-
Zelenski: ‘U petak prvi trilateralni sastanak Ukrajina-Rusija-SAD‘
-
Zelenski oštro kritizirao Europu: ‘Trump se neće promijeniti, završimo ovaj Beskrajni dan‘
-
‘Maduru se sudi, Putinu ne‘
-
Volodimir Zelenski se obraća u Davosu
-
Trump: ‘Neću nametati carine‘
-
Izvori: Amerika će dobiti suverenitet nad dijelovima teritorija Grenlanda
-
Danski ministar obrane: ‘NATO nije pregovarao s Trumpom u naše ime‘
Počeo izvanredni samit EU-a
Čelnici država članica okupili su se u četvrtak navečer u Bruxellesu na izvanrednom samitu koji je sazvan protekli vikend, nakon američkih prijetnji da će zauzeti Grenland i uvesti carine europskim zemljama koje se tome protive, a koje je u međuvremenu predsjednik Donald Trump povukao.
Američki predsjednik Donald Trump dosta je reterirao na Svjetskom ekonomskom forumu i danas je situacija potpuno drugačija nego u trenutku kada je sazvan izvanredni samit EU-a, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković. Više pročitajte ovdje.
Trump se opet oglasio o Grenlandu
Američki predsjednik Donald Trump upravo je objavio kratku poruku na društvenim mrežama dok se vraćao iz Davosa u Washington, u kojoj je rekao da se “radi na strukturi vezanoj uz Grenland” i da će ona “biti nevjerojatna za SAD”.
“Vraćam se u Washington, D.C. Bilo je to nevjerojatno vrijeme u Davosu. Radi se na strukturi vezanoj uz Grenland i bit će nevjerojatna za SAD, a Odbor za mir je nešto što svijet dosad nikada nije vidio - vrlo posebno. Toliko se dobrih stvari događa! PREDSJEDNIK DONALD J. TRUMP”, napisao je.
Premijer Grenlanda: ‘Ne znam detalje navodnog dogovora, tražimo poštovanje naših ‘crvenih linija‘ i smiren dijalog‘
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen rekao je da ne zna pojedinosti navodnog američkog dogovora vezanog uz taj teritorij, ali je jasno naglasio da su suverenitet i teritorijalni integritet Grenlanda nepovredive „crvene linije“.
Nielsen je ponovio da Grenland očekuje poštovanje svog statusa, istodobno ističući spremnost na razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se pronašlo prihvatljivo rješenje. Na pitanje bi li pozdravio povećanu američku vojnu prisutnost, rekao je kako već postoji obrambeni sporazum sa SAD-om te da zagovara „poštovan i konstruktivan dijalog“.
„Želim dijalog koji je dobar i utemeljen na međusobnom poštovanju, u kojem se o takvim pitanjima može razgovarati“, poručio je.
Dodao je da su Grenlanđani miroljubiv narod, ali da sa zabrinutošću prate napise u medijima. „Alarmantno je svaki dan slušati i gledati kako netko želi uzeti vašu slobodu“, rekao je.
Podsjetio je i na dugogodišnje savezništvo s Washingtonom: „Mi smo pouzdan saveznik već dugi niz godina. Kraljevina Danska i Sjedinjene Države stajale su rame uz rame kroz mnoga razdoblja, pa i ona teška, i to je ono što moramo ponovno izgraditi.“
Prema njegovim riječima, pitanje Grenlanda nadilazi bilateralne odnose. „Ovdje je riječ o nečemu puno većem – o svjetskom poretku i načelima na kojima je izgrađen zapadni savez, koji je desetljećima održavao sigurnost u svijetu. To nije nešto s čime se smije kockati“, upozorio je.
Upitan o sadržaju navodnog američkog dogovora vezanog uz Grenland, Nielsen je rekao da s detaljima nije upoznat te da očekuje da će se o tome razgovarati u okviru zajedničke radne skupine Danske, Grenlanda i SAD-a.
Naglasio je da je Grenland spreman na pregovore, ali da su suverenitet i teritorijalni integritet neupitni. „Ako netko samo kaže da nešto želi, bez diplomatskog i poštovanog pristupa, jasno je da će partnerstvo biti napeto. No mi smo spremni razgovarati“, rekao je.
Govoreći o mogućem iskorištavanju mineralnih resursa, istaknuo je da bi svatko tko želi eksploatirati grenlandska bogatstva morao poštovati lokalne zakone i vrlo visoke ekološke standarde. „To je dio naše kulture“, zaključio je.
Nielsen je više puta ponovio da je zajednička dansko-grenlandsko-američka radna skupina jedini ispravan kanal za sve buduće razgovore.
