-
Zastupnički dom SAD-a usvojio rezoluciju kojom se nalaže okončanje rata protiv Irana
-
Iran tvrdi da nema napretka, Trump kaže da pregovori idu "vrlo dobro"
-
Snimljen trenutak napada dronom na zračnu luku u Kuvajtu
-
Izrael i Libanon dogovorili su provedbu primirja
13:54
Europa osuđuje ubojstvo mirovnjaka UN-a, IDF krivi Hezbollah
Pripadnik mirovnih dnaka UN-a koji je sinoć ubijen u Libanonu bio je Srbin.
Španjolski premijer Pedro Sanchez rekao je na X da se napad dogodio u španjolskoj bazi Miguel de Cervantes i da su dva ozlijeđena mirovnjaka Španjolci.
"Naša najapsolutnija osuda nasilja i sva naša podrška onima koji riskiraju svoje živote braneći mir pod zastavom Ujedinjenih naroda", dodao je. "Nadamo se da će se sve strane u potpunosti pridržavati prekida vatre objavljenog jučer i da će neprijateljstva prestati."
Glasnogovornica Giorgie Meloni također je rekla da Italija "izražava svoju najsnažniju osudu" incidenta.
Ured talijanskog premijera dodao je: „Italija izražava sućut obitelji žrtve, vlastima i srpskom narodu, želeći brz oporavak ozlijeđenima.
„Podsjeća na odgovornost svih uključenih strana da osiguraju sigurnost osoblja Ujedinjenih naroda, čiji kontingent ne smije biti izložen napadima ili ograničenjima slobode kretanja ni na koji način.“
Italija je također pozdravila obnovljeni prekid vatre između Izraela i Libanona, „izražavajući nadu u trajni kraj neprijateljstava“.
Hezbolah se, međutim, usprotivio sporazumu.
Vijest stiže nakon što su Izraelske obrambene snage optužile Hezbolah da stoji iza napada, rekavši da je militantna skupina ispalila minobacač iz Al Qatranija koji je pogodio ispostavu u Dibbineu.
13:11
Hezbolah odbacuje primirje između Izraela i Libanona
Hezbolah je odbacio primirje koje su podržale SAD između Libanona i Izraela.
U izjavi, militantna skupina kaže da je "službeno obavijestila libanonskog predsjednika Josepha Aouna o svom odbijanju sporazuma, inzistirajući da svaki prihvatljiv dogovor mora započeti potpunim povlačenjem Izraela sa svih libanonskih teritorija".
Hezbolah dodaje da također "smatra povratak raseljenih stanovnika, napore za obnovu i oslobađanje libanonskih zatvorenika" "bitnim uvjetima za svaki budući sporazum".
Militantna skupina koju podržava Iran nije bila dio pregovora o primirju.
Ovaj dogovor ovisio je o tome hoće li Hezbolah zaustaviti napade na Izrael, koji provodi svoju najdublju invaziju na Libanon od 2000.
Izrael je jutros izveo zračne napade u južnom Libanonu, a eksplozije su zabilježene u blizini Nabatieha.
U travnju je Hezbolah odbacio još jedno primirje s Izraelom koje su predložile SAD, dan nakon što je produženo za tri tjedna.
Skupina je izjavila da je to "besmisleno s obzirom na izraelsko inzistiranje na neprijateljskim djelima, uključujući atentate, granatiranje i pucnjavu".
Također se oštro usprotivila libanonskim pregovorima jedan na jedan s Izraelom o okončanju sukoba.
11:30
Hamenei optužio SAD i Iran
Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei optužio je u četvrtak u pisanoj izjavi Sjedinjene Države i Izrael da pokušavaju „unijeti razdor” u iransku naciju nakon što su pretrpjeli „težak poraz” u ratu pokrenutom protiv njegove zemlje.
„Njihovo glavno oruđe” za slabljenje Irana „jest sijanje sjemena sumnje, očaja, straha, nepovjerenja i razdora”, napisao je Hamenei u tekstu koji je javno pročitan, dodajući da je „zlonamjerni neprijatelj” pretrpio „težak poraz na bojnom polju”.
Te su riječi pročitane u mauzoleju ajatolaha Homeinija u Teheranu, na svečanosti u povodu 37. obljetnice smrti utemeljitelja Islamske Republike.
