Donald Trump je u srijedu, 19. kolovoza, najavio novi, strašni ekonomski pritisak na Iran, "ekonomski Dan D". Operativnu ulogu preuzeo je Scott Bessent, ministar financija, koji je u četvrtak u razgovoru za CNBC najavio konferenciju za novinare u ponedjeljak, na kojoj će reći "točno što ćemo učiniti". Naveo je da je riječ o "najvećoj koordiniranoj ekonomskoj izolaciji u povijesti svijeta", a saveznicima poručio: "Ili ste s nama ili protiv nas." Nije baš pretpostavka na kojoj se grade uspješna partnerstva. Najviše interesa izazvao je njegov odgovor na pitanje uključuje li to Kinu, primarnog iranskog ekonomskog partnera: "Mnoge razgovore najbolje je voditi u privatnosti. I uvjereni smo da svi žele da se tjesnac ponovno otvori i da cijene energije ponovno padnu. I, Sara, imajte na umu da Kinezi dobivaju 50 posto, 5-0, svoje energije iz samog Zaljeva." Tržište ga je shvatilo ozbiljno: nafta je toga tjedna poskupjela više od pet posto.
A onda se oglasio Global Times, tabloid u izdanju Narodnog dnevnika, partijskog glasila. "Takozvana operacija ‘ekonomski Dan D‘ nije toliko nova ofenziva koju je SAD pokrenuo protiv Irana, koliko još jedan pokušaj Washingtona da što brže smanji svoje gubitke i izvuče se iz kaljuže Bliskog istoka – potez promjene taktike i nastavka kockanja nakon što su se vojna sredstva pokazala neučinkovitima", stoji u uredničkom komentaru. Kineski, i ne samo kineski, mediji, komentirajući američke poteze, redovito posežu za referencijama na kockarnice i igre koje se ondje nude, podsjećajući da je Trump bio vlasnik više kasina koji su bankrotirali.
Uredništvo se osvrće i na Bessentovu tezu "s nama ili protiv nas", zaključujući da ona u određenom smislu razotkriva strateški tešku situaciju Washingtona: "Više ne može sam rješavati ovaj nered." Ekonomske sankcije, stoji dalje, mogu koncentrirati pritisak na jednu državu, ali troškove je teško zadržati unutar te države.
Komunistički, barem formalno, mandarini podsjećaju da SAD od početka agresije na Iran teško okuplja saveznike. "Ako SAD ne može okupiti vlastite saveznike, sigurno ne može očekivati da će šefovati Kini. Kina se dosljedno protivi jednostranom maltretiranju i jurisdikciji dugog dosega – ne zato što je najveći trgovinski partner Irana i s njim održava dugogodišnje prijateljske odnose, nego zato što bi, jednom prihvaćenom tom američkom logikom, međunarodna trgovina prestala biti normalna razmjena između država. Umjesto toga, pretvorila bi se u apsurdnu situaciju u kojoj SAD jednostrano postavlja pravila, a protok svih dobara mora odobriti SAD", zaključak je.
Kineski odgovor SAD-u razborit je, argumentiran i teško mu je naći slabu točku. Tako dugo dok ne uzmemo u obzir da se Peking na prostoru Pacifika u velikoj mjeri ponaša kao Trump, nastojeći nametnuti svoju volju drugim državama ne obazirući se na međunarodno pravo. Filipini bi o tome mogli puno toga reći. A i Japan.
Trumpova najava ponovno je izbacila na površinu podjelu između vojnoga, snažnijeg krila vlasti i civilnoga, slabijeg. "Bolje je danas okončati rat", rekao je u petak iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, dok je Iran "u poziciji moći i dostojanstva" i dok cijeli svijet priznaje njegovu pobjedu. Istoga je dana načelnik Glavnog stožera iranskih oružanih snaga, general-bojnik Ali Abdollahi, upozorio da će odgovor na svaku novu američku prijetnju biti "porazan, kaznen i razoran".
Korak dalje otišao je Mohsen Rezaei, nekadašnji zapovjednik Revolucionarne garde, a od 10. kolovoza tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Rezaei je zaprijetio "odmazdom seizmičkih razmjera", potpunim zatvaranjem Hormuza i napadom na interese zemalja koje bi se svrstale uz SAD, misleći ponajprije na Zaljev. "Zasad smo gađali samo vojne baze, ali ako nam žele nametnuti ekonomske sankcije, SAD ima naftne i ekonomske tvrtke oko Irana i drugdje, i mi ćemo ih pogoditi."
Zaljevske države suočene su s prijetnjom Washingtona – ili ste s nama ili protiv nas – i Teherana – pridružite se sankcijama i neprijatelji ste. Znaju da iranska prijetnja nije retorička, u travnju je napadnut saudijski istočno‑zapadni naftovod, jedini ozbiljan obilazak Hormuške prigušne točke, i srezan mu je protok za oko 700.000 barela dnevno.
Bessent je poručio da SAD vjerojatno neće obnoviti velike borbene operacije i da bi ekonomske mjere trebale ukloniti potrebu za daljnjim vojnim djelovanjem, priznanje da se iranska taktika asimetrične obrane i izdržavanja napada pokazala uspješnom. Ekonomska je situacija u Iranu loša i pogoršava se zbog smanjenih prihoda od nafte, ali nastavak blokade Hormuza, na što upozorava Kina, koja iz regije dobiva većinu nafte, nosi globalne potrese.
Peking se neće upletati u sukob SAD‑a i Irana. Ali je zainteresiran da ne dođe do sloma Teherana pod američkim pritiskom. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u srpnju prošle godine u Bruxellesu je rekao da Peking ne može dopustiti ruski poraz jer bi SAD tada svu pozornost prebacio na Kinu. Takav se stav može preslikati i na situaciju s Iranom, koji ne mora pobijediti, mora samo ostati na nogama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....