Trump Putinu: ‘Rat mora završiti‘
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je njegova poruka ruskom čelniku Vladimiru Putinu da rat u Ukrajini mora završiti, nakon, kako je rekao, "dobrih" razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u Davosu u četvrtak.
Američki i ukrajinski dužnosnici već tjednima intenzivno vode shuttle diplomaciju dok se Kijev suočava s pritiskom Trumpa da osigura mir u gotovo četverogodišnjem ratu, unatoč malim znakovima da Moskva želi prestati s borbama.
Nakon sastanka s ukrajinskim čelnikom koji je trajao oko sat vremena, Trump je rekao da su imali "dobar" razgovor, ali nije iznio daljnje detalje o sadržaju razgovora. U srijedu je Trump rekao da je dogovor "razumno blizu".
„Mislim da je sastanak s predsjednikom Zelenskijem bio dobar. To je proces koji traje“, rekao je Trump novinarima, rekavši da američki izaslanici u četvrtak putuju na razgovore u Moskvu. Na pitanje kakva je njegova poruka Putinu, Trump je odgovorio: „Rat mora završiti.“
Zelenskij je ranije ovog tjedna rekao da će putovati u Davos samo ako može potpisati sporazume s Trumpom o američkim sigurnosnim jamstvima i financiranju poslijeratne obnove Ukrajine, ali nakon sastanka nije bilo naznaka da je postignut napredak.
Dvojica čelnika sastala su se otprilike šest puta licem u lice otkako se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću i preokrenuo američku politiku prema Ukrajini prihvaćanjem diplomacije s Rusijom.
Zelenski o sastanku s Trumpom: ‘Dijalog nekad nije jednostavan, ali danas je bio pozitivan‘
Nakon što je završio svoj govor, Volodimir Zelenski je odgovarao na pitanja te je rekao da je njegov sastanak s Donaldom Trumpom bio "dobar" i zahvalio je američkom predsjedniku što je "pronašao vremena".
"Moj tim je razgovarao s američkim timom prije mog sastanka s predsjednikom Trumpom", rekao je. "Moj tim provodi puno vremena s Amerikancima pa čak sam i ja htio zamoliti predsjednika Trumpa da im da američke putovnice jer mislim da oni stvarno provode puno vremena [tamo]", našalio se.
"Mislim da je sastanak vrlo važan, treba nam brod, nadam se da je ovo taj brod, ovo je brod za mir."
Zelenski je pohvalio SAD kao "vrlo jake" i kaže da je njegov tim "dobro surađivao" s njima. "Moram braniti interese svoje zemlje, zato dijalog možda nije jednostavan, ali danas je bio, bio je pozitivan", dodaje.
Zelenski završio govor sa ‘Slava Ukrajini‘: ‘Bez akcije sada, nema sutra‘
Zaključujući svoj govor u Davosu, Zelenski je zaključio da Ukrajini treba "akcija" i kaže da odatle proizlazi "svjetski poredak".
"Bez akcije sada, nema sutra", rekao je.
Svoj je govor završio sa "Slava Ukrajini".
Zelenski: ‘Sutra prvi trilateralni sastanak Ukrajine, Rusije i SAD-a. Nadam se da UAE to znaju‘
Volodimir Zelenski je rekao da, koliko on razumije, prvi trilateralni sastanak između SAD-a, Rusije i Ukrajine bit će održan sutra (petak) i prekosutra.
Kaže da će se održati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali sugerira da im je ideju dao Washington. "Nadam se da Emirati znaju za to. Da. Ponekad imamo takva iznenađenja s naše američke strane", rekao je Zelenski, kako prenosi Sky News.
‘NATO postoji jer Europa vjeruje da će SAD intervenirati. Što ako ne intervenira?‘
O mogućem prekidu vatre, Zelenski je rekao da još uvijek nije postigao dogovor sa SAD-om o zaštitnom mehanizmu, koji je, kako kaže, potreban.
"Zašto predsjednik Trump može zaustaviti tankere iz flote u sjeni i zaplijeniti naftu, dok Europa to ne može?", upitao je.
U međuvremenu, dodaje, nafta koja se prevozi uz europske obale koristi se za financiranje borbe protiv Ukrajine.
"Ako Putin nema novca, za Europu nema rata", dodao je.
Ukrajinski čelnik sugerirao je da Europa treba vlastite oružane snage, umjesto da se oslanja na NATO jer "nitko nije vidio savez u akciji".
Zelenski kaže da NATO postoji "zahvaljujući uvjerenju" da će SAD intervenirati. "Ali što ako ne intervenira?", upitao je.
