Američki predsjednik Donald Trump suradnicima je u utorak kasno navečer rekao kako odobrava planove napada na Iran, ali da čeka hoće li Teheran odustati od svog nuklearnog programa, objavio je The Wall Street Journal. Trump se približava odluci o napadu, objavio je u četvrtak Financial Times. Na novinarsko pitanje je li odlučio hoće li napasti iranska nuklearna postrojenja, Trump je odgovorio: "Možda ću to učiniti, možda neću". Trump inzistira na bezuvjetnoj predaji Irana, nagovještavajući da bi napad mogao uslijediti vrlo brzo: "Sljedeći tjedan bit će vrlo bitan, možda manje od tjedan dana". Teheran je ponudio da njihovi pregovarači dođu u Washington. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei upozorava da bi svaka američka vojna intervencija izazvala nepopravljive posljedice.
Predsjednik nagovještava moguću akciju u roku od nekoliko dana, dok SAD priprema snage sposobne za napad na podzemni nuklearni objekt Fordow, piše Financial Times. Iransko postrojenje za obogaćivanje urana ukopano je duboko u planinu, vojni stručnjaci smatraju da je izvan dohvata svakog oružja, osim najvećih raketa. Izrael nema ni bombe niti zrakoplove potrebne za napad na Fordow, koji se nalazi u blizini drevnog iranskog grada Qoma.
PROČITAJTE VIŠE Iranci objavili snimku na kojoj ruka miluje atomsku bombu: ‘Možda...‘
SAD raspolaže oružjem koje bi moglo probiti armiranobetonske zidine postrojenja ukopanog u planinu, tvrdi Financial Times. To su bombe GBU-57 od 13.600 kilograma, namijenjene uništavanju bunkera. Mogu ih nositi bombarderi B-2, koji bi vjerojatno poletjeli iz britansko-američke baze Diego Garcia na otoku Chagos u Indijskom oceanu, udaljenom oko 5200 kilometara. No takav bi napad zahtijevao dane planiranja i priprema.
Britanski The Guardian, pak, upozorava da je pitanje koliko bi bio uspješan takav napad. Učinkovitost GBU-57 tema je žestokih sporova u Pentagonu od početka Trumpova mandata: neki smatraju da bi samo taktičko nuklearno oružje moglo uništiti Fordow, jer je toliko dobro ukopan, piše Guardian, pozivajući se na dva vojna izvora. Na brifingu u Bijeloj kući vojni stručnjaci su prenijeli da bi za uništenje Fordowa trebalo prvo razrovati tlo konvencionalnim bombama, a potom uništiti čitav objekt taktičkom nuklearnom bombom, bačenom iz bombardera B2. Trump ne razmatra upotrebu taktičkog nuklearnog oružja, piše britanski list.
Vojni izvori kažu da je Trump rekao kako ima smisla da SAD krene u napad samo ako se jamči da će američka superbomba uništiti iranski nuklearni objekt. Zbog toga je odgodio naredbu za napad, ali i zato što čeka hoće li navesti Iran na pregovore.
Posljednjih godina Izrael je osmislio razne planove za uništenje Fordowa bez pomoći SAD-a. U jednoj varijanti, helikopteri bi iskrcali komandose koji bi se mogli probiti u objekt i dići ga u zrak. Trump odbija tu mogućnost, piše Guardian.
Umirovljeni američki general Joseph Votel, koji je od od 2016. do 2019. bio zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva za vojne operacije na Bliskom istoku, kaže da bi Amerikanci mogli poslati četiri ili pet bombardera B-2 iz baze na Diego Garciji, s obzirom na relativnu blizinu i dovoljno dugu pistu. Let bombardera od Diega Garcije do iranskog Fordowa trajao bi manje od šest sati.
SAD ima 19 bombardera B-2 i oko 20 bombi GBU-57, kaže za FT Mark Cancian, bivši dužnosnik Pentagona, koji sada radi kao analitičar u Centru za strateške i međunarodne studije. Svaki bombarder B-2 može nositi dvije bombe. Prema njegovom mišljenju, jedna bi vjerojatno bila dovoljna za napad na Fordow, no moguće je da bi SAD ispalio tri ili četiri samo da bude siguran. Drugi stručnjaci, pak, smatraju da bi za uspjeh bile potrebne barem dvije bombe da gađaju istu točku.
PROČITAJTE VIŠE U ovu planinu ukopan je Fordow, ključni nuklearni centar Irana
Bombardere B-2 u akciji prate drugi avioni, dio ih je opremljen laserski navođenim raketama. Njihov bi zadatak bio uništenje preostalih iranskih sustava elektroničkog ratovanja. Također, u pratnji bi bili zrakoplovi cisterne. Pentagon je već poslao desetke takvih aviona cisterni iz američkih baza u Europu.
U sklopu priprema za bombardiranje iranskog vojnog postrojenja, Pentagon bi trebao osigurati obavještajne resurse i specijalce obučene za potragu i spašavanje, u slučaju da neki od bombardera bude oboren, iako general Votel vjeruje da i sami Izraelci mogu provesti takve akcije. Prije bilo kakvog napada Amerikanci će pojačati zaštitu svojih vojnih baza i drugih potencijalnih ciljeva, kako Iranci ne bi mogli uzvratiti udarac na američke vojne ili diplomatske lokacije u regiji. Američke baze na Bliskom istoku branile bi se s postojećim sustavima protuzračne obrane, među kojima su višecijevni bacači raketa Himars, jer bi instaliranje drugog oružja trajalo predugo.
U manje od 24 sata od Trumpove prijetnje Iranu, premijer Velike Britanije Keir Starmer održao je hitni sastanak Cobre, vladina tijela za hitne slučajeve. Ministri su raspravljali o tome kako reagirati u slučaju da Trump zatraži vojnu podršku, piše londonski The Times. Naime, ako Trump odluči koristiti bombardere iz zajedničke britansko-američke baze Diego Garcije, za to treba odobrenje Londona. Ministri su raspravljali o nizu scenarija, najvjerojatnijim se smatra izražavanje uvjetovane podrške. Još nisu donijeli odluku, a vlada se nada kako se Trumpa još može uvjeriti da ne intervenira.
Komentari
0