KLJUČNI DOGAĐAJI:
• Zelenski: ‘Putin ne pobjeđuje, sve sam objasnio Trumpu‘
• Trump zaprijetio Španjolskoj: ‘Natjerat ću ih da troše više‘
• Trump: ‘Moguće je da Putin ima ambicije izvan Ukrajine‘
• Trump: ‘Rat Izraela i Irana je gotov, ali mogao bi uskoro ponovno izbiti‘
• NATO podiže ulaganja u obranu na 5 posto, potvrđuje predanost članku 5
Zelenski: ‘Putin definitivno ne pobjeđuje, predstavio sam Trumpu činjenice‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otkrio je neke detalje o sastanku s Donaldom Trumpom ranije danas. Potvrdio je da su razgovarali o kupnji više američkih sustava protuzračne obrane "kako bi zaštitili naše gradove, naše ljude, crkve i infrastrukturu", ali i o mogućnostima proizvodnje dronova i teškim pregovorima s Rusijom.
Zelenski inzistira da "Putin definitivno ne pobjeđuje" u ratu, tvrdeći da kroz daljnji rad sa SAD-om "možemo ojačati jedni druge", prenosi Guardian.
"Razgovarali smo o situaciji na bojnom polju. Putin definitivno ne pobjeđuje. Predsjedniku sam predstavio činjenice o tome što se stvarno događa na terenu. Hvala vam na sastanku i vašoj podršci. Zahvalan sam i na zaista lijepim riječima o našim ljudima. Nastavit ćemo raditi", rekao je Zelenski između ostaloga u objavi na društvenim mrežama.
Španjolski premijer: ‘Želimo poštovanje, predani smo sposobnostima NATO-a i ispunit ćemo svoje‘
Izjavom se na summitu NATO-a obratio i španjolski premijer Pedro Sánchez. "Španjolska će popuniti svoje kapacitete i nastavit će biti ključni dio europske sigurnosne arhitekture, kako na južnom tako i na istočnom krilu, gdje naša zemlja trenutačno ima raspoređenih gotovo 3000 vojnika, uz podršku vozila i najsuvremenije tehnologije", ustvrdio je Sánchez.
Španjolski premijer je branio španjolsku težnju za izuzećem od izdvajanja 5 posto BDP-a za obranu, rekavši da je zemlja tražila - i postigla - sporazume koji su u skladu s "našim vrijednostima i obranom onoga što smatramo najprikladnijim, poštujući volju drugih i time da nas se poštuje".
Branio je španjolsku odluku da troši 2,1 posto svog BDP-a na ciljeve sposobnosti - daleko ispod 3,5 posto koliko je tražio šef NATO-a Marc Rutte - rekavši da je to "dovoljan i realan obim ulaganja" koji bi zemlji omogućio da zaštiti svoju socijalnu državu.
"Španjolska je čvrsto predana ovim ciljevima sposobnosti i ispunit će ih pravovremeno", prenosi The Guardian.
Trump zaprijetio Španjolskoj: ‘Morat će platiti, dobro stoje, ali ako se nešto loše dogodi mogli bi biti uništeni‘
Donald Trump izjavio je da će natjerati Španjolsku da troši više na obranu, nakon što je vlada u Madridu priopćila kako želi da njezina obrambena potrošnja ostane na dva posto BDP-a, a ne da se izdvajanja povećaju na pet posto do 2035. godine, kako je odlučeno na summitu NATO-a u Haagu u srijedu.
"Ide im vrlo dobro, gospodarstvo stoji vrlo dobro, a to gospodarstvo moglo bi biti potpuno uništeno ako se dogodi nešto loše", rekao je znakovito američki predsjednik.
"Pregovaramo sa Španjolskom o trgovinskom sporazumu, natjerat ćemo ih da plate dvostruko više. Ozbiljan sam u vezi ovoga".
‘Iznenađen sam Putinom, moguće je da ima teritorijalne ambicije izvan Ukrajine‘
Na pitanje ima li Vladimir Putin teritorijalne ambicije izvan Ukrajine, američki predsjednik je rekao: "Moguće je". "Znam jednu stvar - htio bi da se sve to riješi. Htio bi izaći iz toga, to je za njega kaos", rekao je Trump.