„Suočeni s tim zlokobnim namjerama, svi moraju odlučnošću, pronicljivošću, očuvanjem jedinstva i kohezije, međusobnim povjerenjem te odbijanjem prenošenja neprijateljske propagande neutralizirati njegovu mračnu urotu”, dodaje se u poruci.
Nakon smrti Ruholaha Homeinija 1989. godine dužnost vrhovnog vođe preuzeo je Ali Hamenei, koji je ubijen 28. veljače, prvoga dana izraelsko-američkih zračnih napada koji su pokrenuli regionalni rat na Bliskom istoku.
Modžtaba Hamenei naslijedio je svojeg oca, ali od imenovanja početkom ožujka za trećega vrhovnog vođu Islamske Republike nije se pojavljivao u javnosti te se od tada prenose samo njegove pisane izjave.
U mauzoleju imama Homeinija vjernici u rukama držali su portrete triju vođa, pokazuju snimke državne televizije.
Drugi su mahali zastavama Islamske Republike, ali i libanonskog Hezbolaha, pokreta koji Teheran financijski, politički i vojno podupire i koji se bori protiv Izraela, njihova zajedničkog neprijatelja.
Svakoga 4. lipnja od 1989. godine pokojni vrhovni vođa Ali Hamenei imao je običaj održati govor u povodu te komemoracije.
Ove godine u mauzoleju je bila postavljena prazna stolica s njegovim portretom, pokazuju snimke državne televizije.
10:02
Iranski vrhovni vođa upozorava na neprijatelje koji stvaraju 'unutarnje podjele'
Iranski vrhovni vođa je napisao pismo s upozorenjem iranskim neprijateljima.
Modžtaba Hamenei u pismu kaže da nakon poraza na bojnom polju neprijatelji nastoje "naštetiti otpornosti ljudi i stvoriti unutarnje podjele".
Zatim je rekao da svaka akcija koja stvara pesimizam ili frustraciju u javnosti predstavlja pomaganje neprijatelju.
Njegova poruka pročitana je u njegovo ime tijekom ceremonija obilježavanja godišnjice smrti osnivača Islamske Republike, Ruholaha Homeinija, kao i velikog šijitskog praznika.
Hamenei je uključen u pregovore i daje odobrenje u razgovorima, rekao je Trump jučer.
Američki predsjednik također je kazao da će se vjerojatno u budućnosti sastati s iranskim vrhovnim vođom.
09:59
Trump opisuje prekide vatre na Bliskom istoku kao 'pucnjavu na umjereniji način'
U bizarnom trenutku tijekom noći, Donalda Trumpa su novinarima pitali kako bi definirao prekid vatre.
"U tom dijelu svijeta, prekid vatre je kada pucate na umjereniji način", rekao je.
Kako smo već pisali, ovaj najnoviji prekid vatre između Izraela i Libanona dolazi nakon još borbi unatoč sporazumu koji je na snazi od travnja.
Prekid vatre je također na snazi s Iranom, koji je jučer ispalio rakete na Kuvajt, piše Sky News.
09:51
Ministar obrane: Izrael će zasad nastaviti operacije u Libanonu unatoč primirju
Izrael će zasad nastaviti svoje operacije na terenu u južnom Libanonu, a libanonski stanovnici koje je Izrael prisilio da napuste svoje domove neće se moći vratiti, rekao je u četvrtak ministar obrane Israel Katz.
Njegove izjave uslijedile su dan nakon što su Libanon i Izrael priopćili da su tijekom pregovora u Washingtonu postigli dogovor o provedbi prekida vatre. Sporazum je uvjetovan obustavom vatre militantne skupine Hezbolah.
U priopćenju je Katz rekao da će postrojbe ostati u takozvanoj sigurnosnoj zoni na jugu Libanona, uključujući područje dvorca Beaufort, utvrde stare 900 godina koju je Izrael zauzeo u subotu.
Rekao je da će Izrael nastaviti „uklanjati terorističku infrastrukturu na tom području", dok Izrael ima „slobodu djelovanja, uz potporu Sjedinjenih Američkih Država, da izvodi napade u Bejrutu kao odgovor na napade na izraelske zajednice i teritorij".