Zelenski: Završimo ovaj Beskrajni dan
Zelenski je na kraju govora otkrio da su dokumenti usmjereni na okončanje rata u Ukrajini "gotovo spremni, a to je zaista važno".
- Ukrajina radi s punom iskrenošću i odlučnošću, a to donosi rezultate. Rusija mora biti spremna okončati ovaj rat, zaustaviti ovu agresiju. S Trumpom smo razgovarali i o zaštiti našeg neba.
Okupljenima u Davosu na kraju je rekao:
- Završimo ovaj Beskrajni dan (Groundhog Day, referenca na slavni film). Da, to je moguće.
Zelenski o Odboru za mir: ‘Svatko ima svoje razloge‘
Zelenski je spomenuo i Trumpov Odbor za mir, kojem se Ukrajina nije pridružila. Kaže kako "svatko ima svoje razloge za pridruživanje ili nepridruživanje". Otkrio je da je Ukrajina dobila Trumpov poziv.
- Ali dobile su ga i Rusija i Bjelorusija, iako rat nije prestao. Nije došlo čak ni do prekida vatre. Europa nije ni formirala jedinstveni stav o američkoj ideji. Možda će večeras, kada se sastane Europsko vijeće, nešto odlučiti. Ali dokumenti su već dogovoreni jutros, a večeras bi mogla pasti i konačna odluka o Grenlandu - kaže.
Ponovno je pozvao Europu da se promijeni te poručio da "ne bismo trebali prihvatiti da je Europa samo salata malih i srednjih sila začinjena neprijateljima".
- Kad smo ujedinjeni, zaista smo nepobjedivi. Europa može i mora biti globalna sila, ne ona koja reagira kasno, već ona koja definira budućnost - kaže.
‘Trump se neće promijeniti, neće slušati ovakvu Europu‘
Zelenski kaže da je Ukrajini bilo savjetovano "da ne spominje Tomahawke da ne bi slučajno pokvarila raspoloženje Amerikanaca". Nakon toga su im, kaže, rekli da ne spominju ni rakete Taurus da bi izbjegli vrijeđanje druge europske nacije (Njemačke, op. a.).
- Europa izgleda izgubljeno pokušavajući uvjeriti američkog predsjednika da se promijeni. Ali on se neće promijeniti. Predsjednik Trump voli svoj nastup i kaže da voli Europu, ali neće slušati ovakvu Europu.
Zelenski: Više puta smo rekli Europi, djelujte sada, rakete nisu ukras!
Predsjednik Ukrajine nastavlja kritizirati europske saveznike te izdvaja još dva primjera, prosvjede u Iranu i rastući ruski utjecaj u Bjelorusiji.
- Kada odbijete pomoći ljudima koji se bore za slobodu, posljedice se vraćaju i uvijek su negativne - kaže za Iran.
Za Bjelorusiju se vratio u 2020. te kaže da im tada nitko nije pomogao.
- A sada su ruske rakete Orešnik raspoređene u Bjelorusiji u dometu većine europskih prijestolnica. To se ne bi dogodilo da je bjeloruski narod pobijedio 2020. Više smo puta rekli našim europskim partnerima: djelujte sada, djelujte odmah protiv tih raketa u Bjelorusiji. Rakete nikada nisu samo ukras, ali Europa i dalje ostaje u grenlandskom načinu rada. Možda će jednog dana netko nešto učiniti.
Zelenski: Trebaju nam ujedinjene oružane snage Europe
Volodimir Zelenski ističe da Europi trebaju "ujedinjene oružane snage koje će je moći istinski braniti".
- Europa se oslanja samo na uvjerenje da će NATO djelovati ako dođe do opasnosti. Ali nitko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči zauzeti Litvu ili napasti Poljsku, tko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući uvjerenju da će Sjedinjene Države djelovati, da neće stajati po strani i da će pomoći. Ali što ako to ne učine? - pita se.
Kaže da se neki europski čelnici "nadaju da će problem nestati", dok drugi počinju djelovati i pojačavati obranu i sigurnost, ali samo zahvaljujući SAD-u.
Zelenski: ‘Koga će zaštititi 30 ili 40 vojnika na Grenlandu?‘
Predsjednik Ukrajine poseban je naglasak stavio na krizu oko Grenlanda.
- Ako pošaljete 40 vojnika na Grenland, čemu to služi? Koju poruku šaljete? Koja je poruka Putinu? Ili Kini? I još važnije, kakvu poruku šaljete Danskoj, vašem najbližem savezniku. 30 ili 40 vojnika neće ništa zaštititi.
Kaže da bi Ukrajina, kad bi bila članica NATO-a, mogla pomoći u obrani Grenlanda.