Nabrojao je potom nekoliko sukoba za koje tvrdi da je SAD "riješio", uključujući nedavni sukob između Indije i Pakistana, te dodao kako misli da je već trebao biti okončan rat između Ukrajine i Rusije.
Kaže da smatra kako je ruski predsjednik "bio zaveden" te je dodao: "Vrlo sam iznenađen [njime], zapravo. Mislio sam da ćemo to lako riješiti".
Trump kaže nije zainteresiran za razgovore s Iranom, ali da je sastanak s Teheranom zakazan za idući tjedan
Na pitanje zanima li ga nastavak nuklearnih pregovora s Iranom, Donald Trump kaže da nije. "Po meni, borili su se, rat je gotov", kaže. "Mogao bih dobiti izjavu da neće ići prema nuklearnom oružju. Vjerojatno ćemo to i zatražiti, ali oni to ionako neće raditi".
Nakon što je kratko dao riječ državnom tajniku Marcu Rubiju - koji je rekao da je SAD otvoren za sve koji žele mir - Trump je ponovno upitan o svom stajalištu u vezi pregovora s Iranom.
"Razgovarat ćemo s njima idući tjedan, s Iranom. Možda potpišemo sporazum. Ne znam", rekao je. "Po meni, ne mislim da je to nužno. Mislim, imali su rat. Borili su se. Sada se vraćaju svojim životima. Nije mi bitno hoću li imati sporazum ili ne".
"Jedino što bih tražio je ono što smo i prije tražili - ne želimo nuklearno [oružje], a to nuklearno smo i uništili".
Sky News: ‘Trump je skakao s teme na temu‘
Trumpa je upitan odustaje li od svoje kampanje maksimalnog pritiska na Iran, nakon što je dao naslutiti mogućnost ublažavanja sankcija.
Trump je rekao da ne odustaje od pritiska, ali i da će Iranu trebati novac i trgovina kako bi se obnovio nakon nedavnog sukoba s Izraelom.
Više puta je spomenuo prodaju američke nafte Kini, umjesto iranske nafte.
No, rekao je da to zapravo ne želi raditi, sugerirajući da bi pozdravio povratak Irana na svjetsko tržište.
Međutim, kao i kod mnogih odgovora tijekom ove konferencije, Trump je naglo prelazio s teme na temu - ostavljajući svoj pristup prema Iranu i sankcijama nejasnim, ističe Sky News.
‘Ne oslanjamo se na izraelsku obavještajnu službu‘
Američki predsjednik je potom odgovorio na pitanje CNN-a, kojeg je nazvao "lažnim vijestima". Na pitanje oslanja li se na izraelske obavještajne podatke kako bi procijenio učinak američkih napada na iranska nuklearna postrojenja, Trump je dao kratak i izravan odgovor. "Ne", rekao je.
"Prikupili smo dodatne obavještajne podatke i također smo razgovarali s ljudima koji su vidjeli to mjesto. To je mjesto sravnjeno sa zemljom, i mislimo da je sve što je imalo veze s nuklearnim uništeno. Nisu ništa iznijeli".
Trump sada ipak sugerira da bi rat između Irana i Izraela uskoro mogao ponovno početi
Donald Trump je nakon obraćanja odgovarao na novinarska pitanja, a prvo se odnosilo na to zašto je toliko uvjeren da je rat između Izraela i Irana gotov.
"Zato što sam razgovarao s obojicom i oboje su umorni, iscrpljeni", rekao je. "Borili su se snažno i vrlo žestoko, vrlo nasilno, i jedeni i drugi su bili zadovoljni da odu kući i povuku se".
No, potom je ipak dodao: "Pretpostavljam da bi [rat] jednog dana uskoro možda mogao ponovno početi".
Kaže da su obje strane "vodile pakleni rat" te tvrdi da je on završio kada je SAD pogodio iranska nuklearna postrojenja.
Zatim je ponovno napao medijske "lažne vijesti" o američkom obavještajnom izvješću u kojem se tvrdi da ti udari nisu uništili iranske kapacitete za obogaćivanje urana, što je tema na koju se tijekom dana više puta vraćao.
