-
Putin je u Moskvi razgovarao sa Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom
-
Maratonski pregovori u Moskvi završili bez kompromisa
-
Putinov savjetnik Ušakov: Putin negativno reagirao na dio američkih prijedloga
-
Ministri vanjskih poslova NATO-a danas u Bruxellesu o potpori Ukrajini
-
EU dogovorio potpunu zabranu uvoza ruskog plina od jeseni 2027.
Trump: Putin želi okončati rat u Ukrajini
Donald Trump govorio je novinarima u Ovalnom uredu o ratu u Ukrajini, nakon objave o domaćim standardima potrošnje goriva. Na pitanje o sastanku Vladimira Putina i vodećih američkih pregovarača u Moskvi jučer, rekao je: "Ne znam što Kremlj radi. Mogu vam reći da su imali prilično dobar sastanak s predsjednikom Putinom. Saznat ćemo. Mislim da su jučer imali vrlo dobar sastanak s predsjednikom Putinom i vidjet ćemo što će se dogoditi."
Nadalje, Trump je dodao: "Što će proizaći iz tog sastanka, ne mogu vam reći, jer za tango je potrebno dvoje. Što se tiče Ukrajine, mislim da smo s njima nešto prilično dobro dogovorili, jako su zadovoljni."
Trump je kazao da je sinoć razgovarao s posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom o sastanku. Na pitanje je li mu rečeno da Putin još uvijek želi okončati rat, Trump je rekao: "Želio bi okončati rat. To je bio njihov dojam. Mislim da bi se želio vratiti normalnijem životu.‘
Guterres: ‘Ne zaboravite međunarodno pravo‘
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres pozvao je sudionike mirovnih pregovora o Ukrajini da ne zaborave načela međunarodnog prava dok se rasprave o teritoriju i dalje otežu.
- Prvo, Rusija je ta koja je izvršila invaziju na Ukrajinu, a ne obrnuto. I drugo, kada govorimo o ovom sukobu, njegovo rješenje mora biti u skladu s međunarodnim pravom, što znači Povelju UN-a i poštivanje teritorijalnog integriteta država, rekao je Guterres u razgovoru za Reuters.
Ruska aneksija ukrajinskih teritorija osuđena je i proglašena nezakonitom prema međunarodnom pravu. Putin, međutim, tvrdi da je riječ o teritorijima koji sada pripadaju Rusiji.
- Kršenje tih pravila iznimno je opasno jer će ljudi posvuda u svijetu steći dojam da mogu raditi što god žele, budući da međunarodno pravo više nije važno, upozorio je Guterres.
- Nadam se da će ishod pregovora poštovati ta načela, iako razumijem da to neće biti lako.
Ukrajina: ‘Razgovarali smo s Witkoffom‘
Ukrajina je objavila da je održala još jedan krug razgovora s posebnim izaslanikom Donalda Trumpa, Steveom Witkoffom.
Witkoff se jučer sastao s Vladimirom Putinom u Moskvi, no ukrajinski ministar vanjskih poslova rekao je da je nakon toga uslijedio kontakt ‘između čelnika ukrajinske delegacije i Witkoffa‘.
- Predstavnici američke delegacije izvijestili su da su, po njihovom mišljenju, razgovori u Moskvi imali pozitivan ishod, rekao je Andrij Sibiha. ‘Pozvali su ukrajinsku delegaciju da uskoro nastavimo naše razgovore u Americi‘, dodao je.
Ranije danas, Kremlj je poručio da bi bilo pogrešno tvrditi da je Putin odbio američki prijedlog koji je bio predmet rasprave.
Glasnogovornik Dmitri Peskov rekao je da su razgovori bili tek prvi razmjena mišljenja.
Szijjártó: ‘Europske članice NATO-a zahvatio je brutalni ratni fanatizam‘
Mađarska inzistira na tome da u potpunosti podržava mirovne napore Donalda Trumpa, ali ne namjerava poslati nikakvo oružje ni novac Ukrajini.
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó rekao je novinarima kako je ‘brutalni ratni fanatizam zahvatio europske članice NATO-a‘ nakon sastanka u Bruxellesu.
Dodao je da europske članice Saveza potkopavaju Trumpove mirovne napore.
Szijjártóve izjave stižu samo nekoliko dana nakon što se mađarski premijer Viktor Orbán susreo s Vladimirom Putinom u Moskvi.
