Članovi Odbora za nadzor Zastupničkog doma američkog Kongresa u ponedjeljak su objavili pismo sa seksualnim aluzijama koje je navodno potpisao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i poslao svom nekadašnjem prijatelju, pokojnom financijašu i osuđenom seksualnom prijestupniku Jeffreyju Epsteinu, piše novinska agencija Associated Press.
Pismo je dio albuma sastavljenog 2003. godine povodom Epsteinova 50. rođendana. Uz Trumpa, u sekciji albuma označenoj kao „prijatelji“ pojavljuju se i imena drugih poznatih osoba poput bivšeg predsjednika SAD-a Billa Clintona i odvjetnika Alana Dershowitza.
Album sadrži i nekoliko pisama sa seksualno sugestivnim sadržajem, kao i fotografije nagog ili gotovo nagog Epsteina, te spominje njegova upoznavanja s ženama. Ukupno, album sadrži oko 50 čestitki i poruka, od kojih su neke obične rođendanske čestitke.
Trump je odbacio bilo kakvu povezanost s pismom, kao i s crtežom žene s naglašenim oblinama u koji je pismo uklopljeno. Podnio je tužbu vrijednu 10 milijardi dolara protiv lista The Wall Street Journal zbog ranijeg izvještavanja o njegovoj povezanosti s pismom.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da je, kao što je Trump ranije naglašavao, jasno da on nije nacrtao sliku niti potpisao pismo. Dodala je da će pravni tim predsjednika Trumpa nastaviti odlučno voditi pravne postupke. Zamjenik šefa osoblja Bijele kuće Taylor Budowich objavio je na društvenoj mreži X niz slika Trumpovih potpisa kroz godine i tvrdi da potpis na pismu nije njegov.
Neki republikanci iz Zastupničkog doma izbjegavali su komentirati pismo, ponavljajući slične tvrdnje. Zastupnik Byron Donalds rekao je da to nije Trumpov potpis te da je vidio Donalda Trumpa kako potpisuje milijun dokumenata.
Zastupnik Thomas Massie, koji predvodi inicijativu da se Ministarstvo pravosuđa SAD-a prisili na objavu svih dokumenata o Epsteinu koje posjeduje, u potpunosti je umanjio važnost pisma. Kazao je da pismo ništa ne dokazuje te da rođendanska čestitka od Trumpa ne pomaže preživjelima i žrtvama.
Poruku koju je Epsteinu navodno poslao Bill Clinton karakteriziraju hvalospjevi na račun njegove „dječje radoznalosti“, piše Associated Press.
Clinton je napisao da je ohrabrujuće „trajati toliko dugo, kroz sve te godine učenja i sazrijevanja, avantura i (nečitljivo), a pritom zadržati dječju znatiželju, poticaj za mijenjanje svijeta i utjehu prijateljstva“. Poruka, napisana rukopisom crnim markerom na bijelom papiru, teško je čitljiva.
Ured bivšeg predsjednika nije odgovorio na upit za komentar. Ranije su priopćili da Clinton nije bio upoznat s Epsteinovim zločinima te da je s njim putovao na humanitarne misije.
Poznati profesor prava koji je zastupao i Trumpa i Epsteina, Alan Dershowitz, našalio se da je uspio nagovoriti časopis Vanity Fair da umjesto na Epsteina fokus nadolazećeg članka prebace na Clintona. Izmislio je fiktivni isječak iz članka s naslovom: „Tko je bio taj muškarac s Epsteinom?“
Pritom je napisao da se pitao što je taj čovjek radio leteći u Afriku s nepoznatim bivšim političarom iz Hopea u saveznoj državi Arkansas, tko je taj političar i zašto ga je Epstein odabrao za prestižno mjesto u svom privatnom zrakoplovu. Dodao je da je "Vanity Unfair" bio odlučan razotkriti tko je taj misteriozni muškarac i otkriti priču iza priče, pritom mijenjajući ime časopisa.
Dershowitz se nije odazvao na upit za komentar. Ranije je izjavio da se ne sjeća je li uopće napisao unos za Epsteinovu knjigu. Knjiga sadrži bilješke koje se pripisuju osobama koje nisu široko poznate, ali su zauzimale visoke pozicije u poslovnom svijetu ili akademiji. Umjetnički prikazi ženskih grudi označeni su kao „posebno naručeni od Henryja Rosovskog“, harvardskog ekonomista koji je preminuo 2002. godine.
Bilješka pripisana Lesliju Wexneru, milijarderu i bivšem izvršnom direktoru tvrtke čiji su brendovi uključivali Victoria’s Secret i Bath & Body Works, glasi: „Želio sam ti donijeti ono što želiš ... pa eto ga“, a prati je crtež ženskih grudi. Pjesma pripisana investitoru u privatni kapital Leonu Blacku spominje „plavuše, crvenokose ili brinete, razasute po geografiji“.
