-
U petak se na Aljasci održava sastanak Donalda Trumpa i Vladimira Putina
-
Predsjednik SAD-a će u srijedu prisustvovati virtualnom sastanku s europskim i ukrajinskim čelnicima
-
Nadaju se da će to biti europska protuteža summitu na Aljasci
-
Održava se i online sastanak "koalicije voljnih"
Trump najavio mogućnost drugog, ‘produktivnijeg‘, sastanka s Putinom
Američki predsjednik Trump trenutno govori u Kennedyjevom centru u Washingtonu, piše BBC.
Kaže da postoji mogućnost drugog sastanka s Putinom te tvrdi da će biti “produktivniji” od onoga zakazanog za petak na Aljasci.
Za prvi sastanak kaže: “Želim saznati gdje smo i što radimo.”
Trump kaže kako planira nazvati Zelenskog i druge europske čelnike nakon razgovora u petak.
Govoreći o svom razgovoru s europskim liderima i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Trump kaže da su razgovori bili “vrlo dobri”.
“Dao bih ocjenu 10, vrlo prijateljski,” kaže američki predsjednik.
Trump poručuje da će biti “vrlo teških posljedica” ako Putin ne pristane okončati rat nakon sastanka u petak.
Predsjednik dodaje kako je imao “dobre razgovore” s Putinom, ali onda se vrati kući i vidi da je “raketa pogodila dom za starije ili stambenu zgradu i ljudi leže mrtvi na ulici.”
Na pitanje novinara o izvješćima da je Rusija hakirala računalne sustave koji upravljaju dokumentima američkih saveznih sudova, Trump je rekao da je spreman pitati Putina o tome tijekom sastanka u petak.
“Jeste li iznenađeni? Oni hakiraju,” rekao je.
Procurio američki plan?
Prema informacijama britanskog lista The Times, Rusija i Sjedinjene Države razgovaraju o mogućem modelu rješenja sukoba u Ukrajini temeljenom na izraelskoj okupaciji Zapadne obale.
U ovom prijedlogu, Rusija bi zadržala vojnu i ekonomsku kontrolu nad dijelovima Ukrajine koje trenutno drži – uključujući Luhansk, Donjeck, Zaporižju, Herson i Krim – ali ti bi teritoriji formalno ostali pod ukrajinskom upravom. Ovaj model oponašao bi način na koji Izrael upravlja palestinskim teritorijem od 1967. godine.
Ideja je navodno pokrenuta prije nekoliko tjedana tijekom razgovora između Stevea Witkoffa, posebnog izaslanika bivšeg predsjednika Trumpa za mirovne pregovore, i ruskih predstavnika.
“Bit će kao u slučaju Zapadne obale – teritorij s guvernerom i ekonomijom povezanim s Rusijom, a ne s Ukrajinom. Ipak, formalno će to ostati Ukrajina, jer Ukrajina nikada neće odustati od svog suvereniteta. No u stvarnosti, to će biti okupirani teritorij, poput palestinskog modela”, rekao je izvor blizak pregovorima.
Zelenski: ‘Dosad su svi razgovori s Putinom završili time da je pojačao napade‘
Američki predsjednik Donald Trump održao je 13. kolovoza videopoziv s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i europskim čelnicima, samo dva dana prije svog summita s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci.
"Razgovarali smo danas o prekidu vatre. Predsjednik Trump rekao je da je to jedan od njegovih prioriteta u razgovoru s predsjednikom Putinom", izjavio je Zelenski nakon poziva, tijekom zajedničke konferencije za novinare s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom.
"Jako se nadam da će se postići neki dogovor, jer su dosad svi razgovori vođeni s Putinom... završili samo time da je on povećao vojnu prisutnost i pojačao napade", rekao je Zelenski, piše Kyiv Independent.
Starmer: ‘Koalicija voljnih‘ spremna provesti sigurnosne garancije
Britanski premijer Keir Starmer u srijedu je rekao da je takozvana ‘koalicija voljnih‘ država spremna provesti vojne planove koje je pripremala kako bi podržala Ukrajinu u slučaju prekida sukoba s Rusijom.