Orbán se smatra jednim od najbližih saveznika ruskog predsjednika u Europi, a Putin mu je rekao da je upoznat s njegovim ‘uravnoteženim stavom o situaciji u Ukrajini‘.
Ukrajinska premijerka: ‘Ovo je važan korak‘
Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko pozdravila je prijedlog EU-a da se krene naprijed s dugoročnim financiranjem Ukrajine korištenjem zamrznute ruske imovine, nazivajući ga ‘važnim i odgovornim korakom naprijed‘.
- Stabilan, predvidiv i na pravdi utemeljen pristup daje našem narodu sigurnost, štiti ključne javne usluge i jača put Ukrajine prema punoj europskoj integraciji, poručila je.
Dodala je da prijedlog također ‘potvrđuje temeljnu istinu: agresija nikada ne smije biti nagrađena, a odgovornost mora ostati središnji element europskog odgovora‘.
- Veselimo se nastavku bliske suradnje sa svim državama članicama EU-a i konačnoj potvrdi Europskog vijeća, rekla je.
- Ukrajina nastavlja raditi svoj dio s postojanom odlučnošću, jasnim ciljem i nepokolebljivom voljom. A s europskim jedinstvom iza nas, imamo i sredstva i volju da zajedno pobijedimo, zaključila je Sviridenko.
Vojni analitičar: ‘Stvara se narativ da Rusi napreduju, ali oni nisu osvojili ni jedan veliki grad‘
Na tvrdnju Jurija Ušakova da su rusku pregovaračku poziciju u razgovorima sa SAD-om ojačali nadavni uspjesi na bojištu osvrnuo se vojni analitičar Sky Newsa Michael Clarke.
Citirajući drugu analitičarku, Fionu Hill, rekao je da Rusija ‘dobiva bitku narativa‘, ali će teško ostvarivati napredak na bojištu.
- Stalno postoji dojam da se pobjeda približava, ali mislim da to nije u potpunosti točno, dodao je.
- Ukrajinci još uvijek vode borbe na sjeveru... Činjenica je da Rusi nisu osigurali to područje, a upravo to žele, rekao je, misleći na ključni grad Pokrovsk.
Objasnio je da Rusi ne uspijevaju održati zamah ni kada ostvare pobjedu, zbog načina na koji se bore i organiziraju.
- Ostvaruju određene dobitke, ali sa strateškog gledišta još uvijek nisu zauzeli nijedan veći grad, rekao je. ‘Trenutačno su jako daleko od toga. Rusi polako napreduju na terenu, ali ne na način koji bi im donio političku prednost‘.
Dodao je, međutim, da Ukrajincima stvarno treba prekid vatre jer im je potreban predah.
- Uz prekid vatre mogli bi udahnuti. Rusima također treba prekid vatre iz istih razloga, ali oni iza sebe imaju taj stroj za mljevenje koji samo nastavlja dalje, rekao je Clarke.
- Ukrajinci na to nisu spremni... Umorni su, cinični, izgubili su vjeru... ali spremni su reći da nemaju izbora, kazao je.
Rutte: ‘Samo Trump može prekinuti zastoj u vezi Ukrajine‘
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte održao je konferenciju za novinare u Bruxellesu nakon sastanka ministara vanjskih poslova zapadnog vojnog saveza nakon američko-ruskih pregovora o okončanju rata u Ukrajini i utorak.
U svojoj uvodnoj izjavi, Rutte je pohvalio Ukrajinu jer nastavlja pokazivati "nevjerojatnu otpornost" na bojnom polju. "Putin vjeruje da nas može nadživjeti, ali mi ne mičemo nikamo", poručio je Rutte. "Današnji dan je još jedan jasan znak da nije u pravu", dodao je.
Rutte kaže da Putin "jača našu podršku Ukrajini" i povećava pritisak NATO-a na Rusiju. "NATO je obrambeni savez... Ostat ćemo obrambeni savez. Ali nemojte se zavaravati, spremni smo i voljni učiniti što je potrebno kako bismo zaštitili naših milijardu ljudi i osigurali naš teritorij".
Odgovarajući na pitanja novinara, Mark Rutte je ponovno ustvrdio da će mir u Ukrajini zahtijevati kontinuirani angažman SAD-a i Donalda Trumpa.
"Postoji samo jedna osoba na cijelom svijetu koja može prekinuti zastoj kada je u pitanju rat u Ukrajini, a to je američki predsjednik Donald J. Trump", rekao je.