Trump o iranskim nuklearnim postrojenjima: ‘Tamo nema više ničega‘
Američki predsjednik dao je više informacija o napadima na iranske nuklearne lokacije. Ponovno je ustvrdio da su one "uništene", nakon što je kritizirao izvješća u medijima da šteta nije onakva kakvom ju je on prikazivao.
"Ne može se ući u tunele", dodao je Trump. "Ne mogu. Nema ničega. Nema načina da se čak ni spustiš. I cijela stvar je u kolapsu i katastroflna. Mislim da je sav nuklearni materijal tamo dolje jer ga je vrlo teško ukloniti".
"Učinili smo to vrlo brzo, kad su čuli da dolazimo", dodao je.
Također je rekao da je svaki udar pogodio "unutar devet inča" od cilja.
Trump: ‘Važno je da NATO troši na ozbiljnu opremu i nadam se da će ona biti iz Amerike‘
Američki predsjednik dotaknuo se i rata u Ukrajini, rekavši: "Nadam se da ćemo to riješiti", a onda je ponovio ono što govorio još od vremena predizborne kampanje. "To se nikada nije trebalo dogoditi, to se nikada ne bi dogodilo da sam ja predsjednik. To sam rekao tisuću puta".
Trump kaže kako je ključno da se povećanje NATO-ovih izdataka za obranu troši na "vrlo ozbiljnu vojnu opremu, a ne na birokraciju" te da se nada da će ta oprema "biti proizvedena u Americi jer imamo najbolju opremu na svijetu".
Trump se obratio čelnicima članica NATO-a: ‘Mislim da je ovo između Irana i Izraela gotovo‘
Donald Trump obratio se svjetskim čelnicima na summitu NATO-a. Svoj je govor započeo zahvalom Nizozemskoj na domaćinstvu summita i pohvalom američkoj vojsci.
Ponovno je pozdravio američke napade na iranske nuklearne lokacije - čiji je uspjeh i stvarni učinak u utorak doveden u pitanje - i opisao ih kao "uništenje“.
"Ova nevjerojatna izvedba američke snage utrla je put miru povijesnim sporazumom o prekidu vatre u ponedjeljak navečer", rekao je.
Potom je govorio o vlastitoj ulozi u posredovanju u prekidu vatre između Izraela i Irana.
"Mi to zovemo 12-dnevni rat. Razgovarao sam s nekoliko ljudi. Pretpostavljam da to zvuči kao pravi naziv. Bio je to 12-dnevni rat", dodao je.
"I mislimo da je gotovo. Ne mislim da će se međusobno osvećivati. Ne mislim da hoće".
Ustvrdio je da su SAD također "ponovno potvrdile kredibilitet američkog odvraćanja", koje je "kao nijednoUništ drugo".
Sastali se Zelenski i Trump: ‘Razgovarali smo o prekidu vatre, miru i zaštiti naroda‘
Američki predsjednik Donald Trump i njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski sastali su se na marginama summita NATO-a u Haagu.
Zelenski se nakon sastanka oglasio na X-u rekavši da su on i američki predsjednik razgovarali o tome kako postići prekid vatre i pravi mir u ratu između Ukrajine i Rusije. Ukrajinski predsjednik rekao je da je sastanak bio "sadržajan" i da su razgovarali o tome kako "zaštititi naš narod".
Milanović: Ja nisam laskao Trumpu!
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na sastanku na vrhu NATO saveza održanom u Den Haagu, gdje se razgovaralo i odlučivalo o zajedničkoj sigurnosnoj politici i daljnjem povećanju obrambenih ulaganja.
U izjavi za medije nakon sastanka, predsjednik Milanović istaknuo je da zajednička izjava nije donesena tijekom summita, već ranije usuglašena: “Ona je donesena prije nekoliko dana i nikad se ovdje ne donosi. Ona se usuglašava prije, pa ako se ne usuglasi onda imamo krizu. Ovoga puta se to nije dogodilo kao što se nikad ne događa.”