- Možemo poduzeti akcije na moru i znamo kako se tamo boriti, da nas se pita, da je Ukrajina u NATO-u, ali nismo. I riješili bismo problem s ruskim brodovima.
Za Europu kaže da bi je trebalo smatrati „globalnom silom“.
- Ako to nije, ako njezine akcije neće zastrašiti loše momke, onda će morati stalno reagirati, sustizati nove opasnosti i napade.
Zelenski kritizira europske saveznike: ‘Izbjegavate akcije‘
Zelenski je u svom današnjem govoru vrlo kritičan prema europskim saveznicima. Kaže kako pozdravlja najave Velike Britanije i Francuske da pošalju svoje trupe u Ukrajinu, ali da se sve opet svodi na sudjelovanje SAD-a.
Istaknuo je američki uspjeh u zaustavljanju ruskih tankera iz "flote u sjeni" te kaže da se istovremeno "ruska nafta prevozi uz europske obale bez prekida".
Kaže kako "Europa voli raspravljati o budućnosti, ali izbjegava poduzimanje akcija odmah".
‘Maduru se sudi u New Yorku, a Putin je na slobodi‘
Zelenski kaže da Europa nije ni pokušala izgraditi vlastiti odgovor na rusku prijetnju.
- Pogledajmo zapadnu hemisferu, predsjednik Trump vodio je operaciju u Venezueli, a Maduro je uhićen. Bilo je različitih mišljenja o tome, ali činjenica ostaje, Maduro se sudi u New Yorku. Istovremeno, Putinu se ne sudi, a ovo je četvrta godina najvećeg rata u Europi od Drugog svjetskog rata, a čovjek koji ga je započeo ne samo da je na slobodi, već se još uvijek bori za svoj zamrznuti novac u Europi - nastavlja.
Uputio je kritiku europskim čelnicima jer ne žele koristiti zamrznutu rusku imovinu za pomoć u financiranju Ukrajine.
- Kada je došlo vrijeme da se sprovede ta odluka, blokirana je. Putin je, nažalost, uspio zaustaviti Europu. Što nedostaje, vrijeme ili politička volja? Često je u Europi nešto hitnije od pravde - pita se Zelenski.
Zelenski: Svi ste gledali Beskrajan dan
Upravo se obraća ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski. Na početku kaže kako su svi gledali film Beskrajan dan te da nitko ne želi živjeti na taj način, ali da ukrajinski narod trenutačno proživljava upravo to.
- Nitko ne bi želio tako živjeti, ponavljajući istu stvar tjednima, mjesecima i naravno godinama, a ipak upravo tako sada živimo. Prije godinu dana sam rekao da Europa mora znati kako se obraniti. Prošla je godina i ništa se nije promijenilo - započeo je Zelenski.
Svi čekaju da se Amerika ohladi po pitanju Grenlanda, nastavlja ukrajinski predsjednik. Kaže da novi izazovi koji su se pojavili odvraćaju pozornost Europe.
- Svi su usmjerili pozornost na Grenland i jasno je da većina čelnika jednostavno nije sigurna što učiniti s tim. Čini se kao da svi samo čekaju da se Amerika ohladi po pitanju ove teme, nadajući se da će proći. Ali što ako neće? Što onda? - pita se.
Trump: Pregovaramo o potpunom pristupu Grenlandu
Sjedinjene Američke Države pregovaraju o sporazumu kojim bi se osigurao "potpuni pristup" Grenlandu, rekao je predsjednik Donald Trump u razgovoru za Fox Business.
Suprotno onome što je jutros procurilo u medije, da bi SAD mogao dobiti suverenitet samo nad dijelovima Grenlanda na kojima će imati vojne baze, Trump je rekao da je to "u biti potpuni pristup, bez kraja i bez vremenskog ograničenja". Na pitanje novinarke Marije Bartiromo o čemu je točno riječ, hoće li Amerika napraviti "akviziciju" Grenlanda i hoće li platiti za kupnju otoka, Trump je odgovorio:
- Govorimo o tome, trenutačno se pregovara o detaljima, ali radi se o potpunom pristupu.
Naglasio je da "sve dolazi preko Grenlanda".
- Ako loši momci počnu pucati, to dolazi preko Grenlanda. To je prilično neprocjenjivo. Nevjerojatno je. Ronald Reagan je davno imao istu ideju, ali tada nismo imali nikakvu tehnologiju. Koncept je bio sjajan, ali nije bilo tehnologije. Sada imamo nevjerojatnu tehnologiju - poručio je Trump te ponovio da SAD mora biti prisutan na Grenlandu zbog nacionalne sigurnosti.