U razgovoru s koalicijom, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i američkim potpredsjednikom J.D. Vanceom, Starmer je rekao da su planovi „sada spremni”, u „obliku koji se može koristiti ako dođe to tog primirja”.
Starmer je s koalicijom razgovarao dan prije susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci.
Britanski premijer rekao je da je u ranijem razgovoru s Trumpom postignut „stvarni napredak” po pitanju sigurnosnih garancija za Ukrajinu koje će osigurati da mir bude trajan.
„Tijekom tri godine i nekoliko mjeseci koliko traje ovaj sukob, nikad nismo bili blizu pravog rješenja za kraj ovog sukoba. A sada imamo tu priliku, zahvaljujući djelovanju” američkog predsjednika, rekao je Starmer.
Neformalni naziv ‘koalicija voljnih‘ odnosi se na skupinu europskih zemalja, uz Australiju, Kanadu i Novi Zeland, koje zagovaraju slanje mirovnih snaga na istok Ukrajine kao sigurnosnu garanciju nakon postizanja mira između Kijeva i Moskve.
Merz: Ukrajina "mora biti za stolom" pregovora nakon sastanka Trumpa i Putina
Ukrajina "mora biti za stolom" u pregovorima koji će uslijediti nakon sastanka Donalda Trumpa i Vladimira Putina u petak na Aljasci, rekao je u srijedu njemački kancelar Friedrich Merz.
Merz je održao konferenciju za novinare zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon njihovih razgovora putem videokonferencije s europskim čelnicima, glavnim tajnikom NATO-a i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Njemački kancelar naglasio je da se mora poštovati jedini ispravan slijed događaja: prvo treba dogovoriti prekid vatre, a zatim sporazum o dugoročnom miru.
"Prekid vate" između Moskve i Kijeva "mora biti prvo" kako bi se bilo kakvi pregovori mogli odvijati "pravim redoslijedom", izjavio je nakon videokonferencije.
Merz je naglasio da moraju postojati snažna sigurnosna jamstva, uz poštivanje suvereniteta Ukrajine.
Merz kaže da Europa čini sve što može kako bi "pomogla u postavljanju dnevnog reda" za sastanak predsjednika Sjedinjenih Država i ruskog predsjednika na Aljasci.
Kaže da se nada da će na sastanku Trump izvojevati uspjeh.
"Na Aljasci se moraju zaštititi sigurnosni interesi Europe i Ukrajine", rekao je Merz na konferenciji za novinare, a o tome je, kako kaže, razgovarao s Trumpom.
Zelenski je rekao da bi volio vidjeti daljnje sankcije Rusiji u slučaju da Kremlj ne pristane na prekid vatre.
Kaže da "Putin blefira, pokušava napraviti proboj na svakom dijelu bojišnice."
Današnji sastanak iskoristio je kako bi Trumpu i europskim čelnicima rekao da Putin "ne želi mir", dodajući da oni razumiju njegov stav.
"Putin nas ne može prevariti", dodao je.
Ukrajinski predsjednik kazao je da je Trump rekao da će ga kontaktirati nakon sastanka s Putinom u petak.
Von der Leyen: EU, SAD i NATO učvrstili zajednički stav
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je rekla da su Europa, Sjedinjene Države i NATO učvrstili svoje zajedničko stajalište o Ukrajini uoči susreta američkog i ruskog čelnika u petak.
„Imali smo vrlo dobar poziv”, napisala je von der Leyen na platformi X nakon virtualnog susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, europskim čelnicima i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Euroatlantski čelnici na tom su sastanku oblikovali zajednički stav uoči Trumpovog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak na Aljasci, kazala je.
„Europa, SAD i NATO su danas učvrstili zajednički stav oko Ukrajine”, poručila je predsjednica EK-a, pa dodala da će „ostati blisko koordinirani”.
„Nitko ne želi mir više od nas, pravedan i trajan mir”.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nakon „izvrsnog” sastanka je rekao da su Europljani i Trump „ujedinjeni” u naporima da okončaju rat u Ukrajini.