Opširnije pročitajte OVDJE
U tijeku sastanak Trumpa i Zelenskog
Savjetnik ukrajinskog predsjednika potvrdio je da je započeo sastanak između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog.
Prema ranijim informacijama koje je prenio AFP, dvojica čelnika trebala bi razgovarati o dodatnim sankcijama protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu te o opskrbi oružjem.
Čelnici NATO-a podižu ulaganja u obranu na 5 posto, potvrđuju predanost članku 5
Čelnici država NATO-a obvezali su se na samitu u Den Haagu da će podići ulaganja u obranu na pet posto BDP-a te potvrdili čvrstu predanost članku 5 o uzajamnoj obrani.
“Ujedinjeni, suočeni s dubokim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, posebno dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja euroatlantskoj sigurnosti i trajnom prijetnjom terorizma, saveznici se obvezuju ulagati 5 posto BDP-a godišnje u temeljne obrambene potrebe, kao i u obrambene i sigurnosne izdatke do 2035. godine kako bi osigurali svoje individualne i kolektivne obveze, u skladu s člankom 3 Washingtonskog ugovora”, kaže se u završnoj deklaraciju koju su jednoglasno usvojili čelnici 32 države članica NATO-a.
“Ponovno potvrđujemo našu čvrstu predanost kolektivnoj obrani, kako je utvrđeno u članku 5 Washingtonskog ugovora – da je napad na jednog napad na sve. Ostajemo ujedinjeni i nepokolebljivi u svojoj odlučnosti da zaštitimo naših milijardu građana, branimo Savez i čuvamo našu slobodu i demokraciju”, navodi se u deklaraciji.
U deklaraciji se također navodi da se obveza od pet posto BDP-a sastoji od dvije kategorije ulaganja u obranu - 3,5 posto godišnje za temeljne obrambene zahtjeve za postizanje ciljeva NATO-a o vojnim sposobnostima. Kaže se da su se saveznici složili da će podnositi godišnje planove u kojima će predstavljati vjerodostojan i postupan put do postizanja ovog cilja.
Što se tiče izdvajanja od 1,5 posto, to se, između ostalog, odnosi na zaštitu kritične infrastrukture, osiguranje civilne spremnosti i otpornosti, pokretanje inovacija i jačanje obrambene industrijske baze. U izračun obrambenih izdataka bit će uključena pomoć koju saveznici daju Ukrajini.
Saveznici su u deklaraciji potvrdili obvezu trajne podrške Ukrajini, "čija sigurnost doprinosi našoj", te će u tu svrhu prilikom izračuna obrambenih izdataka saveznika uključiti izravne doprinose ukrajinskoj obrani i njezinoj obrambenoj industriji.
Dogovoreno je da se sljedeći samit održi 2026. u Turskoj, a nakon toga u Albaniji.
Starmer: Europa mora temeljito promijeniti svoj sigurnosni pristup
Britanski premijer Sir Keir Starmer obratio se svjetskim čelnicima na samitu u Den Haagu, poručivši da je prioritet očuvanje primirja između Irana i Izraela.
„Sada moramo osigurati da primirje opstane i vratiti Iran za pregovarački stol sa Sjedinjenim Državama“, rekao je Starmer, dodavši da je u bliskom kontaktu s čelnicima Bliskog istoka i da radi na „smirivanju napetosti u regiji“.
Upozorio je i da ne smije doći do gubitka fokusa na Ukrajinu i rastuće prijetnje euroatlantskoj sigurnosti.
„Europa mora napraviti temeljiti zaokret u svom sigurnosnom stavu“, naglasio je Starmer.
Rutte: Saveznici su jedinstveni, 5% izdvajanja je odgovor na ozbiljne prijetnje
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pohvalio je članice saveza zbog dogovora o povećanju izdvajanja za obranu na 5% BDP-a do 2035., ocijenivši to „značajnom obvezom u odgovoru na ozbiljne prijetnje sigurnosti“.
„Sve je to kako bismo mogli učinkovito odvraćati agresiju i braniti sebe i jedni druge ako bi itko napravio pogrešku i napao“, poručio je Rutte. Istaknuo je da su „svi saveznici ujedinjeni u razumijevanju da se moramo dodatno angažirati kako bismo ostali sigurni – i upravo to sada i čine“.