Trump: Razgovor sa Zelenskim bio je jako dobar
Donald Trump pojavio se pred kamerama nakon što je odradio sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Rekao je da je razgovor s ukrajinskim predsjednikom bio "vrlo dobar". Na pitanje postoji li šansa za postizanje dogovora već danas, odgovorio je:
- Morat ćemo vidjeti što će se dogoditi. Sastajemo se s Rusijom, taj sastanak će se održati sutra. Sastat ćemo se s predsjednikom Putinom. Svi žele da rat završi - poručio je Trump, kako prenosi Sky News.
Novinarima je otkrio i da sa Zelenskim nije bilo riječi o pridruživanju Ukrajine Odboru za mir.
Samo će se Zelenski obratiti javnosti
Prema najnovijim informacijama, Donald Trump se neće obratiti novinarima u Davosu nakon sastanka s Volodimirom Zelenskim. Sastanak je trajao manje od sat vremena i u ovim trenucima se očekuje obraćanje ukrajinskog predsjednika.
Rutte: Trumpu uvijek možemo vjerovati. Evo što će saveznici morati učiniti
- Okvirni sporazum o Grenlandu koji je postignut s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom zahtijevat će jači angažman NATO saveznika na području sigurnosti Arktika, a prvi konkretni rezultati mogli bi se vidjeti već ove godine, izjavio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte za Reuters.
Rutte je to rekao u intervjuu na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, istaknuvši da je sada na vojnim zapovjednicima Saveza da razrade detalje dodatnih sigurnosnih mjera te da je uvjeren kako će se i NATO saveznici koji nemaju arktički teritorij uključiti u taj napor.
- U NATO-u ćemo okupiti najviše zapovjednike i utvrditi što je sve potrebno, rekao je Rutte, dodavši kako ne sumnja da se taj proces može provesti vrlo brzo. ‘Sasvim sigurno bih volio da se to dogodi do 2026., a nadam se čak i početkom 2026. godine‘.
Govoreći o razgovoru s Trumpom u Davosu, Rutte je naglasio da se pitanje eksploatacije minerala na Grenlandu uopće nije spominjalo.
Dodao je da će se konkretni pregovori o tom arktičkom otoku nastaviti između Sjedinjenih Američkih Država, Danske i samog Grenlanda.
Istaknuo je i da pojačani angažman NATO-a na Arktiku neće ići na štetu potpore Ukrajini, odnosno da se resursi namijenjeni Kijevu neće smanjivati.
Upitan mogu li NATO saveznici vjerovati Trumpovim riječima, Rutte je odgovorio: ‘Donalda Trumpa uvijek možete uzeti za riječ‘.
Američki predsjednik je u srijedu poručio da SAD neće koristiti silu kako bi ostvario svoju ambiciju preuzimanja Grenlanda, a kasnije je odustao i od prijetnji uvođenjem dodatnih carina nekim europskim saveznicima i članicama NATO-a zbog tog pitanja.
Merz: Nemojmo olako otpisivati transatlantsko partnerstvo
Njemački kancelar Friedrich Merz u četvrtak je pozdravio promjenu retorike američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, pa pozvao Europljane da ne otpisuju olako transatlantsko partnerstvo.
Merz se obratio Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u švicarskom Davosu, dan nakon što je Trump naprasno odustao od carina europskim državama koje su odlučile podržati Dansku po pitanju njegovog svojatanja Grenlanda kao i od uporabe sile.
Prijetnje američkog predsjednika o carinama i preuzimanju sjevernog otoka najveći su izazov za transatlantsko partnerstvo u nekoliko desetljeća.
„Usprkos svim frustracijama i bijesu proteklih mjeseci, nemojmo prebrzo otpisati transatlantsko partnerstvo”, rekao je Merz u svom govoru kojim se dotaknuo globalne sigurnosti i europske konkurentnosti.
„Mi Europljani, mi Nijemci, znamo koliko je vrijedno povjerenje na kojem počiva NATO. U vremenu velikih sila će i SAD ovisiti o tom povjerenju. To je njihova, pa i naša, odlučna kompetitivna prednost”.
Europa i SAD sad moraju obnoviti povjerenje na kojemu je Sjevernoatlantski savez izgrađen, naglasio je kancelar.
Njemačka je bila među sedam europskih država koje su prošli tjedan poslale vojnike na Grenland, pa i predmet Trumpovih ranije najavljenih carina koje su trebale stupiti na snagu 1. veljače ako mu se ne bi dopustilo preuzimanje danskog autonomnog teritorija.
Danski ministar obrane: ‘Rutte nije pregovarao u ime Danske‘
Danski ministar obrane, Troels Lund Poulsen, poručio je da Danska nije sklopila okviran sporazum za budućnost Grenlanda sa SAD-om, piše Ekstra Bladet.