Također je odbacio strahove da bi SAD mogao izgubiti interes za mirovni proces, rekavši da je Trump "angažiran do danas uključujući i danas".
To je ključno, poručio je, jer je SAD "daleko najveći saveznik u NATO-u i najjača nacija na Zemlji".
Preokret u sporu oko korištenja zamrznute ruske imovine? ‘Imamo mjere protiv svih belgijskih briga, SAD je podržao plan‘
Europska komisija, točnije njezina predsjednica Ursula von der Leyen, predstavila je u srijedu okvir za zadovoljavanje budućih financijskih potreba Ukrajine.
Ursula von der Leyen iznijela je prijedlog da EU osigura dvije trećine financijskih potreba Ukrajine za iduće dvije godine, u vrijednosti od oko 90 milijardi eura, dok bi ostatak osigurali međunarodni partneri.
Prvo rješenje za to bilo bi zaduživanje EU-a, kako je rekla von der Leyen. EU bi posuđivala novac na tržištima kapitala, koristeći svoj proračun kao jamstvo.
Drugo rješenje bio bi zajam za reparacije - EU bi preuzela zaradu od zamrznute ruske imovine i preusmjerila sredstva Ukrajini kao zajam, rekla je von der Leyen. Kijev bi, prema prijedlogu, trebao vratiti taj novac samo ako Rusija plati ratne reparacije, u suprotnom bi ruska imovina ostala zamrznuta.
U obje opcije, novac bi se koristio za popunjavanje praznina u ukrajinskom proračunu i pružanje vojne pomoći, a primarno bi se kupovala ukrajinska i europska roba, prenosi Sky News.
Von der Leyen kaže da je EU učinkovito odgovorila i na zabrinutost Belgije u vezi korištenja zamrznute ruske imovine. Šefica Europske komisije je rekla da opcije uzimaju u obzir i otklanjaju gotovo sve zabrinutosti Belgije oko korištenja te imovine te ustvrdila je da prijedlog ima snažne zaštitne mjere i mehanizme za smanjenje svih pravnih rizika od korištenja imovine.
Većina od 190 milijardi eura ruskih sredstava koja su zamrznuta nakon ruske invazije punog opsega 2022. trenutačno je pohranjeno u Belgiji, čija vlada strahuje da bi Euroclear, financijska institucija sa sjedištem u Bruxellesu koja drži zamrznutu rusku imovinu, mogla podignuti tužbu ako Rusija ospori korištenje sredstava.
Valdis Dombrovskis, povjerenik EU za gospodarstvo, detaljno je predstavio mehanizme pravne zaštite. Oni bi trebali zaštititi Belgiju ili druge zemlje EU-a od prisilnog vraćanja bilo kakve prenamijenjene imovine, rekao je.
Jamstva za potporu zajmu
Države članice bit će zamoljene da pruže jamstva za potporu zajmu koji bi pokrio "vrlo nizak rizik" koji bi jedna država članica bila prisiljena platiti na temelju potraživanja od Rusije, dodao je Dombrovskis.
Klauzula o ‘nepotraživanju‘ sprječava provedbu potraživanja prema imovini država članica EU unutar EU, pojasnio je. EU također predlaže odredbu koja bi omogućila naplatu štete kako bi se smanjio rizik od provedbe u trećim zemljama.
Do ovoga dolazi nakon što je belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prevot prije današnjeg sastanka u Bruxellesu rekao da njegova zemlja smatra "opciju reparacijskog kredita najgorom od svih".
"Koncept reparacijskih kredita podrazumijeva posljedične ekonomske, financijske i pravne rizike", rekao je. "Nije prihvatljivo koristiti novac i ostaviti nas da se sami suočavamo s rizicima", dodao je.
Europska komisija otkrila je detalje tog svog prijedloga o korištenju ruskog novca za pomoć u zadovoljavanju potreba Ukrajine putem "reparacijskog kredita".
Prema tom planu, zemlje EU bi posudile Ukrajini oko 163 milijarde dolara, a novac ne bi bio zaplijenjen kao takav jer bi Kijev vratio novac nakon što Rusija plati značajne reparacije za masovno uništenje koje je prouzročio njezin rat. Plan predviđa korištenje zamrznute ruske imovine za pomoć ukrajinskom gospodarstvu i ratnim naporima tijekom iduće dvije godine.