Govoreći o odnosima sa SAD-om, Rutte je naglasio: „Predsjednik Trump je bio jasan – Amerika je predana NATO-u. To je danas ponovno izričito potvrdio. Istovremeno, jasno je rekao da očekuje veće angažmane europskih saveznika, i to je ono što sada vidimo.“
Dodao je da su saveznici „zajedno u ovome, predani članku 5 i odlučni ostati čvrsti“.
Rutte je također naglasio kako savez „čvrsto stoji uz našeg susjeda i partnera Ukrajinu“.
NATO članice potvrdile obvezu izdvajanja 5% BDP-a za obranu do 2035.
Prema deklaraciji sa samita u Den Haagu, članice NATO-a obvezale su se na povećanje izdvajanja za obranu i sigurnost na 5 posto bruto domaćeg proizvoda do 2035. godine.
Rutte na samitu NATO-a: Članak 5 šalje snažnu poruku
Čelnici NATO-a donijet će povijesnu, transformacijsku odluku za sigurnost svojih građana, a članak 5. o uzajamnoj obrani šalje snažnu poruku, istaknuo je u srijedu na početku samita glavni tajnik Saveza Mark Rutte.
“Na ovom sastanku donijet ćemo povijesne, transformacijske odluke kako bismo naše građane učinili sigurnijima kroz jači, pravedniji i ubojitiji NATO”, rekao je Rutte obraćajući se čelnicima 32 države članice Sjevernoatlantskog saveza na početku samita.
“Naša trajna predanost članku 5., da je napad na jednog napad na sve – šalje snažnu poruku”, istaknuo je Rutte.
Američki predsjednik Donald Trump je uoči samita, govoreći novinarima u zrakoplovu na letu prema Den Haagu, bio prilično neodređen, rekavši da se članak 5. može interpretirati na više načina i da će na samitu reći definiciju toga članka.
Međutim, Trump je prije samog početka sastanka Sjevernoatlantskog vijeća na razini šefova država ipak umirio saveznike u pogledu američke predanosti međusobnoj obrani, kazavši obraćajući se novinarima “uz njih smo do kraja."
Čelnici NATO-a donijet će na samitu odluku da podignu troškove za obranu na 5 posto BDP-a, od čega 3,5 posto za čisto vojne izdatke, a 1,5 posto za infrastrukturu za civilnu i vojnu uporabu.
Rutte je pohvalio Trumpa, ističući da će ta odluka učiniti NATO pravednijim i da će svi snositi svoj dio odgovornosti za zajedničku sigurnost.
“Predugo je jedan saveznik, Sjedinjene Američke Države, nosio preveliki teret te obveze. I to se danas mijenja. Predsjedniče Trump, dragi Donalde, vi ste omogućili ovu promjenu”, rekao je Rutte.
Glavni tajnik je rekao da odluke Saveza uključuju i nastavak potpore Ukrajini i zauzimanje za trajan i pravedan mir. “Svi želimo da se to krvoproliće zaustavi, pozivamo Rusiju da okonča agresiju protiv Ukrajine”, rekao je Rutte.
Hrvatsko izaslanstvo na samitu predvodi predsjednik Zoran Milanović, koji se u utorak navečer zbog manjih zdravstvenih problema nije pojavio na svečanoj večeri koju su za sudionike sastanka organizirali nizozemski kralj Willem-Alexander i kraljica Máxima. U izaslanstvu su i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar obrane Ivan Anušić.
Kallas: Nije jasno jesu li američki napadi na Iran bili legalni
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je kako još uvijek nije jasno jesu li američki zračni napadi na iranska nuklearna postrojenja u skladu s međunarodnim pravom.
„Svatko tko koristi silu mora to i pravno opravdati“, rekla je Kallas za BBC. Na izravno pitanje o zakonitosti američkih napada odgovorila je da to „nije apsolutno jasno“.
Dodala je kako vjeruje da su napadi usporili iranski nuklearni program, ali ne i izbrisali njegovo „znanje i kapacitete“, što, prema njezinu mišljenju, dodatno naglašava potrebu za diplomatskim rješenjem.
