Američki predsjednik Donald Trump, uznemiren zbog manjka pomoći saveznika iz NATO-a u osiguravanju Hormuškog tjesnaca, sa savjetnicima je razgovarao o mogućnosti uklanjanja dijela američkih vojnika iz Europe, kazao je viši dužnosnik Bijele kuće za Reuters u četvrtak.
Zasad nije donesena nikakva odluka niti je Bijela kuća zatražila od Pentagona da pripremi konkretne planove za smanjenje broja vojnika na kontinentu, kazao je dužnosnik, koji je zatražio da ostane anoniman.
No, sama činjenica da se o tome razgovara naglašava koliko su se naglo proteklih mjeseci pogoršali odnosi između Washingtona i njegovih europskih saveznika iz NATO-a. Također, razgovori upućuju na to da posjet glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Bijeloj kući u srijedu nije uspio značajnije poboljšati transatlantske odnose, koji možda nikada nisu bili ovoliko zategnuti od osnutka saveza 1949., piše Reuters.
Sjedinjene Američke Države trenutno imaju preko 80.000 vojnika u Europi, a ključnu ulogu u sigurnosnoj arhitekturi kontinenta imaju od Drugog svjetskog rata.
Više od 30.000 vojnika je u Njemačkoj, a velik broj je također raspoređen u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj.
NATO nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev za komentarom.
Dužnosnik nije rekao na koje bi se zemlje odluka odnosila ni koliko bi se vojnika konačno povuklo u slučaju da se Trump za taj potez.
Trumpov novi ultimatum
Njemački tjednik Der Spiegel objavio je u četvrtak kako Sjedinjene Američke Države pojačavaju pritisak na europske saveznike da se aktivnije vojno uključe u području Hormuškog tjesnaca.
Prema tim informacijama, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte obavijestio je europske prijestolnice da američki predsjednik u idućim danima očekuje konkretne obveze - poput slanja ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta iz Europe. Političke izjave podrške, kakve su se mogle čuti od početka rata, navodno više nisu dovoljne.
Prema riječima više europskih diplomata, Trumpov zahtjev ima obilježja ultimatuma, a saveznici su o tome informirani nakon ranijeg sastanka glavnog tajnika NATO-a s američkim predsjednikom. Iako je i Berlin posljednjih dana načelno iskazao spremnost za sudjelovanje u zajedničkoj misiji u Hormuškom tjesnacu, njemačka vlada pritom postavlja jasne uvjete - potreban je čvrst mandat Ujedinjenih naroda te trajno primirje ili barem dogovoreni prekid vatre.
Svijet ovisi o hiru jednog starca. Što nas čeka? Ova je zemlja Trumpov idući cilj, već nakon SP-a
Osim pritiska vezanog uz Hormuški tjesnac, Trump dodatno pojačava napetosti unutar saveza i drugim prijetnjama. Prema navodima američkih medija, trenutačno se sastavlja popis europskih članica NATO-a koje su podržale američku vojnu akciju protiv Irana, ali i onih koje su joj se usprotivile.
Navodno planira povući američke vojnike iz zemalja koje se nisu htjele jasno svrstati uz Washington. U središtu pozornosti mogla bi se naći Španjolska, čija je vlada američkom ratnom zrakoplovstvu uskratila prava preleta za borbene zrakoplove zračne tankere.
Njemačka je, s druge strane, Sjedinjenim Državama omogućila neograničeno korištenje svojih velikih vojnih baza. Unatoč tome, Trump je njemačku vladu svrstao među protivnike rata, ponajviše zbog izjave da ta vojna kampanja "nije naš rat". Iako je tu formulaciju izrekao ministar obrane Boris Pistorius, u Bijeloj kući ona je ubrzo pripisana kancelaru Friedrichu Merzu, koji je u javnim istupima ipak zauzimao diplomatičniji ton.
Ovo je rješenje za blokadu Hormuza: Rast cijene nafte bio bi zanemariv, ali postoji jedan problem
Diplomati iz NATO-a su rekli da SAD nije jasno kazao očekuje li bilo kakvu misiju u Hormuškom tjesnacu na početku, tijekom ili nakon sukoba te dodali da nije ni specificirao što točno očekuje od svake zemlje članice saveza.
Wall Street Journal je također objavio da viši dužnosnici administracije raspravljaju o premještanju vojnika raspoređenih u Europi iz onih zemalja koje su kritizirale američko-izraelski rat protiv Irana u države čiji su čelnici iskazivali više podrške. Dužnosnik Bijele kuće je za Reuters rekao da je Trump razgovarao o mogućnosti vraćanja vojnika u SAD, a ne o njihovom premještanju u razne strane zemlje.
Savez u krizi
Sjedinjene Američke Države trenutačno imaju preko 80.000 vojnika u Europi, a ključnu ulogu u sigurnosnoj arhitekturi kontinenta imaju od Drugog svjetskog rata. Više od 30.000 vojnika je u Njemačkoj, a velik broj je također raspoređen u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj.
Dužnosnik nije rekao na koje bi se zemlje odluka odnosila ni koliko bi se vojnika konačno povuklo u slučaju da se Trump za taj potez.
Premda Trump već duže vrijeme ima turbulentan odnos s NATO-om te je godinama kritizirao europske države da nedovoljno izdvajaju za obranu, posljednja tri mjeseca su bila osobito burna. Trump je u siječnju prouzročio transatlantsku krizu kada je ponovo počeo prijetiti da će anektirati Grenland, prekomorski teritorij Kraljevine Danske.
Otkako je izbio rat u Iranu 28. veljače, izražava duboku frustraciju saveznicima iz NATO-a koje optužuje da nisu ponudili pomoć u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, ključne rute za globalne zalihe energenata koja je uglavnom ostala zatvorena unatoč krhkom primirju najavljenom ovog tjedna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....