Dodaje i da glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, nije dobio mandat od Danske da u okviru NATO-a sa SAD-om pregovara sporazume.
- Rutte nije sjedio i pregovarao sporazum u ime Danske, to nije slučaj. To znam i iz razgovora s Rutteom, razgovarao sam s njim i kasno sinoć - rekao je Troels Lund Poulsen.
Tvrdi da je okvirni sporazum zapravo samo izraz Trumpovog odustajanja od najavljenih carina, stoga će sada ponovno sjesti za pregovarački stol.
- Ono što se sada dogodilo jest da je Trump uklonio prijetnje carinama i rekao kako se daljnje rasprave odvijaju za pregovaračkim stolom - kaže ministar obrane.
Rutte nije Trumpu predložio kompromis o suverenitetu za Grenland
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nije predložio nikakav kompromis po pitanju suvereniteta Grenlanda tijekom svojih razgovora s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, izjavila je u četvrtak glasnogovornica NATO-a Allison Hart.
Rutte je izjavio kasno u srijedu da se na sastanku s Trumpom nije razgovaralo o tome hoće li Grenland ostati pod Danskom, nakon što je predsjednik SAD-a povukao prijetnje carinama europskim zemljama i isključio upotrebu vojne sile za preuzimanje kontrole nad Grenlandom.
Nakon toga, danska premijerka kazala je da njezina zemlja želi nastaviti "konstruktivan dijalog sa svojim saveznicima" u vezi s Grenlandom i sigurnošću Arktika, ali uz poštovanje svog "teritorijalnog integriteta".
"Glavni tajnik nije predložio nikakav kompromis u vezi sa suverenitetom tijekom svog sastanka s predsjednikom u Davosu", rekla je Hart, ne iznoseći daljnje informacije.
Rutte je u četvrtak rekao da su on i američki predsjednik Trump u Davosu razgovarali o tome kako da transatlantski savez najbolje brani Arktik od Rusije i Kine.
Šef NATO-a kazao je da je s Trumpom imao "vrlo dobru raspravu" o tome kako saveznici NATO-a mogu zajednički surađivati kako bi osigurali sigurnost Arktika, i to ne samo Grenland već i sedam zemalja NATO-a koje su djelomično u Arktiku.
Danska spremna na dijalog uz poštivanje teritorijalnog integriteta
Danska želi nastaviti "konstruktivan dijalog sa svojim saveznicima" u vezi s Grenlandom i sigurnošću Arktika, ali uz poštovanje svog "teritorijalnog integriteta", izjavila je u četvrtak premijerka Mette Frederiksen.
"Možemo pregovarati o svim političkim aspektima: sigurnosti, ulaganjima, gospodarstvu. Ali ne možemo pregovarati o našem suverenitetu", rekla je premijerka u priopćenju.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je kasno u srijedu da se nije razgovaralo o pitanju hoće li Grenland ostati pod Danskom na sastanku s Donaldom Trumpom, nakon što je predsjednik SAD-a povukao prijetnje carinama europskim zemljama i isključio upotrebu vojne sile za preuzimanje kontrole nad Grenlandom.
Danska premijerka naglasila je da "održava bliski dijalog s NATO-om" te dodala da je redovito razgovarala s Rutteom, "posebno prije i nakon njegovog sastanka s predsjednikom Trumpom u Davosu".
„Kraljevina Danska želi nastaviti konstruktivan dijalog sa svojim saveznicima o načinima jačanja sigurnosti na Arktiku, uključujući američku Zlatnu kupolu, pod uvjetom da se to čini uz poštovanje našeg teritorijalnog integriteta“, ponovila je.
Telegraph: ‘NATO je kritizirao Macrona da se dodvori Trumpu‘
The Telegraph je objavio nove detalje dogovora koji su u srijedu navečer u Davosu sklopili američki predsjednik Donald Trump i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Na tragu onoga što su ranije objavili New York Times i CNBC, Telegraph piše da nacrt okvira oponaša britanski sporazum s Ciprom, te da bi se američke baze na Grenlandu smatrale američkim teritorijem.
Sporazum bi omogućio SAD-u provođenje vojnih operacija, obavještajnih podataka i obuke, a istovremeno bi olakšao lokalni razvoj, uključujući potencijalno rudarenje rijetkih zemnih minerala, bez da se mora tražiti dopuštenje od Danske, doznaje britanski list.
"Ideja je bila da se Trumpu ponudi dogovor", rekao je diplomatski izvor za Telegraph.