Kallas je istaknula kako Zapad s Teheranom mora otvoriti širu raspravu, uključujući pitanja balističkog raketnog programa, potpore Rusiji u ratu protiv Ukrajine te zatvorenih europskih državljana u Iranu.
„Moramo sjesti za stol i razgovarati o svim tim pitanjima“, zaključila je.
Prve fotografije s NATO summita
Rutte ponovno hvali Trumpa na otvaranju summita: “Dragi Donalde, zahvaljujući tebi mijenja se sve”
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ponovno je uputio snažne pohvale Donaldu Trumpu tijekom svog obraćanja svjetskim liderima na otvaranju NATO summita.
„Predugo je jedan saveznik, Sjedinjene Američke Države, nosio prevelik teret te obveze. To se danas mijenja“, rekao je Rutte.
Nastavio je u istom tonu: „Predsjedniče Trump, dragi Donalde, ti si omogućio ovu promjenu. Tvoje vodstvo već je donijelo tisuću milijardi dolara dodatne obrambene potrošnje europskih saveznika od 2016. godine. A današnja odluka donijet će još tisuće milijardi za našu zajedničku obranu, kako bismo bili snažniji i pravedniji, s ravnotežom ulaganja između Amerike i njezinih saveznika.“
Kremlj: Prerano je za procjenu učinka američkih napada
Kremlj je poručio kako smatra da je prerano govoriti o učincima američkih napada na iranska nuklearna postrojenja, dan nakon što je Donald Trump ustvrdio da je teheranski nuklearni program "unazađen desetljećima".
Trump napao medije zbog curenja informacija i otkrio razgovor s Putinom
Američki predsjednik Donald Trump nastavlja oštro kritizirati medije zbog izvještavanja o curenju povjerljivih obavještajnih informacija, posebno prozvavši CNN i The New York Times. Nazvao je medijsku industriju "šljamom", poručivši da su izvještaji o američkom napadu na iranska nuklearna postrojenja netočni i politički motivirani.
Komentirajući vlastitu izjavu da je Iran pretrpio "potpuno uništenje", Trump je rekao da je to "snažna riječ", ali i naglasio kako su sličnu ocjenu dali i izraelski dužnosnici.
Otkrio je i da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je, prema njegovim riječima, ponudio pomoć u vezi s Iranom. "Rekao sam mu – pomozi nam s Rusijom, ne s Iranom", izjavio je Trump.
Američki dužnosnici brane napad na Iran, najavljuju istragu zbog curenja informacija
Američki predsjednik Donald Trump poručio je da vjeruje kako Iran "dugo vremena neće razvijati nuklearno oružje", istaknuvši da su američki zračni udari prouzročili "potpuno uništenje" iranskih nuklearnih kapaciteta. Komentirajući curenje obavještajnog izvješća prema kojem je iranski program navodno usporen tek za nekoliko mjeseci, Trump je rekao da "nitko zapravo ne zna" koliko je štete naneseno, ali da bi Teheran teško pristao na primirje da njegovi objekti nisu uništeni.
Ministar obrane Pete Hegseth opisao je misiju kao "besprijekornu" i odbacio izvješća koja umanjuju njezin učinak, nazvavši ih "spekulacijama s političkom pozadinom". Dodao je da je riječ o "preliminarnim izvješćima niske razine povjerenja" te potvrdio da je FBI pokrenuo istragu zbog curenja informacija.
Državni tajnik Marco Rubio također je komentirao sporne navode, istaknuvši da je uništeno postrojenje za konverziju uranija, ključno za izradu nuklearnog oružja. "Sve što se nalazi ispod te planine sada je u lošem stanju", rekao je Rubio, dodavši da je Iran u pogledu svog nuklearnog programa sada "daleko iza" u odnosu na stanje prije tjedan dana.
Čelnici zemalja članica NATO-a u srijedu su se okupili na samitu u Haagu, gdje se europski saveznici nadaju da će obećanja o povećanju izdvajanja za obranu potaknuti američkog predsjednika Donalda Trumpa da ukloni sumnje o svojoj predanosti savezu.
