Kako se američko-izraelski rat s Iranom smiruje, američki predsjednik Donald Trump već najavljuje ponovno usmjeravanje svoje pozornosti na neka druga pitanja kojima se prije sukoba s Iranom opsežno bavio. Već je izjavio da će se ponovno posvetiti ruskom ratu u Ukrajini, a CNN u utorak piše da će fokus ponovno preusmjeriti i na pitanje carina.
Podsjećajući na njegove vlastite izjave, CNN piše da je riječ „carine“ jedna od njegovih omiljenih riječi - ako ne i najomiljenija - no otkako je izbio rat s Iranom, rijetko se mogla čuti u njegovim izjavama.
No, kako se navodi, trenutačno krhki sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji nudi put prema okončanju višemjesečnog rata, ponovno je vratio carine na Trumpov dnevni red, a situacija bi se, kako ocjenjuje autorica Elisabeth Buchwald, mogla vrlo brzo zakomplicirati.
Uoči ovotjednog summita skupine G7 u Francuskoj, Trump je zaprijetio uvođenjem poreza od 100 posto na francuska vina ako francuski predsjednik Emmanuel Macron ne ukine porez na digitalne usluge od 3 posto. Taj porez posebno pogađa američke tehnološke gigante poput Amazona, Alphabeta, Applea i Mete.
Američko gospodarstvo još se oporavlja
„Zamolio sam ga da ne oporezuju američke kompanije, a ako to ipak učine, neću imati drugog izbora nego uvesti carinu od 100 posto na sav šampanjac i sva vina koja dolaze iz Francuske“, rekao je Trump za New York Post u intervjuu objavljenom u ponedjeljak.
Trump takve prijetnje upućuje još otkako je porez uveden 2019. godine. Prije najnovijeg upozorenja, u siječnju je zaprijetio uvođenjem carine od 200 posto na francuska vina i šampanjac, nakon što je Macron dao naslutiti da se neće pridružiti Trumpovu „Odboru za mir“, organizaciji koja je izvorno formirana s ciljem – barem kako je to službeno predstavljeno – kako bi se pomoglo u obnovi Pojasa Gaze nakon rata između Izraela i Hamasa.
Trump objavio potez koji će dodatno uzdrmati svjetsko gospodarstvo: ‘Idući tjedan, 25 posto!‘
Ipak, ističe autorica, iz različitih razloga, Trump dosad nije proveo te prijetnje. Bijela kuća je, pak, odbacila bilo kakvu povezanost između sporazuma s Iranom i Trumpova upozorenja o carinama na francuske proizvode. „Ovdje nema zaokreta – predsjednik reagira na pitanje o kojem je već jasno zauzeo stav“, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće, Kush Desai, za CNN.
Osim francuskih vina i šampanjca, što bi moglo izazvati širu odmazdu Europske unije, Trump je također najavio povećanje nameta na automobile iz Europske unije, tvrdeći da je europski trgovinski blok povrijedio sporazum sklopljen prošlog ljeta. Povrh toga, Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) nedavno je predložio carine koje kreću od 12,5 posto na svu robu iz Japana, Kine i Indije zbog navodnog prisilnog rada. Očekuje se da će te carine stupiti na snagu nakon što idućeg mjeseca istekne privremeni porez na uvoz od 10 posto.
U međuvremenu, američko gospodarstvo se još uvijek oporavlja od posljednjeg vala carina. Trump je prošloga travnja uveo opsežne carine koje su paralizirale poslovanje i zaustavile donošenje poslovnih odluka te zapošljavanje, a većinu tih nameta Vrhovni je sud naknadno poništio.
Još jedan udarac za Trumpa, sud mu poništio i privremene carine
Tek više od godinu dana kasnije, učinci carina na tržište rada počinju slabjeti. Poslodavci, koji su zbog nesigurne trgovinske klime oklijevali zapošljavati nove radnike, ponovno su počeli zapošljavati. Američko je gospodarstvo u posljednja tri mjeseca prosječno stvaralo 188.000 novih radnih mjesta mjesečno, što je velika razlika u odnosu na prošlu godinu, kada je mjesečno otvarano manje od 10.000 novih radnih mjesta.
No, godišnja stopa inflacije, koja je prije američko-izraelskog rata s Iranom iznosila samo 2,4 posto, prošloga je mjeseca porasla na 4,2 posto, što je najviša razina u posljednje tri godine, prema Indeksu potrošačkih cijena. Na mjesečnoj razini cijene su porasle za 0,5 posto, pri čemu je 60 posto tog povećanja posljedica povećanih troškova energije.
Osjetljiv trenutak
Zbog svega toga, upozorava Buchwald, mogućnost uvođenja novog vala uvoznih carina dolazi u posebno osjetljivom trenutku.
Ipak, kako ističe, ekonomisti određenu utjehu pronalaze u bazičnoj mjeri inflacije, koja isključuje cijene hrane i energije. Taj pokazatelj, poznat kao „temeljna“ (ili bazna, nap. a.) inflacija, u svibnju je iznosio 0,2 posto na mjesečnoj i 2,9 posto na godišnjoj razini. To upućuje na to da – barem zasad – više cijene energije u SAD-u nisu značajno povećale cijene drugih roba i usluga od početka rata s Iranom. To, kako navodi autorica, nije uvijek slučaj jer energija predstavlja jedan od najvećih troškova poslovanja; kada njezina cijena raste, tvrtke taj trošak često prebacuju na potrošače.
No, kako upozorava Buchwald, još je prerano za konačan zaključak o tim pitanjima, čak i ako se promet naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac vrati na razine prije rata. „Smatramo da se SAD suočava s trajnim problemom inflacije, djelomično zbog sukoba na Bliskom istoku, ali i zbog ukorijenjenosti inflacije iz razdoblja pandemije u cijenama usluga“, zaključili su ekonomisti francuske BNP Paribas – druge najveće banke u Europi i jedne od najvećih svjetskih financijskih institucija po ukupnoj imovini – u bilješci objavljenoj prošloga tjedna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....