Ciparsko-britanski model, nastavljaju Britanci, neka je vrsta "zaobilaznog rješenja" koje je zamišljeno da ublaži Trumpove zahtjeve za vlasništvom nad otokom. Uvjeti sporazuma Ujedinjenog Kraljevstva s Ciprom daju Velikoj Britaniji suverenitet nad dvjema vojnim bazama u strateške svrhe, dok se Cipranima na tim područjima priznaju prava slična onima u ostatku Republike.
SAD trenutačno smije graditi i upravljati vojnim bazama na Grenlandu te ima neograničenu "slobodu djelovanja" između određenih obrambenih područja, uključujući zračni, kopneni i pomorski prostor. Prema novom sporazumu, Amerikanci ne bi više na Grenlandu morali tražiti građevinske dozvole, a bilo bi im i olakšano raspoređivanje sredstava za takozvanu Zlatnu kupolu koju je najavio Trump.
Izvori su za Telegraph otkrili i da su tijekom sastanka s Trumpom NATO-ovi pregovarači otvoreno kritizirali francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njegovu retoriku "bazuke" kako bi se dodvorili nepredvidivom predsjedniku. Macron je bio među onima koji su se najglasnije zalagali za blokiranje američkih kompanija s unutarnjeg europskog tržišta.
Trump je napravio katastrofu, najprije sebi i SAD-u
Uz Rusiju, koja se niti ne trudi sakriti činjenicu da joj odgovaraju nezapamćene trzavice između Washingtona i Bruxellesa zbog osovine Nuuk–Kopenhagen, kaos koji američki predsjednik Donald Trump sije po globalnoj pozornici od početka 2026. godine odgovara još jednom važnom igraču – Kini.
Ironično, riječ je o najvećem rivalu SAD-u za primat u ‘svjetskom poretku u nastajanju‘, čime se dodatno potkrepljuje teza da američki predsjednik posljednjih dana uistinu ne djeluje iz pozicije kalkulirane i taktičke procjene, već isključivo impulzivno. Riječ je o taktici koja u međunarodnoj politici nikada nije zahvalna, a pogotovo u eri ‘novog normalnog‘ u kojoj ima više poznatih nepoznanica, od kojih svaka ima zaseban destruktivni potencijal.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Trump bi u pojedinim europskim državama završio u zatvoru
Donald Trump je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu govorio čak 75 minuta, a potom je dodatno odgovarao i na pitanja novinara.
Nastupajući u svom klasičnom, prepoznatljivom stilu, Trumpov je govor, između ostalog, obilovao bizarnim izjavama, ocjenama, opaskama i ‘štiklecima‘.
No, Trump se, uz sve navedeno, stigao i narugati francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, imitirajući njegov naglasak.
Zanimljivo, kako je primijetio britanski The Telegraph, parodija francuskog naglaska u mnogim bi europskim državama bila procesuirana kao zločin iz mržnje
Opširnije pročitajte OVDJE.
Wall Street snažno odskočio nakon Trumpove objave o dogovoru oko Grenlanda
Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi znatno porasli, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnog dana, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu.
Jučer je na sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu Trump ublažio retoriku, a kasnije i objavio da je postignut okvirni dogovor u vezi s Grenlandom.
Indeksi su nadoknadili dio gubitaka od prethodnog dana, kada su cijene dionica oštro pale jer je Trump prijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam europskih zemalja ako ne prihvate njegov plan o kupnji Grenlanda.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Što se događalo jučer?
Američki predsjednik Donald Trump poručio je da Sjedinjene Države razmatraju dogovor o Grenlandu nakon razgovora s članicama NATO-a, istodobno odustajući od prijetnji uvođenjem carina europskim saveznicima koji su se protivili njegovim planovima da Amerika preuzme taj otok, sažima BBC.
Na društvenim mrežama Trump je naveo da je “vrlo produktivan sastanak” s čelnikom NATO-a doveo do “okvira” potencijalnog sporazuma o Grenlandu i Arktiku, ne ulazeći pritom u detalje.
I NATO je sastanak opisao kao “vrlo produktivan”, naglasivši da će se razgovori o okviru koji je spomenuo Trump usredotočiti na jačanje sigurnosti na Arktiku.
Ranije je Trump na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu izjavio da neće koristiti vojnu silu, ali da želi pregovore koji bi Sjedinjenim Državama osigurali kontrolu nad tim teritorijem.
U objavi na Truth Socialu u srijedu američki predsjednik napisao je:
“Formirali smo okvir budućeg dogovora u vezi s Grenlandom, ali i, zapravo, s cijelom arktičkom regijom.
Ako se rješenje realizira, bit će iznimno povoljno za Sjedinjene Američke Države i sve članice NATO-a.”