Ni Wexner ni Black nisu komentirali svoje navodne poruke u Epsteinovu albumu.
Bloomberg: ‘Trumpovo ime bilo je u Epsteinovim dosjeima. Onda ga je FBI uklonio iz njih‘
Novinar CNN-a Aaron Blake kaže da Trump pitanje Epsteina uporno pokušava staviti ad acta i umanjiti njegovu važnost, ali da ga njegova administracija svojim nevještim potezima "drži na životu". Blake kaže da se čini kao da ga se Trump namjerno ne želi do kraja riješiti.
Kad je objavljeno da je Trump Epsteinu poslao rođendansku poruku, predsjednik je kao iz topa ispalio da nikada u životu nije ništa nacrtao te da on "ne crta slike". Međutim, ubrzo se doznalo da je u tom periodu crtao. Nakon toga je rekao da je moguće da je netko drugi napisao pismo i upotrijebio njegovo ime.
No, kada je tužio vlasnika medija The Wall Street Journal, medija koji je objavio da je Epsteinu poslao rođendansku poruku, ustvrdio je da poruka ne postoji. Ispostavilo se da postoji te da je u vlasništvu ostavštine Jeffreyja Epsteina. To sugerira da nije lažna te da nije napravljena kako bi ga se ocrnilo.
Kada je pismo objavljeno, Bijela kuća je odmah rekla da potpis u pismu nije Trumpov, odnosno da je drukčiji. Međutim, ispostavilo se da je prilično sličan potpisu koji je koristio kada je početkom 2000-ih godina potpisivao osobna pisma.
Nadalje, Bijela kuća još uvijek nije objasnila zašto je Ghislaine Maxwell, suučesnica Jeffreyja Epsteina, prebačena u zatvor niskog stupnja sigurnosti, iako kao registrirana seksualna prijestupnica na to nije imala pravo bez posebne dozvole. Premještaj je uslijedio otprilike u isto vrijeme kada je Maxwell pristala na razgovor s pomoćnikom glavnog državnog odvjetnika Toddom Blancheom, u sklopu pokušaja administracije da ublaži kritike zbog odustajanja od potpune objave Epsteinovih dokumenata.
Bijela kuća u srpnju je tvrdila da predsjednik Trump ne razmatra pomilovanje za Maxwell, no on je tjednima izbjegavao to izričito isključiti. Odvjetnik Arthur Aidala, koji je zastupao Maxwell, izjavio je za CNN da se u takvim susretima s vladom „uvijek očekuje nešto zauzvrat“.
Trump je tek nedavno priznao da je znao da je Ghislaine Maxwell regrutirala Virginiju Giuffre dok je kao maloljetnica radila u Mar-a-Lagu, što je navodno bio povod za prekid njegova odnosa s Epsteinom.
Godinama je izbjegavao dati konkretan odgovor. U 2019. rekao je da razlog prekida "nije važan", a u srpnju 2025. Bijela kuća je navela da je Epstein bio "jeziv", bez dodatnih pojašnjenja. Trump je 28. srpnja rekao da je Epstein „krao zaposlenike“ i da je imao „svoju radnu snagu“, ali nije naveo tko su ti ljudi. Dan kasnije potvrdio je da je riječ o mladim ženama iz spa centra, uključujući Giuffre.
Ni tada nije potpuno potvrdio povezanost: „Mislim da je radila u spa centru. Mislim da je bila jedna od njih. Da, ukrao ju je.“
Giuffre, jedna od najpoznatijih Epsteinovih žrtava, počinila je samoubojstvo ranije ove godine. Njezina obitelj poručila je da Trumpovi komentari otvaraju pitanje je li znao za kaznena djela Epsteina i Maxwell.
Administracija nikad nije jasno objasnila zašto je naglo odustala od objave Epsteinovih dokumenata, iako su Trump i saveznici najavljivali potpunu transparentnost. Službeni razlog bila je zaštita žrtava i nevinih osoba, iako je to bilo poznato od početka.
Promjena stava dogodila se nakon što je glavna državna odvjetnica Pam Bondi u svibnju obavijestila Trumpa da se njegovo ime nalazi u spisima. Ubrzo nakon toga, FBI-ov vrh javno se odrekao teorija zavjere i tvrdio da je Epstein počinio samoubojstvo.
Trump je prvo poricao da zna za svoje spominjanje u dokumentima, ali je kasnije to potvrđeno. Zbog svega, dio žrtava i javnosti sumnja na zataškavanje, za što mnogi krive upravo Trumpovu administraciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....