Europski čelnici izrazili su solidarnost s Danskom i Grenlandom, no njihov odgovor na prijetnje Donalda Trumpa zauzimanjem otoka ostaje mlak, nekoherentan i nedosljedan. Francuska s partnerima radi na planu kako odgovoriti u slučaju da Sjedinjene Države pokušaju preuzeti Grenland, poručio je u srijedu francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot. "Želimo poduzeti mjere, ali to želimo učiniti s našim europskim partnerima", prenosi Reuters njegove riječi.
Nije jasno sadrži li plan ikakve konkretne mjere za sprječavanje američkog preuzimanja Grenlanda ili je riječ tek o još jednoj u nizu praznih poruka. Barrot pritom pokušava smiriti situaciju ističući da mu je američki državni tajnik Marco Rubio osobno potvrdio da invazija na Grenland nije opcija. No ostaje pitanje koliko je takvo jamstvo uvjerljivo, s obzirom na to da iz Bijele kuće poručuju da je "korištenje američke vojske uvijek opcija na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku". Ne djeluje umirujuće ni nedavno Trumpovo imenovanje guvernera Louisiane Jeffa Landryja, koji otvoreno podržava aneksiju autonomnog danskog teritorija, za posebnog izaslanika za Grenland. Nisu utješne ni izjave Trumpova glavnog savjetnika Stephena Millera da je službeni stav američke administracije da Grenland treba biti dio SAD-a, ili objave njegove supruge Katie Miller, koja na društvenim mrežama dijeli fotografiju Grenlanda u bojama američke zastave s natpisom "uskoro".
Ovi koordinirani američki pritisci kao da su nezapaženo prošli mimo europskih čelnika, a pitanje kako obraniti Grenland od vlastitog najvažnijeg saveznika u NATO-u ostaje bez odgovora. Najglasnija je pritom šutnja Europske komisije. U izjavi koju su potpisali čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske i Velike Britanije, u kojoj se navodi da Grenland pripada njegovim stanovnicima te da samo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o njegovoj budućnosti, nema potpisa šefice europske diplomacije Kaje Kallas. Nedostaju i hrabrije formulacije koje bi, primjerice, upozorile da bi američko preuzimanje Grenlanda moglo značiti kraj NATO-a i globalne sigurnosnosti uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata, kao što kaže danska premijerka. Strah od toga da se Trump ne naljuti, čija se potpora smatra presudnom za obranu Ukrajine, nadjačao je potrebu za europskom mobilizacijom, kako u slučaju Grenlanda tako i u reakciji na američko kršenje međunarodnog prava u Venezueli.
U slučaju američke aneksije Grenlanda, Danska bi se suočila s egzistencijalnim izborom: prihvatiti kršenje suvereniteta i ostati u kompromitiranom NATO-u ili napustiti savez koji više ne jamči sigurnost svojih članica. S istom dilemom suočile bi se i sve ostale članice saveza. Trump je praktički prisilio Europu da se suoči s pitanjem hoće li braniti načela suvereniteta i vladavine prava ili prihvatiti svijet u kojem sila zamjenjuje međunarodno pravo. Politolog Shannon Brincat podsjeća da današnje europsko popuštanje opasno nalikuje na godinu 1938. i Münchenski sporazum, kada su Britanija i Francuska, u nastojanju da umire Hitlerove apetite, nacističkoj Njemačkoj prepustile dio Čehoslovačke, takozvanu Sudetsku oblast. Tek kasnije demokratske su sile shvatile da popuštanje agresiji, koliko god u tom trenutku izgledalo politički razborito, samo otvara prostor za još snažniju agresiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....