Očekuje se da će sastanak na vrhu potvrditi podizanje potrošnje za obranu na pet posto BDP-a, što je odgovor na Trumpov zahtjev i strahove Europljana da Rusija predstavlja sve veću izravnu prijetnju za njihovu sigurnost nakon invazije na Ukrajinu 2022.
Glavni tajnik saveza Mark Rutte je priznao da zemljama nije lako pronaći novac za povećana izdvajanja za obranu, no istaknuo je da je ključno da to učine.
"Među mojim kolegama za stolom postoji apsolutno uvjerenje da s obzirom na ovu prijetnju od Rusa, s obzirom na međunarodnu sigurnosnu situaciju, nema alternative", rekao je novinarima u srijedu ujutro.
Dužnosnici NATO-a nadaju se da sukob između Izraela i Irana te američko bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja tijekom vikenda neće zasjeniti okupljanje u Rutteovu rodnom gradu.
Trump je zaprijetio da neće štititi članice NATO-a ako ne budu dovoljno sredstava izdvajale za obranu te je ponovo izazvao sumnje u svoju predanost savezu tako što je izbjegavao izravno podržati klauzulu o uzajamnoj obrani prema članku 5.
Govoreći novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One, rekao je da postoje "brojne definicije" klauzule.
"Predan sam spašavanju života. Predan sam životu i sigurnosti. I dat ću vam točnu definiciju kada stignem tamo", kazao je.
Novi ciljevi, koji bi trebali biti postignuti tijekom narednih 10 godina, predstavljaju veliko povećanje trenutnog cilja od dva posto BDP-a iako će se drukčije mjeriti. Značili bi stotine milijardi dolara dodatnih godišnjih troškova.
Zemlje bi trošile 3,5 posto BDP-a na čisto vojne izdatke, poput vojnika i naoružanja, a 1,5 posto na šire mjere povezane s obranom poput kibernetičke sigurnosti, zaštite cjevovoda te prilagodbe cesta i mostova za vojna vozila.
Sve članice NATO-a podržale su tekst o novom cilju, no Španjolska je objavila da ga ne mora dosegnuti. Madrid tvrdi da može svoje obveze u NATO-u ispuniti sa znatno manjim izdacima, što Rutte osporava.
No, Rutte je pristao na kompromis sa španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom u sklopu svojih intenzivnih napora da Trumpu osigura diplomatsku pobjedu te da samit prođe glatko.
Trump je pružio neobičan uvid u te napore kada je u utorak objavio privatnu poruku u kojoj ga je Rutte obasuo pohvalama i čestitao mu na "odlučnom djelovanju u Iranu".
"Postići ćete nešto što NIJEDAN američki predsjednik nije mogao učiniti desetljećima", rekao je Rutte Trumpu.
"Europa će MNOGO platiti kao što bi i trebala, a to će biti Vaša pobjeda".
Kako bi se dodvorio Trumpu, Rutte je također učinio samit i njegovo konačno priopćenje kratkim te se usredotočio na ciljeve o izdvajanju za obranu.
Očekuje se da će tekst izrijekom spomenuti Rusiju kao prijetnju i ponovo potvrditi podršku saveznika za Ukrajinu, no neće se zadržavati na tim pitanjima s obzirom na to da je Trump zauzeo pomirljiviji stav spram Moskve te manje podupire Kijev od svog prethodnika Joea Bidena.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski morao se zadovoljiti mjestom na večeri uoči samita u utorak navečer umjesto mjesta na glavnom sastanku u srijedu, no Trump je rekao da će se vjerojatno sastati sa Zelenskim odvojeno.
Zelenski i njegovi pomoćnici rekli su da žele razgovarati s Trumpom o kupovini američkog oružja, uključujući protuzračne raketne sustave Patriot, ali i o povećanju pritiska na Moskvu strožim sankcijama.
Kremlj je optužio NATO da je na putu nekontrolirane militarizacije i prikazivanja Rusije kao "demona iz pakla" kako bi opravdao svoje veliko povećanje izdvajanja za obranu.
Komentari
0