Libanon i Izrael u srijedu su se dogovorili o novom prekidu vatre u Libanonu uz potporu SAD-a. Prethodno su u travnju postigli dogovor o obustavi neprijateljstava, koji je zatim u svibnju produljen, no nasilje se nastavilo.
09:02
Ben-Gvir: Primirje između Izraela i Libanona je 'ozbiljna pogreška'
Radikalni izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir kritizirao je primirje između svoje zemlje i Libanona.
Nazvao ga je "ozbiljnom pogreškom" i "pustom snom savjetnika koji uvlače premijera u pogrešne odluke".
"Hezbolah nije napustio područje južno od Litanija, a libanonska vojska nema načina da provede njegovu evakuaciju", rekao je.
„Država Libanon je partner Hezbolaha. U njezinoj vladi postoje ministri iz Hezbolaha, a rođaci članova Hezbolaha služe u libanonskoj vojsci. U praksi će Hezbolah samo jačati, a umjesto da ga porazi, Izrael se miri sa samim njegovim postojanjem.“
Ben-Gvir je rekao da je Benjamin Netanyahu trebao reći Donaldu Trumpu da se Izrael „ne može pomiriti s jačanjem terorističke organizacije i sa samim njezinim postojanjem na svojoj granici“.
„Postoje trenuci kada se mora znati reći 'ne' čak i predsjedniku Sjedinjenih Država, a ako to ne učinimo - sljedeći put ćemo se susresti s Hezbolahom kada bude puno jači i opasniji“, dodao je.
08:59
Snimljen trenutak napada dronom na zračnu luku u Kuvajtu
Kuvajtska uprava za civilno zrakoplovstvo objavila je snimku, kako tvrde, trenutka kada je iranski dron udario u međunarodnu zračnu luku u zemlji.
Iran i SAD međusobno se optužuju za napade u srijedu na Kuvajt, u kojima su ozlijeđeni deseci ljudi.
Kuvajt je priopćio da je jedna osoba poginula nakon što su, kako tvrde, iranski dronovi teško oštetili putnički terminal na međunarodnoj zračnoj luci u Kuvajtu.
Uprava za zrakoplovstvo nazvala je napad "brutalnim" i rekla da je uzrokovao "gubitak života, teške ozljede i veliku materijalnu štetu".
06:30
Izrael i Libanon dogovorili su provedbu primirja
Libanon i Izrael dogovorili su provedbu primirja, navodi se u zajedničkom priopćenju sa Sjedinjenim Državama koje je u srijedu objavio State Department nakon pregovora održanih u Washingtonu.
Primirje je uvjetovano potpunim prekidom vatre od strane militantne skupine Hezbolah povezane s Iranom te povlačenjem svih njezinih pripadnika iz sektora južno od rijeke Litani, navodi se u izjavi.
"Obje strane su se složile ubrzati uspostavu pilot zona u kojima će libanonske oružane snage vršiti isključivu kontrolu nad teritorijem, isključujući sve nedržavne aktere", dodaje se.
Ove mjere imaju za cilj "napredak prema sveobuhvatnom sporazumu o miru i sigurnosti". Izrael i Libanon također su se složili sudjelovati u novom krugu razgovora u tjednu od 22. lipnja s ciljem postizanja "sveobuhvatnog sporazuma", ističe se u izjavi.
Dvije strane su se već prošlog mjeseca dogovorile o primirju, ali sukobi su se nastavili. Izrael je u ožujku izvršio invaziju na Libanon u potrazi za Hezbolahom, koji je preko granice izvodio napade kao potporu Teheranu.
Iran je poručio da neće pristati na sporazum o okončanju sukoba sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, započetog krajem veljače, osim ako primirje ne bude obuhvaćalo i Libanon.
Ranije je predsjednik Donald Trump inzistirao na "odvajanju" rasprava o Libanonu od onih o Iranu, dok Teheran smatra da je to jedno te isto pitanje. Izraelska i libanonska izaslanstva sastala su se u Washingtonu u utorak i srijedu, dok su izraelski zračni napadi u Libanonu ubili najmanje devet osoba, uključujući vojnika i dva spasioca.