"Lopta je sada na Putinovovm terenu", poručio je Nizozemac.
Trump: Ukrajina mora biti uključena u razgovore
Američki predsjednik Donald Trump je rekao da Ukrajina mora biti uključena u razgovore o teritoriju u sklopu bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre s Rusijom, kazao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu.
Macronova tvrdnja predstavlja prvu naznaku ishoda razgovora između Trumpa, europskih čelnika i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija s ciljem oblikovanja Trumpovog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci u petak.
Trumpovo inzistiranje na uključivanju Ukrajine, bude li potvrđeno, moglo bi značiti određeno olakšanje za Ukrajinu i njene saveznike koji su se bojali da bi Trump i Putin mogli postići sporazum nauštrb europskih i ukrajinskih sigurnosnih interesa i koji bi raskomadao ukrajinski teritorij.
Trump i Putin će se u petak sastati na Aljasci radi razgovora o tome kako zaustaviti tri i po godine dug sukob, najveći u Europi od Drugog svjetskog rata.
Trump je ranije rekao da će obje strane morati pristati na određenu razmjenu teritorija kako bi se okončao rat u kome su živote izgubili deseci tisuća ljudi, a milijuni su raseljeni.
Zelenskij je u srijedu doputovao u Berlin radi virtualnih sastanaka s europskim vođama i potom s Trumpom kojima je domaćin bila Njemačka.
Europljani strahuju da bi razmjena teritorija mogla Rusiji donijeti gotovo petinu Ukrajine i ohrabriti Putina da se u budućnosti proširi dalje na zapad.
Rusija: Svoj stav o ratu rekli smo 14. lipnja 2024.
Rusija je u srijedu rekla da se njen stav o ratu u Ukrajini nije promijenio otkako je predsjednik Vladimir Putin prošle godine postavio svoje uvjete: da Ukrajina u potpunosti povuče svoje snage iz ključnih ukrajinskih oblasti i napusti svoje ambicije za članstvom u NATO savezu.
Putin i američki predsjednik Donald Trump će se u petak sastati na Aljasci, što predstavlja prvi američko-ruski samit od 2021., kako bi raspravili o mogućnostima okončanja rata. Trump je rekao da će obje sukobljene strane morati razmijeniti dio teritorija koji trenutno drže kako bi se to ostvarilo.
Rusija trenutno ima kontrolu nad 19 posto Ukrajine, uključujući cijeli poluotok Krim, cijelu Luhansku oblast, preko 70 posto Donecke, Zaporiške i Hersonske oblasti te manje dijelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnipropetrovske oblasti.
Nakon izvješća nekih medija da Washington smatra da je Putin spreman na kompromis kada je riječ o teritorijalnim zahtjevima, novinari su glasnogovornika ruskog ministarstva vanjskih poslova Alekseja Fadejeva pitali je li se ruska pozicija promijenila.
"Stav Rusije ostaje nepromijenjen, a on je iskazan u ovoj dvorani prije nešto više od godinu dana, 14. lipnja 2024.", rekao je Fadejev, što se odnosilo na Putinov govor u ministarstvu.
Tada je šef Kremlja predstavio svoje zahtjeve, uključujući povlačenje ukrajinskih vojnika iz dijelova Donecke, Zaporiške i Hersonske oblasti koje i dalje drže, što su bili njegovi prvi javni komentari o mogućem mirovnom sporazumu.
Putin je također rekao da će Kijev morati službeno obavijestiti Moskvu da napušta svoje planove o pridruživanju NATO-u, te da namjerava ostati neutralan i nesvrstan.
Povrh toga, Putin je kazao da se moraju zajamčiti prava i slobode govornika ruskog jezika u Ukrajini kao i "stvarnosti" da su Krim, Luhansk, Doneck, Zaporižja i Herson sada dio Rusije.
Putin je rekao da će se njegovi uvjeti također morati odražavati u međunarodnim sporazumima.
