Američki predsjednik Donald Trump odustao je od novog napada na Iran nakon što su bliskoistočne zemlje kod njega lobirale da se povuče.
"SAD je spreman za napad na Islamsku Republiku Iran, na razinama vojnog terora, snage i moći kakve nisu viđene od Drugog svjetskog rata. Unatoč tome, Iran i druge bliskoistočne zemlje upravo su nas zamolili da odgodimo svaki napad jer su dogovoreni okviri sporazuma. Sporazum bi uključivao trenutačno, potpuno i bezuvjetno otvaranje Hormuškog tjesnaca i kraj iranske nuklearne prijetnje. Na temelju tog zahtjeva pristao sam otkazati napad, radi buduće dobrobiti svijeta, kao i opstanka uspješnog i prosperitetnog Irana, pod uvjetom da se dogovor brzo postigne. Izrael mi se pridružuje u ovoj obvezi. Sad na posao svi, i završite to", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
Objava je uslijedila nekoliko dana nakon što je Trump rekao da gubi vjeru u izglede za mirovni sporazum i zaprijetio da će vrlo snažno udariti Iran, čime je povećana mogućnost novog kruga napada s ciljem prisiljavanja Teherana da se vrati za pregovarački stol. Takav napad mogao bi dovesti do neviđene eskalacije u petomjesečnom ratu, koji je više puta prekidan dok je Trump otvarao vrata pregovorima, ali bi svaki put ponovno buknuo nakon propasti diplomatskih pokušaja.
Trump je rekao da bi u novom napadu meta bila iranska energetska infrastruktura, što je opisao kao odgovor na iranski raketni napad na američku bazu u Jordanu i kontinuirano ometanje plovidbe kroz Hormuški tjesnac. Iran je poručio da će, dođe li do novih napada, odgovoriti odmazdom na naftna polja u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i plinska polja Katara i Izraela, poručivši: "Sve će biti pretvoreno u pepeo".
Ubrzo nakon što su SAD i Iran krajem veljače započeli rat, Teheran je zatvorio Hormuški tjesnac, ključnu tranzitnu točku kroz koju prolazi otprilike četvrtina svjetske pomorske trgovine naftom. To je dovelo do rasta cijena energenata, povećanja troškova pomorskog prijevoza i osiguranja te poremećaja u globalnim lancima opskrbe. Tijekom srpnja cijena sirove nafte Brent porasla je za 24 posto, što se osjetilo na novčanicima građana u zapadnim zemljama uvoznicama, ali je istodobno pogodilo i zemlje Perzijskog zaljeva, koje su bile prisiljene ograničiti količinu nafte koju mogu plasirati na svjetsko tržište.
Najteže su pogođene države koje za izvoz potpuno ovise o tom pomorskom pravcu, poput Iraka, Kuvajta, Katara i Bahreina, dok su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati dio izvoza mogli preusmjeriti alternativnim naftovodima i lukama. Međutim, što sukob dulje traje, to se više sužava i njihov manevarski prostor. Zato sada snažnije lobiraju kod američkog predsjednika da ne eskalira situaciju. Kako doznaje Axiosov Barak Ravid od svojih izvora, saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman (MBS) osobno je u subotu nazvao Trumpa kako bi izrazio zabrinutost zbog njegovih planova za nove masovne napade na Iran.
"Saudijci su izrazili zabrinutost i zatražili pojašnjenje plana djelovanja", rekao je jedan američki dužnosnik za Axios. Drugi izvor upoznat s pozivom rekao je da je MBS pozvao Trumpa da deeskalira situaciju i suzdrži se od pokretanja napada. Nekoliko dana ranije Trump se sastao i s predstavnicima Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Pakistana, koji također vrše pritisak na SAD i Iran da smire napetosti.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči razgovarao je u subotu s katarskim posrednicima, izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i omanskim dužnosnicima u nastojanju da se postigne sporazum o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Razgovori napreduju, rekao je za Axios izvor upoznat s raspravama, iako i dalje nije jasno hoće li to biti dovoljno za smirivanje krize.
Izraelski Kanal 12 objavio je da je Arakči prihvatio kompromis o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, što je navodno utjecalo na Trumpovu odluku da otkaže napad na Iran.
Istodobno, iranski dužnosnici u državnim medijima demantiraju da su od Trumpa tražili otkazivanje planiranih napada kako bi se postigao sporazum o okončanju rata. "Ponovno se tresla gora, a rodio se miš", objavila je poluslužbena novinska agencija Fars o Trumpovu otkazivanju napada.
Iranski politički analitičari ističu da Islamska Republika koristi američko odugovlačenje kako bi kupila vrijeme, obnovila obrambene sposobnosti i bolje se koordinirala sa svojim saveznicima. "Iran nema namjeru postići dogovor, nego pokušava kupiti vrijeme kako bi obnovio vlastite sposobnosti odvraćanja i tzv. osovinu otpora. To smo vidjeli više puta. Čim razina napetosti poraste i čim Islamska Republika osjeti da joj prijeti opasnost, počinje govoriti o potrebi pregovora ili uključuje posrednike, koristeći ih kao svoje instrumente", rekao je za Iran International analitičar Iman Agari.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....