Ursula von der Leyen je istaknula da SAD podržava predloženo korištenje zamrznute imovine. Rekla je da je SAD obaviješten o njezinom prijedlogu i da ga je Washington pozitivno primio.
Vlada Donalda Trumpa izvorno je predložila drugačiju upotrebu imovine koju drže Europljani u prvoj verziji svog mirovnog plana za Ukrajinu. Prema izvornom prijedlogu, oko 100 milijardi dolara bilo bi uloženo u Ukrajinu, dok bi 50 posto profita od toga išlo SAD-u.
Ostatak bi se uložio u zaseban američko-ruski investicijski instrument za jačanje bilateralnih odnosa i sprječavanje budućih sukoba, kako prenosi Sky News.
Belgija o zamrznutoj ruskoj imovini: ‘Ne sluša nas se‘
Belgijski šef diplomacije Maxime Prevot rekao je u srijedu da Europska komisija, koja bi tijekom dana trebala predložiti korištenje zamrznute ruske imovine većinski deponirane u Belgiji, nije dovoljno uzela u obzir zabrinutost njegove zemlje.
"Osjećamo da nas se ne sluša, što nas frustrira. Značaj naše zabrinutosti se umanjuje", kazao je Prevot u Bruxellesu.
"Tekst koji će Komisija danas predstaviti ne uzima u obzir našu zabrinutost na zadovoljavajući način. Nije prihvatljivo da se novac upotrijebi, a da se nas ostavi da se sami suočimo s rizicima", dodao je.
Umjesto korištenja ruske imovine, Belgija poziva Europsku uniju da sredstva za financijske potrebe Ukrajine prikupi na tržištima kapitala.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zajedno s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom zagovara ideju da se do 140 milijardi eura ruske središnje banke dodijeli Ukrajini kako bi se u narednim godinama zadovoljile njene financijske potrebe.
Belgija, u kojoj je većina sredstava deponirana, zasad blokira inicijativu.
Čelnici EU-a će o tom pitanju ponovo razgovarati na nadolazećem samitu ovog mjeseca.
Zelenski: Ukrajinski pregovarač Umerov održat će razgovore u Bruxellesu
Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov u srijedu će razgovarati u Bruxellesu sa savjetnicima europskih čelnika za nacionalnu sigurnost, a zatim će posjetiti Sjedinjene Države, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Govorio je nakon što su se posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff i zet Jared Kushner sastali u utorak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom radi razgovora. Kremlj je u srijedu izjavio da nije postignut kompromis o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini.
"Ukrajinski predstavnici će svoje kolege u Europi informirati o onome što je poznato nakon jučerašnjih kontakata američke strane u Moskvi, a razgovarat će i o europskoj komponenti potrebne sigurnosne arhitekture", rekao je Zelenski na Telegramu.
Nakon posjeta Bruxellesu, Umerov i Andrij Hnatov, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine, počet će pripreme za sastanak s Trumpovim izaslanicima u SAD-u, dodao je.
„Ovo je naša stalna koordinacija s partnerima i osiguravamo da je proces pregovora u potpunosti aktivan“, rekao je Zelenskij.
Američki mirovni plan od 28 točaka uznemirio je ukrajinske i europske dužnosnike koji su rekli da se time udovoljava glavnim zahtjevima Moskve.
Europske sile potom su iznijele protuprijedlog, a na razgovorima u Ženevi Sjedinjene Države i Ukrajina rekle su da su stvorile „ažurirani i precizniji mirovni okvir“ za okončanje rata. Detalji tih razgovora nisu objavljeni.
Von der Leyen: Ovo je povijesni dan za EU, početak novog doba! Cilj je svesti rusku zaradu na nulu
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je u srijedu “povijesni dogovor” o potpunoj zabrani uvoza ruskih fosilnih goriva, kazavši da je cilj smanjiti prihode Rusije kojima financira rat protiv Ukrajine na nulu.
“Danas je doista povijesni dan za našu Uniju. Ovo je početak novog doba, doba potpune energetske neovisnosti Europe od Rusije”, rekla je von der Leyen u izjavi za medije.
Opširnije pročitajte OVDJE
Kremlj: Nije istina da je Putin odbio američki plan
Stigla je prva konkretna reakcija iz Kremlja nakon jučerašnjih maratonskih pregovora.
