubrzati cijepljenje milijuna Amerikanaca.
SAD i dalje ruši crne rekorde po broju slučajeva koronavirusa i umrlih, pa bi do Bidenovog stupanja na vlast mogao imati i 400 umrlih.
Biden je ambiciozan i po tom pitanju: u prvih 100 dana mandata želi cijepiti 100 milijuna ljudi. Demokrat poziva na osnivanje centara za cijepljenje u četvrtima, bolju suradnju savezne i državne razine i mobilizaciju 100 tisuća zdravstvenih radnika.
Novi američki predsjednik želi brzo djelovanje kako bi se što prije otvorili restorani, kafići, hoteli, aviokompanije i ostale zatvorene poslovnice, piše agencija France Presse.