06:29
Iran tvrdi da nema napretka, Trump kaže da pregovori idu 'vrlo dobro'
Iran je u srijedu ustvrdio da nema "nikakvog konkretnog napretka" u pregovorima sa Sjedinjenim Državama o okončanju rata na Bliskom istoku, dok se napadi ponovno intenziviraju u području Perzijskog zaljeva.
"Razmijenjene su poruke o potrebi okončanja agresije na Bejrut, ali u pregovaračkom procesu nije ostvaren nikakav konkretan napredak”, izjavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči, misleći pritom na izraelske napade na proiranski Hezbolah u Libanonu.
Svaki napad na libanonsku prijestolnicu doveo bi do "ponovnog izbijanja rata velikih razmjera", upozorio je u intervjuu za libanonsku televizijsku stanicu Al Mayadeen, kako je izvijestila iranska novinska agencija Tasnim.
Te su izjave u potpunoj suprotnosti s onima koje je kasnije iznio američki predsjednik Donald Trump u Ovalnom uredu.
"Kažu mi da pregovori idu vrlo dobro (...) Tko zna (...), možda će sve biti završeno već ovog vikenda", ocijenio je Trump.
Također je izjavio da želi "odvojiti" razgovore o Libanonu od onih o Iranu, dok Teheran smatra da je riječ o jednom te istom pitanju.
Američki državni tajnik Marco Rubio uvjeravao je odbor američkog Kongresa da se pitanje obogaćenog urana "jasno razmatra", priznajući da Teheran nije dao svoje odobrenje.
Sudbina obogaćenog uranija jedno je od glavnih spornih pitanja na putu prema mogućem sporazumu. Sjedinjene Države i Izrael optužuju Iran da želi razviti nuklearno oružje, što Teheran odbacuje.
Jedna osoba poginula u Kuvajtu
Ranije tijekom dana Kuvajt je optužio Teheran za napad na njegovu zračnu luku, što je prvi smrtonosni napad od stupanja na snagu primirja koje je postalo sve krhkije zbog sukoba između Irana i Sjedinjenih Država u Zaljevu.
Prema navodima vlasti, u napadu dronovima jedna je osoba poginula, a 63 su ozlijeđene. Islamska revolucionarna garda, ideološka vojska Islamske Republike, negirala je napad na zračnu luku.
Neprijateljstva su se posljednjih dana ponovno intenzivirala, osobito oko Hormuškog tjesnaca, strateški važnog pomorskog prolaza za transport energenata koji kontrolira Teheran.
Kuvajt je priopćio da je u srijedu bio meta ukupno 13 balističkih projektila i 17 iranskih dronova.
"Eksplozije su se nizale jedna za drugom i bile su vrlo blizu stambenih područja. Djeca su prvi put osjetila ozbiljnost situacije", ispričao je za AFP 40-godišnji Pakistanac Hassan Sheikh, koji živi nedaleko od zračne luke.
Ovi novi napadi ponovno su podigli cijenu nafte na gotovo 100 dolara po barelu, nakon smirivanja tržišta prošlog tjedna zbog nade u sporazum između Teherana i Washingtona kojim bi se trajno okončao sukob.
Prema navodima američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), Iran je tijekom noći ispalio projektile prema Bahreinu, što je izazvalo američke uzvratne zračne napade na iranski otok Qeshm. Prema Teheranu, pogođen je komunikacijski toranj.
S druge strane, Islamska revolucionarna garda objavila je da je gađala zračnu bazu u Kuvajtu i sjedište američke Pete flote u Bahreinu kao odgovor na napad na Qeshm i napad na iranski tanker. Također je priopćila da je ciljala brod povezan s Izraelom i Sjedinjenim Državama.
Iranski diplomati optužili su Kuvajt i Bahrein da dopuštaju Washingtonu korištenje svojeg teritorija za djelovanje protiv Irana. Kuvajt je to demantirao te je istodobno najavio protjerivanje dvojice članova iranskog veleposlanstva.
Sjeverni Izrael meta
Pisana izjava vrhovnog iranskog vođe Modžtaba Hameneija očekuje se u četvrtak, na godišnjicu smrti osnivača Islamske Republike, Ruholaha Homeinija, koja se obilježava velikom ceremonijom u njegovom mauzoleju.
