-
Trump otputovao za Kinu gdje će se susresti s Xi Jinpingom
-
Glavna tema - Iran
-
Trump: Ili će Iranci postići dogovor s nama ili će biti desetkovani‘
-
Trump optužio američke medije za veleizdaju zbog lažnog izvještavanja o vojnoj snazi Irana
-
Iran: Nema pregovora dok SAD ne prihvati naših pet uvjeta
-
Reuters: Saudijska Arabija je u ožujku izvela tajne napade na Iran
Sve događaje vezane uz napetosti na Bliskom istoku pratili smo i jučer. OPŠIRNIJE
07:24
Oprezno trgovanje na azijskim burzama, u fokusu inflacija
Na azijskim burzama u srijedu se oprezno trguje, a najvažniji indeksi bilježe tek blage dobitke, dok su pregovori između Washingtona i Teherana u zastoju, a viša od očekivane inflacija u SAD-u ističe sve veći ekonomski trošak sukoba na Bliskom istoku.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica izvan Japana u plusu je 0,34 posto. Tokijski Nikkei ojačao je 0,74 posto, a u blagom plusu su i kineske burze, dok je australski ASX 200 oslabio 0,42 posto.
U fokusu ulagača bilo je izvješće o potrošačkim cijenama u SAD-u, koje su u travnju porasle 3,8 posto na godišnjoj razini. To je nešto veća inflacija nego što su analitičari očekivali i najviša od svibnja 2023. godine.
"Izvješće o inflaciji koja je viša od očekivane i trajne geopolitičke napetosti podsjetili su ulagače da više cijene i rastući troškovi energije neće tako skoro nestati", rekao je Tony Sycamore iz IG-a.
Mirovni pregovori između Teherana i Washingtona i dalje su bez pomaka, a američki predsjednik Donald Trump u utorak je izjavio da ne misli da će mu trebati kineska pomoć da okonča rat s Iranom, uoči svog susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kasnije ovog tjedna.
"Već smo gledali ovaj film i znamo da ne završava s revolucionarnim sporazumom koji resetira odnose SAD-a i Kine. To znači da je za uspjeh njihovih pregovora prag postavljen vrlo nisko: sve dok se Trump i Xi mogu slagati, to će biti dovoljno da se ovaj sastanak računa kao pobjeda za obje strane", ocjenjuje Phillip Wool iz Rayliant Investment Researcha.
Cijene nafte i dalje iznad 100 dolara, dolar ojačao
Cijena Brent nafte u Londonu skliznula je u srijedu za 1,24 posto, na 106,43 dolara za barel, a WTI-ja na američkom tržištu za 1,2 posto, na 100,98 dolara. Unatoč padu, cijene nafte zadržavaju se na ili iznad 100 dolara po barelu od kraja veljače, kada su američki i izraelski napadi na Iran i iransko učinkovito zatvaranje Hormuškog tjesnaca poremetili opskrbu.
Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke valute prema košarici šest glavnih valuta, ojačao je laganih 0,2 posto, na 98,34 boda, što je njegov treći uzastopni dan rasta i najviša razina u tjedan dana.
Razlog jačanju američke valute je sve jača averzija investitora prema riziku nakon najnovijeg podatka o inflaciji u SAD-u i posljedično sve manjih očekivanja da će Fed snižavati kamatne stope.
Tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao je 0,1 posto na 157,77 jena, a prema euru za 0,2 posto, na 1,1733 dolara. (Slavica Cvitanić/Hina)
03:44
Koliko će rat s Iranom koštati Amerikance?
Pentagon procjenjuje da je rat s Iranom dosad stajao 29 milijardi dolara, što je više od 25 milijardi dolara koliko je prije dva tjedna prijavljeno američkom Kongresu, javlja CNN.
No, kako navode, prema jednoj stručnjakinji za ratne proračune, sukob će najzad američke porezne obveznike stajati najmanje bilijun dolara.
Visoki dužnosnik Pentagona u utorak je izjavio da nova procjena troškova uključuje i ažurirane iznose za popravak i zamjenu opreme, kao i operativne troškove.
CNN je ranije objavio da je prijašnja procjena od 25 milijardi dolara bila podcijenjena jer nije uključivala troškove popravka štete na američkim bazama na Bliskom istoku.
Linda Blimes, stručnjakinja za javne politike s Harvard Kennedy Schoola, procjenjuje da će sukob s Iranom američke porezne obveznike stajati najmanje bilijun dolara.
U objavi iz travnja napisala je: “Ratovi uvijek koštaju više nego što se očekuje. Kroz povijest, oni koji ulaze u ratove obično su optimistični i u pogledu troškova i u pogledu vremena koje će biti potrebno da se rat završi.”
“Kao primjer, Rusija je mislila da može preuzeti kontrolu nad Ukrajinom u nekoliko tjedana. Predsjednik George W. Bush otpustio je svojeg ekonomskog savjetnika Larryja Lindseyja jer je predvidio da bi rat u Iraku mogao stajati 200 milijardi dolara, a na kraju je stajao pet bilijuna.”
Blimes u toj objavi troškove dijeli na kratkoročne te srednjoročne i dugoročne. Kratkoročni troškovi uključuju streljivo — projektile, bombe i presretače — održavanje dvije do tri udarne skupine nosača zrakoplova, troškove osoblja i borbene dodatke, kao i izgubljenu ili uništenu imovinu, poput borbenih aviona i dronova.
Ističe i da su troškovi zamjene često veći od knjigovodstvene vrijednosti postojećih zaliha. Primjerice, projektil Tomahawk u inventaru može biti procijenjen na dva milijuna dolara, ali njegova današnja zamjena može stajati i do 3,5 milijuna dolara.
