Točno dva tjedna nakon susreta Donalda Trumpa i Vladimira Putina na Aljasci, koji je Ukrajini trebao donijeti mir nakon trogodišnje krvave invazije, snage agresora nastavljaju s masovnim napadima te dronovima gađaju i civilne ciljeve, pri čemu sve češće smrtno stradavaju djeca. Napeto je i na bojištu. Naime, obje strane pokušavaju maksimizirati pregovaračke pozicije zbog čega eskaliraju pritisak, a time i nasilje. Ukrajincima saveznici šalju dodatnu vojnu i obavještajnu potporu dok Rusija nastavlja baljezgati o predanosti mirovnim pregovorima, iako sabotira svaki, pa i najmanji pokušaj pronalaska rješenja.
No europski i američki diplomati, prema svemu sudeći, ipak jesu zasukali rukave i prionuli poslu. Nakon što su Europljani iz Kopenhagena, u kojem se ministri obrane i vanjskih poslova zemalja članica EU nalaze na neformalnom sastanku, ponudili rješenje koje bi podrazumijevalo stvaranje 40 kilometara duge tampon-zone duž linije bojišnice u Ukrajini, britanski The Telegraph iz "dobro upućenih" diplomatskih krugova doznao je da i Amerikanci nude kompromisno rješenje.
Unatoč tome što je administracija Donalda Trumpa u više navrata kategorički odbila razmotriti opciju uključenja vojske SAD-a u misije očuvanja mira u postratnoj Ukrajini, dok Rusija europske vojne misije u svojem neposrednom susjedstvu a priori smatra neprihvatljivim rješenjem, u pregovorima se iskristalizirala sugestija uključenja američkih privatnih vojnih kompanija u cijelu priču.
Naime, njihova bi zadaća bila Ukrajini pomoći u poslijeratnoj obrani istovremeno štiteći američke ekonomske interese na terenu (većinski definirane kontroverznim sporazumom o korištenju rijetkih minerala).
Trump bi, smatra, time ubio tri muhe jednim udarcem; Ukrajincima bi ponudio zaleđe dok bi svojim glasačima izvršio obećanje, ne angažiravši američku vojsku u nove globalne ratove. Istovremeno, Putinu bi se bacila kost jer mu pod nosom ne bi paradirala strana, neprijateljska vojna postrojba, nego plaćenici, koji - ne toliko slučajno - osim sofisticiranog oružja u rukama imaju i putovnice SAD-a. Prijedlog uopće i nije toliko nezamisliv jer su vojne kompanije SAD-a samo proteklih godina imale ključnu ulogu u Afganistanu i Iraku. U potonjem su, tijekom najintenzivnijih faza rata, imale angažirano preko 20.000 plaćenika.
Za razliku od ruskih plaćenika, wagnerovaca, koji imaju neslavni običaj angažirati bivše zatvorenike i kriminalce, Amerikanci imaju neusporedivo više standarde i u takve misije šalju bivše vojnike, policajce i specijaliste za zaštitu. Ugovaraju se po potrebama, najčešće za jasno definirane operacije, a njihov je glavni tržišni forte činjenica da poslodavac, država, nema dugoročnih obveza (poput zdravstvenog osiguranja i mirovine), nego plaća po učinku.
Detalji koje Amerikanci i Europljani trenutačno dogovaraju, tvrdi The Telegraph, uključuju i zračni nadzor, obučavanje vojnog osoblja i pomorske misije na Crnom moru. Europljani svejedno inzistiraju na nastavku osnaživanja ukrajinskih obrambenih snaga jer jaku vojsku Ukrajine smatraju glavnim preduvjetom odvraćanja ruskog utjecaja na Starom kontinentu. U tom bi kontekstu ukrajinske jedinice branile ojačanu granicu duž fronta, koja će tek biti dogovorena mirovnim sporazumom.
Europljani inzistiraju na tome da nastavljaju naoružavati i uvježbavati Ukrajince, a taj bi aranžman odgovarao i Amerikancima, zato što bi se Trumpu obećala kupnja Patriota, HIMARS-a i slične vojne opreme. Jednako tako, američkim bi se izvođačima omogućilo da grade utvrde duž granice koja će se tek dogovoriti. Bijela kuća bi, tako, imala još jedan motiv više da spriječi Kremlj od daljnjih teritorijalnih ekshibicija.
Međutim, logika nalaže da svi detalji koji će se u tom kontekstu tek trebati dogovoriti moraju biti vezani za sporazum Washingtona i Kijeva o eksploataciji bogatih ukrajinskih nalazišta minerala i rijetkih zemnih elemenata.
Za to vrijeme, Financial Times piše da Trumpovi dužnosnici razmatraju opciju uključivanja i kineskih mirovnih misija u Ukrajini jer bi se time bacila kost Vladimiru Putinu, koji ne vjeruje Europi. Četvero svjedoka dotične rasprave, pod uvjetom anonimnosti, te je informacije podijelilo s redakcijom FT-a, no kada su reporteri tražili službeni komentar od Bijele kuće, dobili su demantij.
Kako i ne bi, kada je sličan prijedlog kratkoročno bio na stolu tijekom prvih mirovnih pregovora u Istanbulu, u svibnju 2022., no Zelenski ga je kategorički odbio i razmotriti jer Kinu smatra Trojanskim konjem Vladimira Putina.
"Nisu pomaknuli prstom da nam pomognu od kad je počeo rat. Štoviše, aktivno su nam odmogli time da su Rusiji otvorili svoje tržište dronovima", objasnio je Zelenski ovoga mjeseca jasno pritom dajući do znanja da svaki takav prijedlog a priori smatra neprihvatljivim.
Sergej Lavrov, ruski šef diplomacije, predložio je još jedan "biser" koji se zbog njegove apsurdnosti isplati proanalizirati. Naime, istaknuo je da bi Kremlju bilo prihvatljivo da Vijeće sigurnosti UN-a (isto ono u kojem Rusija i Kina imaju pravo veta) bude jamac sigurnosti u poslijeratnoj Ukrajini. Nikoga neće šokirati spoznaja da je prijedlog promptno odbačen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....