Ove se godine ta komemoracija poklapa s jednim od glavnih šijitskih vjerskih blagdana, koji se masovno obilježava na ulicama.
Dok su se izraelska i libanonska izaslanstva ponovno sastala u Washingtonu u srijedu, u izraelskim zračnim napadima u Libanonu ubijeno je najmanje devet osoba, uključujući vojnika i dva spasioca.
Marco Rubio izjavio je da se nada kako će izraelsko-libanonski pregovori rezultirati "planom djelovanja" za sigurnost u Libanonu.
S druge strane, Izrael je objavio da je presreo "neprijateljsku letjelicu" i dva projektila ispaljena iz Libanona, dok je Hezbolah preuzeo odgovornost za napad na izraelski teritorij.
Dok se Hezbolah protivi pregovorima između Libanona i Izraela, libanonski premijer Nawaf Salam tvrdi da oni ostaju "najjeftinija opcija" za njegovu zemlju, koja je uvučena u regionalni rat 2. ožujka nakon što je libanonski pokret otvorio vatru prema susjednoj državi.
06:23
Zastupnički dom SAD-a usvojio rezoluciju kojom se nalaže okončanje rata protiv Irana
Zastupnički dom SAD-a usvojio je u srijedu rezoluciju koju su predložili demokrati, a kojom se nalaže povlačenje američkih snaga iz rata protiv Irana dok Kongres ne odobri daljnja vojna djelovanja, što predstavlja politički udarac Donaldu Trumpu, koji je 28. veljače uključio Sjedinjene Države u taj sukob.
Zastupnički dom glasovao je s 215 prema 208 glasova, pri čemu je rezolucija usvojena i glasovima četvero republikanskih zastupnika.
"Kongres nalaže predsjedniku da povuče oružane snage Sjedinjenih Država iz neprijateljstava protiv Islamske Republike Iran", navodi se u rezoluciji, koja ipak, prije svega, ima simboličan značaj zbog prava veta koje ima američki predsjednik.
Demokratski članovi Odbora za vanjske poslove pozdravili su glasovanje kao "snažnu i nedvosmislenu poruku Donaldu Trumpu od strane američkog naroda".
"Vrijeme je da se okonča ovaj nezakoniti i izrazito nepopularan rat", dodali su.
Slična rezolucija prošla je ključnu proceduralnu fazu u Senatu krajem svibnja, nakon sedam prethodno neuspješnih pokušaja, a njezino usvajanje u gornjem domu Kongresa moglo bi uslijediti već ovog tjedna.
Ako bi nakon parlamentarnog postupka bila usvojena u oba doma Kongresa, Donald Trump bi vjerojatno stavio veto kako bi spriječio njezino stupanje na snagu.
Kako bi se zaobišao predsjednički veto, moralo bi se organizirati novo glasovanje u oba doma, pri čemu bi bila potrebna dvotrećinska većina – što je, s obzirom na sadašnji sastav Zastupničkog doma i Senata, gotovo nemoguće.
Ipak, ovo dolazi nakon što su tri prethodne rezolucije o ratnim ovlastima bile odbijene u Zastupničkom domu, ali svaki put sve manjom razlikom glasova. Također, Senat je prošlog mjeseca proceduralnim glasovanjem podržao zasebnu, ali sličnu rezoluciju, nakon što je sedam prethodnih pokušaja bilo neuspješno.
Prema američkom Ustavu, samo Kongres ima ovlast objaviti rat. Ovim rezolucijama demokrati žele ponovno potvrditi autoritet zakonodavne vlasti po tom pitanju nasuprot izvršnoj vlasti koju predstavlja Donald Trump.
Iako zakon dopušta predsjedniku pokretanje vojnih operacija radi odgovora na neposrednu prijetnju, od njega se ipak zahtijeva da u roku od 60 dana dobije odobrenje Kongresa.
Međutim, početkom svibnja Donald Trump zaobišao je taj rok tvrdeći da je sukob, koji je započeo 28. veljače američkim i izraelskim zračnim napadima, završen zahvaljujući važećem primirju.
Demokrati osporavaju taj argument, ističući da su američke snage i dalje angažirane na terenu radi provođenja blokade iranskih luka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....