Iz Moskve su poručili da bi bilo pogrešno reći da je Vladimir Putin odbio plan koji su predložile Sjedinjene Države, a o kojem se jučer raspravljalo. Dodano je da su razgovori predstavljali tek prvu razmjenu mišljenja. Upitan bi li se moglo reći da je Putin odbio američke prijedloge, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao "ne".
- Jučer je prvi put došlo do razmjene stajališta. Putin je prihvatio neke prijedloge, a druge odbio, što je dio uobičajenog pregovaračkog procesa - rekao je Peskov.
Odbio je dati dodatne komentare.
- Bit ćemo produktivniji ako neke stvari zadržimo za sebe.
Peskov je dodao da je Rusija spremna sastajati se s američkim dužnosnicima onoliko često koliko bude potrebno kako bi se postiglo rješenje.
Peskov je dodao da je Rusija zahvalna Trumpu, ali da Kremlj neće javno komentirati pregovore sa SAD-om jer to ne bi bilo konstruktivno.
- Sada se razgovara na razini eksperata - rekao je Peskov. - Na toj bi se razini trebali postići rezultati koji bi kasnije bili temelj za kontakte na najvišoj razini.
Trumpov plan u 28 točaka koji je izašao u javnost u studenome uzbunio je Ukrajinu i Europu koji smatraju da previše naginje Rusiji.
Europske države su uzvratile protuprijedlogom, da bi SAD i Ukrajina na pregovorima u Ženevi iznjedrili "dotjerani mirovni okvir".
Putin je u utorak rekao da europske zemlje pokušavaju opstruirati mirovne pregovore predlažući ideje koje su Rusiji apsolutno neprihvatljive.
VIDEO Golema eksplozija u Čečeniji, razorena je baza zloglasne jedinice Ahmat
Ukrajina je uzvratila i s nekoliko napada odgovorila na ruski udar izveden u industrijskoj zoni u Dnjepru tijekom kojeg su poginule četiri osobe, a ranjeno ih je 40. Odgovor ukrajinskih snaga dogodio se u Čečeniji, gdje je napadnuta baza specijalnih snaga i zgrada Savezne sigurnosne službe (FSB).
Opširnije pročitajte OVDJE
Bez kompromisa o Ukrajini nakon petosatnih razgovora Putina s Trumpovim izaslanicima
Rusija i SAD nisu postigle kompromis o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini nakon petosatnog sastanka u Kremlju između ruskog predsjednika Vladimira Putina i glavnih izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, priopćeno je u srijedu iz Kremlja.
Putin je u Moskvi razgovarao sa Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, Trumpovim posebnim izaslanikom, a razgovori su trajali do iza ponoći. Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da „kompromisi još nisu pronađeni” te da je pred dvjema stranama "puno posla".
Ušakov je rekao da je Putin negativno reagirao na dio američkih prijedloga te da sastanak Putina i Trumpa trenutačno nije planiran. Ocijenio je da su razgovori bili konstruktivni i da postoje velike mogućnosti za gospodarsku suradnju. Dodao je da se razgovaralo i o "teritorijalnom problemu", odnosno zahtjevima Moskve u Donbasu.
Trump je uoči sastanka izjavio da njegovi izaslanici borave u Rusiji kako bi pokušali pronaći rješenje, ocijenivši rat u Ukrajini "kaosom" i navodeći da mjesečno pogine 25.000 do 30.000 ljudi.
U studenome je procurilo 28 američkih nacrta mirovnih prijedloga, što je izazvalo zabrinutost Ukrajine i europskih zemalja. Europske države potom su izradile protuprijedlog, a SAD i Ukrajina su izjavile da su dogovorile "ažurirani i usavršeni mirovni okvir".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u Dublinu da će ishod ovisiti o razgovorima u Moskvi te upozorio da se ne smiju voditi "igre iza leđa Ukrajine". Izrazio je bojazan da bi SAD mogao izgubiti interes za mirovni proces.
Putin je prije susreta s Witkoffom poručio da Rusija ne želi rat s Europom, ali da bi se eventualni sukob završio brzo. Zaprijetio je da bi Ukrajini mogao prekinuti pristup moru zbog napada dronovima na tankere ruske "flote u sjeni", dok je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha ocijenio da te izjave pokazuju kako Kremlj nije spreman okončati rat.
Putin zaprijetio Europi
Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, u utorak je upozorio europske sile da će, ako krenu u rat protiv Rusije, Moskva biti spremna na borbu te da bi poraz Europe bio toliko potpun da ne bi ostalo nikoga s kim bi se uopće moglo pregovarati o miru.