Trump nije precizirao uključuje li prijedlog američko vlasništvo nad Grenlandom, no američkoj kabelskoj televiziji CNBC rekao je da bi dogovor mogao obuhvaćati prava na eksploataciju minerala. Dodatne informacije, poručio je, bit će objavljene “kako pregovori budu napredovali”.
Državni tajnik Marco Rubio i posebni izaslanik Steve Witkoff, dodao je, “izravno će mu podnositi izvješća” o nastavku pregovora.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen u priopćenju je izjavio: “Dan završava u boljem tonu nego što je započeo.”
Dodao je: “Sada ćemo sjesti i vidjeti kako možemo odgovoriti na američke sigurnosne zabrinutosti na Arktiku, a da pritom poštujemo crvene linije Kraljevine Danske.”
U satima koji su uslijedili počeli su se pojavljivati i konkretniji detalji.
Trump je, kako smo spomenuli, za CNBC rekao da bi mogući dogovor oko Arktika i Grenlanda mogao trajati “zauvijek” te uključivati prava na eksploataciju minerala i i instalaciju planiranog proturaketnog sustava Golden Dome – zamišljen kao štit presretača i senzora na kopnu, moru i u svemiru, a koji bi SAD štitio od dalekometnih raketnih napada.
Uz strateški položaj Grenlanda, Trumpova administracija često ističe i njegove goleme, uglavnom neiskorištene zalihe rijetkih zemnih metala, ključnih za tehnologije poput pametnih telefona i električnih vozila. Trump je u Davosu za CNN izjavio da je okvir sporazuma o Grenlandu “prilično daleko odmakao” i da “Americi donosi sve što joj treba”, prije svega “stvarnu nacionalnu i međunarodnu sigurnost”.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da s Trumpom nije razgovarao o ključnom pitanju danskog suvereniteta nad Grenlandom. Za Fox News izjavio je da se “to pitanje više nije pojavilo u večerašnjim razgovorima s predsjednikom”.
Trump je ranije odbacio ideju zakupa Grenlanda, poručivši da se “brani vlasništvo, a ne najam”. Glasnogovornica NATO-a Allison Hart navela je da su Trump i Rutte na sastanku razgovarali o “presudnoj važnosti sigurnosti arktičke regije za sve saveznike, uključujući Sjedinjene Države”.
Rasprave među saveznicima o spomenutom okviru, dodala je, bit će usmjerene na osiguravanje arktičke sigurnosti zajedničkim naporima, posebno između sedam arktičkih članica NATO-a. Pregovori između Danske, Grenlanda i SAD-a nastavit će se s ciljem da se Rusiji i Kini onemogući ikakvo ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu.
Prema pisanju New York Timesa, potencijalni plan mogao bi SAD-u omogućiti vlasništvo nad manjim dijelovima teritorija na kojima bi se gradile američke vojne baze, po uzoru na britanske baze na Cipru.
Trump tvrdi da je sklopio dogovor oko Grenlanda: ‘Trajat će zauvijek. Svi su vrlo zadovoljni!‘
Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD već sada može rasporediti neograničen broj vojnika na Grenlandu, a na bazi Pituffik na sjeverozapadu otoka stalno je stacionirano više od stotinu američkih vojnika.
Trump je prethodno prijetio uvođenjem carina od 10 posto na svu robu iz Ujedinjenog Kraljevstva, uz povećanje na 25 posto od 1. lipnja, sve dok se ne postigne dogovor o kupnji Grenlanda. Isto je vrijedilo i za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Nizozemsku i Finsku. Tu je prijetnju u srijedu povukao nakon razgovora s Rutteom, objavivši da odustaje od planiranih carina.
U Davosu je Trump ponovno naglasio da traži “hitne pregovore” o Grenlandu, ali da neće koristiti silu: “Ne moram koristiti silu. Ne želim je koristiti. Neću je koristiti.” Istodobno je poručio svjetskim čelnicima da dopuste SAD-u preuzimanje kontrole nad Grenlandom: “Možete reći da – i bit ćemo vrlo zahvalni. Ili možete reći ne – i mi ćemo to zapamtiti.”
Dan ranije francuski predsjednik Emmanuel Macron u Davosu je kritizirao Trumpove prijetnje carinama, nazvavši beskrajno gomilanje novih nameta “temeljno neprihvatljivim“. Pozvao je i EU da razmotri protumjere. Trump mu je uzvratio optužbom da je Francuska desetljećima “iskorištavala” SAD.
Američki predsjednik pritom se obrušio i na kanadskog premijera Marka Carneyja, koji je pozvao savezničke sile da se udruže.
“Kanada postoji zahvaljujući Sjedinjenim Državama”, rekao je Trump. “Zapamti to, Mark, sljedeći put kad budeš davao izjave.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....