Ukrajina je u vrijeme njegovog govora 2024. odbacila te zahtjeve nazvavši ih apsurdnim ultimatumom.
Ukrajina je u više navrata rekla da neće priznati rusku okupaciju svog teritorija, a većina zemalja priznaje ukrajinski teritorij unutar njegovih granica iz 1991.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da Rusija mora pristati na prekid vatre prije rasprave o teritorijalnim pitanjima. Kazao je da će odbaciti bilo kakav ruski prijedlog da Ukrajina povuče svoje vojnike iz istočne regije Donbas i preda svoje obrambene položaje.
Zelenskij je u srijedu stigao u Berlin gdje se sastaje uživo s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i s njim zajedno videokonferencijom s europskim liderima, čelnikom NATO-a i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Trump je uoči videopoziva napisao na platformi Truth Social da europski lideri "žele da se postigne dogovor" i da se radi o "sjajnim ljudima".
Trump uoči sastanka s europskim čelnicima i Zelenskim branio dogovor s Putinom
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu kako će uskoro razgovarati s europskim čelnicima i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o mogućem dogovoru za okončanje rata u Ukrajini, ocijenivši ih “sjajnim ljudima koji žele da se postigne sporazum”.
Trump će se europskim čelnicima pridružiti u virtualnom formatu nakon njihova međusobnog sastanka, a potom sudjelovati u zasebnom razgovoru sa Zelenskim.
Uoči tog skupa, Trump je na svojoj platformi Truth Social branio predstojeći susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji bi se u petak trebao održati u Aljasci. Odbacio je medijske tvrdnje da je Putin već ostvario pobjedu, nazvavši ih “lažnim vijestima” i optuživši novinare za pristrano izvještavanje.
“Pobjeđujemo u svemu. Da sam u sklopu dogovora s Rusijom dobio Moskvu i Lenjingrad besplatno, ‘lažne vijesti’ bi rekle da sam sklopio loš sporazum”, poručio je Trump.
Rusija ne mijenja stav o završetku rata
Rusija je priopćila da njezin stav o završetku rata nije promijenjen od prošle godine, kada je predsjednik Vladimir Putin iznio svoje uvjete, pri čemu je zahtijevao potpuno povlačenje ukrajinskih snaga s ključnih područja i odustajanje od težnji Kijeva za pristup Sjevernoatlantskom savezu (NATO), izvijestila je agencija Reuters.
„Stav Rusije ostaje nepromijenjen i iznesen je upravo u ovoj dvorani prije nešto više od godinu dana, 14. lipnja 2024.“, rekao je Alexej Fadejev, zamjenik glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, pozivajući se na govor koji je tada održao predsjednik Putin u Ministarstvu vanjskih poslova.
Tadašnji zahtjevi opisani su kao „maksimalistički“ i međunarodni partneri ih uglavnom nisu smatrali realnima, a Ukrajina ih je više puta odbacila.
Fadeev je dodao, u komentarima prenesenima putem Reutersa, da će američki predsjednik Donald Trump i predsjednik Putin tijekom petkovnog sastanka raspraviti „sva nagomilana pitanja“ u američko-ruskim bilateralnim odnosima, dok je konzultacije s europskim državama nazvao „neznatnima“.
Zelenski stigao u Berlin
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je Berlin gdje se sastaje s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom.
Zelenski bi, s ostalim europskim čelnicima, trebao sudjelovati na videopozivu kojem će se priključiti i američki predsjednik Donald Trump.
Uočio sastanka koji bi trebao početi u 14 sati po europskom vremenu, Trump se oglasio na društvenoj mreži Truth Social.
- Uskoro ću razgovarati s europskim čelnicima. To su sjajni ljudi koji žele vidjeti postignuti dogovor, napisao je.
Zelenski i europski čelnici razgovarat će s Trumpom prije summita s Putinom
Europski i ukrajinski čelnici razgovarat će s Donaldom Trumpom na virtualnom sastanku u srijedu prije njegova summita s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok pokušavaju američkog predsjednika upozoriti na opasnosti prodaje interesa Kijeva u nastojanju da se postigne prekid vatre.
