Nakon što je srušio i oteo predsjednika Venezuele Nicolasa Madura, američki predsjednik Donald Trump odlučan je osigurati kontrolu nad Latinskom Amerikom.
Za to mu je bitno ograničiti kineski utjecaj. No, u tome neće imati podršku niti najbližih ideoloških saveznika, poput argentinskog predsjednika Javiera Mileija, jer im je Kina pokretač regionalnog razvoja, analizira časopis Foreign Policy.
Ideološke sličnosti i razlike igraju manju ulogu od ekonomskih interesa. Pod pritiskom Washingtona, meksička predsjednica, ljevičarka Claudia Sheinbaum, nametnula je carine do 50 posto na robu iz Kine.
Meksiko je odbio plan najvećeg svjetskog proizvođača električnih vozila, kineskog BYD-a, da otvori tvornicu. No, već u Brazilu situacija je sasvim drugačija. Od početka milenija Kina je izgradila dominantnu stratešku poziciju u južnoj polovici Latinske Amerike kao vodeći kreditor i trgovinski partner, piše The New York Times.
Trump preuzeo zasluge za Mileijevu pobjedu na izborima: ‘Velika stvar. Zaradili smo puno novca‘
Skupa bitka
Trumpa i meksičku predsjednicu dijeli golemi ideološki jaz - ali to je manje bitno dok 80 posto meksičkog izvoza odlazi u SAD, što je Meksiku skoro trećina BDP-a. Zemlje Kariba, i one bliže SAD-u, brže su se pokorile američkim zahtjevima: u Panami je sud krajem siječnja kao neustavne poništio ugovore o lukama koje je imala tvrtka povezana s Hong Kongom. Međutim, južna polovica zapadne hemisfere uglavnom je u kineskoj orbiti, ističe bivši meksički ministar vanjskih poslova Jorge Castañeda.
Najbolje se to vidi na primjeru Argentine: predsjednik Javier Milei najglasniji je Trumpov pristaša, SAD ga je direktno podržao i injekcijom od 20 milijardi dolara spriječio veliku devalvaciju uoči parlamentarnih izbora 2025. Milei je zauzvrat odustao od planova prethodne vlade za kupnju kinesko-pakistanskih vojnih aviona te je umjesto njih kupio od Danske nekoliko rabljenih američkih F-16.
Zaustavio je kinesku izgradnju velikog radioteleskopa, dok je kineska izgradnja nuklearnog reaktora neizvjesna. Prošlog mjeseca Argentinci su onemogućili kineskoj kompaniji da se natječe za posao produbljivanja korita rijeke Paraná, ključne rute za izvoz njihovih poljoprivrednih proizvoda. Ali ni Milei nije izbacio Kinu iz svemirskog objekta u Patagoniji, što jako ljuti Amerikance. Argentinska centralna banka i dalje održava swap liniju s Narodnom bankom Kine.
Trumpovi saveznici pobijedili su u Ekvadoru i Hondurasu, čak se i Bolivija okrenula udesno, očekuje se da će desnica pobijediti na idućim izborima u Peruu i Kolumbiji. No, sve te zemlje trebaju i ulaganja i tržište za svoje proizvode, a to im daje Kina. Trump uglavnom nudi prijetnje i pritisak.
Kina je u zemlje Latinske Amerike uložila 302 milijarde dolara između 2000. i 2023., prema istraživačima AidData sa Sveučilišta William & Mary u Virginiji. Dok je 2000. manje od dva posto brazilskog izvoza išlo u Kinu, prema podacima Svjetske banke, do 2023. taj se udio povećao na više od 30 posto.
Deset od dvanaest
Od 2014. Kina je u zemlje južne Amerike i Kariba uložila tri puta više novca od SAD-a, ističe Brad Parks, izvršni direktor AidDate. Kina je ekonomski istisnula Sjedinjene Države u 10 od 12 zemalja Južne Amerike, prema istraživanju Francisca Urdineza, politologa na Papinskom katoličkom sveučilištu u Čileu. Nije zamijenila američku hegemoniju, ali je narušila utjecaj koji je Washington tu imao 1980-ih i 1990-ih.
U novoj strategiji nacionalne sigurnosti objavljenoj u prosincu Washington vidi Latinsku Ameriku uglavnom kao izvor energije i ključnih minerala. Od tih zemalja SAD očekuje suzbijanje migracija i obuzdavanje trgovine drogom te savez u obrani od Kine i kineskog utjecaja. Cilj je da se ‘konkurentima‘ izvan zapadne hemisfere uskrati mogućnost ‘da posjeduju ili kontroliraju strateški vitalnu imovinu u našoj hemisferi‘.
Pritisak na Panamu
Trumpova želja da smanji utjecaj Kine stoji i iza rušenja Madura, smatra CNN. Kao dugogodišnji Madurov saveznik, Kina je godinama ulagala novac u naftna polja i infrastrukturu Venezuele. Nakon rušenja Madura, postavlja se pitanje hoće li SAD opet upotrijebiti vojnu silu - ili pak carine i sankcije - kako bi natjerao zemlje Latinske Amerike da odaberu interese Washingtona umjesto veza s Kinom, navodi CNN.
Trump osnovao Odbor za mir, evo koje su sve države prihvatile poziv
Još u inauguracijskom govoru Trump je optužio Kinu da upravlja Panamskim kanalom, i zaprijetio da će ga SAD ‘uzeti natrag‘. Vlada Paname je zbog njegova pritiska izašla iz kineske inicijative Pojas i put, što je veliki simbolični udarac Pekingu, jer je to bila prva latinoamerička zemlja koja se pridružila kineskoj inicijativi 2017. Trump prijeti Meksiku, A Brazilu je zaprijetio carinom od 50 posto ako ne zaustavi kineska ulaganja.
Početkom 2000-tih Kina se okrenula resursima bogatoj Latinskoj Americi. U 2025. imali su rekordan trgovinski suficit od 1,2 bilijuna dolara: razmjena Kine s Latinskom Amerikom porasla je za osam posto u odnosu na 2024. i time uvelike ublažila Trumpov carinski udar. Zadnjih desetljeća kineske tvrtke su u zemljama Latinske Amerike financirale ili gradile luke i elektrane, mostove i ceste, vjetroelektrane i solarne farme, metro linije i rudnike. Danas kineske tvrtke kopaju bakar u Peruu i vade ogromne količine litija - ključnog za proizvodnju baterija za električna vozila - iz rudnika u Argentini i Čileu te planiraju širenje na Boliviju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....