Na pitanje novinara o navodima u ruskim medijima da je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó upozorio kako se Europa navodno priprema za rat protiv Rusije, Putin je rekao da Moskva ne želi rat s Europom.
„Ako Europa iznenada poželi započeti rat s nama i to učini,” rekao je Putin, „tada bi za Europu sve završilo toliko brzo da mi u Rusiji ne bismo imali s kim razgovarati.” U izjavi je koristio rusku riječ za „rat”. Istodobno je sugerirao da rat u Ukrajini nije „pravi”, sveobuhvatni rat, već da Rusija tamo djeluje „kirurški” – što se, kako je naglasio, ne bi ponovilo u izravnom sukobu s europskim silama.
Opširnije pročitajte OVDJE
Ministri vanjskih poslova NATO-a o potpori Ukrajini
Ministri vanjskih poslova NATO-a sastat će se u srijedu u Bruxellesu kako bi razgovarali o daljnjoj potpori Ukrajini, kao i o tekućim naporima za jačanje odvraćajućih i obrambenih sposobnosti Saveza.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte naglasio je uoči okupljanja da Kijev ostaje ovisan o vojnoj pomoći dok Rusija nastavlja napadati Ukrajinu te pozvao članice NATO-a da obećaju veću podršku.
Izrazio je očekivanje da će se u narednim danima objaviti dodatni doprinosi inicijativi financiranja Popisa prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL).
Ova shema financiranja predviđa prodaju streljiva i oružja proizvedenog u Sjedinjenim Državama europskim saveznicima i Kanadi, koji će ih potom staviti na raspolaganje Ukrajini.
Sastanak će vjerojatno biti zasjenjen tekućim mirovnim naporima za Ukrajinu koje predvode SAD i odsutnošću američkog državnog tajnika Marca Rubia.
Iz Moskve je rano u srijedu priopćeno da Rusija i SAD nisu postigle kompromis o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini nakon petosatnog sastanka u Kremlju između ruskog predsjednika Vladimira Putina i glavnih izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Rubio neće sudjelovati na sastanku šefova diplomacija NATO-a, što je vrlo neuobičajen potez, a SAD će predstavljati zamjenik državnog tajnika Christopher Landau.
Italija će odgoditi uredbu o nastavku vojne pomoći Ukrajini
Talijanska vlada namjerava odgoditi odobrenje uredbe koja bi Rimu omogućila produljenje vojne pomoći Kijevu za sljedeću godinu, rekli su u utorak izvori bliski tom pitanju.
Zastoj dolazi usred napetosti unutar desničarske koalicijske vlade oko podrške Ukrajini. Premijerka Giorgia Meloni obećala je nastavak pomoći, ali je njezin zamjenik Matteo Salvini doveo u pitanje opravdanost te odluke.
U svojoj kritici pomoći Ukrajini, Salvini se osvrnuo na koruptivnu aferu u energetskom sektoru koja potresa administraciju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.
Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., talijanska vlada poslala je 12 paketa vojne pomoći Ukrajini, uključujući sustav protuzračne obrane SAMP/T.
Uredbe vladi omogućuju da djeluje bez traženja parlamentarnog odobrenja za svaku novu rundu vojnih isporuka. Trenutačno važeća uredba istječe krajem godine.
Nakon što je vlada odobri, nova uredba stupit će na snagu odmah, ali bi je parlament morao ratificirati u roku od 60 dana.
Vučić: Rekli su mi da ne budem ‘drama queen‘, ali... Nakon onog što sam čuo, ne bih se čudio da Rusi odgovore nuklearnim oružjem!
O ratu u Ukrajini oglasio se u utorak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, rekavši da napredak ruskih snaga u zoni "specijalne vojne operacije" čini vodstvo NATO-a vrlo nervoznim, kako prenosi ruska državna novinska agencija TASS.
"Napredak ruskih snaga na prvoj liniji, koji je priznao glavni tajnik NATO-a i koji mora priznati svatko tko je realan u pogledu situacije, ipak je očit", rekao je Vučić novinarima, navodeći napredak Rusije u Pokrovsku, Krasnom Limanu, Kupjansku, Volčansku, Huljajpolju te kod Siverska i Konstjantinivke.
Opširnije pročitajte OVDJE
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....