Trump ugošćuje Putina, izopćenika na Zapadu od ruske invazije na Ukrajinu 2022., na razgovorima na Aljasci u petak za koje je američki predsjednik rekao da će poslužiti kao "testni" sastanak u njegovim naporima da se okonča rusko-ukrajinski rat.
Trump je prošli tjedan pristao na prvi summit SAD-a i Rusije od 2021., naglo promijenivši smjer nakon tjedana izražavanja frustracije Putinom zbog otpora američkoj mirovnoj inicijativi. Trump je rekao da je njegov izaslanik postigao "veliki napredak" na razgovorima u Moskvi.
Američki predsjednik kaže da će i Kijev i Moskva morati ustupiti teritorij kako bi okončali rat. Ruske trupe već su okupirale gotovo petinu Ukrajine.
Nepredvidljivost kako će se summit odvijati potaknula je europske strahove da bi američki i ruski čelnici mogli donijeti dalekosežne odluke, pa čak i pokušati prisiliti Ukrajinu na nepovoljan sporazum.
"Sada se usredotočujemo na to da osiguramo da se to ne dogodi - surađujemo s američkim partnerima i ostajemo koordinirani i ujedinjeni na europskoj strani. Još je puno vremena do petka", rekao je jedan visoki dužnosnik iz istočne Europe.
Trumpova administracija u utorak je ublažila očekivanja o velikom napretku prema prekidu vatre, nazvavši njegov sastanak s Putinom na Aljasci "vježbom slušanja".
Očekuje se da će se videokonferencija između Trumpa, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnika Njemačke, Finske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Poljske i Europske unije održati u 14 sati, rekao je glasnogovornik njemačke vlade.
Glavni tajnik NATO-a također će prisustvovati konferenciji koju organizira njemački kancelar Friedrich Merz.
Ukrajina se nada da će sastanak poslužiti - barem djelomično - kao europska protuteža summitu na Aljasci.
Europski čelnici, koji se boje izazvati Trumpov gnjev, više su puta rekli da pozdravljaju njegove mirovne napore, istovremeno naglašavajući da ne bi trebalo biti sporazuma o Ukrajini bez sudjelovanja Ukrajine.
Nekoliko visokih europskih dužnosnika reklo je Reutersu da vide rizik od postizanja sporazuma koji je nepovoljan za Europu i sigurnost Ukrajine. Rekli su da bi europsko jedinstvo bilo ključno ako se to dogodi. Izvor upoznat s unutarnjim raspravama u SAD-u rekao je da se ne može isključiti da će Trump tražiti sporazum izravno s Putinom bez uključivanja Ukrajine ili Europe. No, izvor je izrazio sumnju u to, rekavši da bi to moglo uzrokovati probleme s Kijevom i EU-om.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je novinarima u utorak da će summit biti "vježba slušanja" za Trumpa kako bi čuo što je potrebno za postizanje dogovora.
Nakon poziva, očekuje se da će Trump i potpredsjednik JD Vance razgovarati s europskim čelnicima na odvojenom online sastanku u 15 sati, rekla je njemačka glasnogovornica.
Nakon toga će u 16.30 sati uslijediti online sastanak "koalicije voljnih", skupine zemalja koje rade na planovima za podršku Ukrajini u slučaju primirja.
Gallupova anketa objavljena prošli tjedan pokazala je da 69 posto Ukrajinaca podržava završetak rata pregovorima što je prije moguće. No, ankete također pokazuju da Ukrajinci ne žele mir pod svaku cijenu ako to znači velike ustupke.
Uoči poziva, Zelenski je rekao da bi Kijevu bilo nemoguće pristati na sporazum koji bi od njega zahtijevao povlačenje trupa iz istočne regije Donbasa, čiji je veliki dio već okupiran od strane Rusije.
To bi, rekao je novinarima u utorak, lišilo Ukrajinu ogromne obrambene mreže u regiji, olakšavajući Rusiji put za novi prodor dublje u Ukrajinu u budućnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....