Srednjoročni i dugoročni troškovi rata uključuju popravak vojnih objekata tijekom iduće četiri do pet godina, obnavljanje zaliha modernijim oružanim sustavima te skrb za veterane među 55.000 američkih vojnika u regiji koji bi mogli biti izloženi raznim rizicima.
Povrh svega, tu je i utjecaj rasta cijena energenata na globalno gospodarstvo zbog nastavka sukoba.
Američko ministarstvo energetike sada procjenjuje da će se cijena nafte u idućim tjednima vjerojatno zadržati iznad 100 dolara po barelu.
03:35
Reuters: Saudijska Arabija u ožujku izvela tajne napade na Iran
Saudijska Arabija izvela je više tajnih udara na Iran kao odgovor na napade Teherana, objavio je Reuters pozivajući se na dvojicu zapadnih dužnosnika upućenih u slučaj i dvojicu iranskih dužnosnika. Podsjećamo, WSJ je prekjučer ekskluzivno objavio da su se aktivno u sukobe na Bliskom istoku, napadima na Iran, uključili i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Prema procjeni zapadnih dužnosnika, napadi su izvedeni krajem ožujka.
Riječ je o prvom poznatom slučaju u kojem je Saudijska Arabija izravno izvela napad na iransko tlo.
Reuters navodi da nije mogao potvrditi koje su točno mete bile pogođene.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar, dok visoki dužnosnik saudijskog ministarstva vanjskih poslova nije izravno odgovorio na pitanje jesu li udari Saudijske Arabije doista izvedeni.
03:30
Kina i SAD protive se naknadama za prolaz kroz Hormuz
Visoki američki i kineski dužnosnici slažu se da nijedna zemlja ne bi trebala naplaćivati naknade za prolaz Hormuškim tjesnacem, priopćio je u utorak State Department, što je znak da dvije zemlje pokušavaju pronaći zajednički jezik u pokušajima da Iran odustane od kontrole nad vitalnim vodenim putem.
Izjava dolazi uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog vođe Xi Jinpinga kasnije ovog tjedna, na čijem će dnevnom redu biti iranska blokada tjesnaca.
State Department je priopćio da su kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi i američki državni tajnik Marco Rubio telefonski razgovarali o tom pitanju u travnju.
"Složili su se da nijednoj zemlji ili organizaciji ne može biti dopušteno naplaćivati brodarine za prolazak kroz međunarodne plovne putove poput Hormuškog tjesnaca", rekao je glasnogovornik odjela Tommy Pigott.
Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu nije osporilo tu izjavu, navodeći kako se nada da sve strane mogu raditi zajedno kako bi se nastavio normalan promet kroz tjesnac, kojim je prije rata prolazila petina svjetskih zaliha nafte i plina.
"Održavanje područja sigurnim i stabilnim te osiguravanje nesmetanog prolaza zajednički je interes međunarodne zajednice", rekao je glasnogovornik kineskog veleposlanstva Liu Pengyu.
Teheran je pravo na naplatu naknada za prolaz Hormuzom dosad isticao kao preduvjet za okončanje rata.
03:29
Što se događalo u zadnjih 24 sata?
Pregovori između Washingtona i Teherana i dalje su u slijepoj ulici nakon što je predsjednik Donald Trump tijekom vikenda najnoviji iranski protuprijedlog za okončanje rata nazvao “komadom smeća”.
Trump je u utorak, u intervjuu za WABC, rekao da je uvjeren kako će Iran prestati obogaćivati uran i odustati od svakog pokušaja izgradnje nuklearnog oružja.
Predsjednik SAD-a je za WABC kazao i da je tijekom pregovora osobno bio u izravnom kontaktu s iranskim dužnosnicima.
Novinarima u Bijeloj kući poručio je da SAD situaciju s Iranom drži “u velikoj mjeri pod kontrolom” te da će “ili biti postignut dogovor ili će Iranci biti desetkovani”.
Trump je također rekao da, kada je riječ o pregovorima, ne razmišlja o financijskoj situaciji Amerikanaca. “Daleko najvažnije” jest da Iran ne dođe do nuklearnog oružja, rekao je.
Trump je pobjesnio i na svojoj društvenoj mreži Truth Social te objavio i niz oštrih tvrdnji na račun Irana i medija, optužujući novinare za "virtualnu veleizdaju" zbog, kako kaže, lažnog izvještavanja o vojnoj snazi Teherana. Trump tvrdi da su Sjedinjene Države u potpunosti uništile iransku vojsku i gospodarstvo.
U međuvremenu, kako je objavila iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na dobro upućen izvor, Iran neće ući u drugi krug pregovora sa SAD-om dok se ne ispuni pet uvjeta za izgradnju povjerenja. Teheran te uvjete navodno smatra "minimalnim jamstvima" potrebnima za početak bilo kakvih novih pregovora sa SAD-om.
Prema izvješću, iranski uvjeti uključuju "prekid rata na svim frontovima, posebno u Libanonu", ukidanje sankcija, oslobađanje zamrznute iranske imovine, odštetu za ratnu štetu i priznavanje iranskih suverenih prava nad Hormuškim tjesnacem.
Rat će biti i jedna od glavnih tema Trumpova posjeta Kina. Američki predsjednik otputovao je u utorak poslijepodne i najavio da o situaciji na Bliskom istoku planira “dugo razgovarati” s kineskim čelnikom Xi Jinpingom.
Ipak, pritom je umanjio tvrdnje da mu za okončanje sukoba s Iranom treba kineska pomoć.
Peking se, međutim, sve više promatra kao mogući posrednik između Washingtona i Teherana, izjavio je iranski veleposlanik u Kini Rahmani Fazli, prema navodima iranske državne agencije IRNA.
Ministar obrane Pete Hegseth pratit će Trumpa na putovanju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....