Trump važe tri opcije za Iran. Jedna vodi u kaos

Prema navodima više američkih dužnosnika, Donald Trump je posljednjih dana dobio na uvid prošireni popis mogućih vojnih opcija protiv Irana, usmjerenih na dodatno uništavanje iranskih nuklearnih i raketnih postrojenja ili na slabljenje položaja vrhovnog vođe te zemlje, Alija Hameneija, piše New York Times.

Te opcije nadilaze prijedloge koje je Trump razmatrao prije dva tjedna, kada je razmišljao o vojnom odgovoru kako bi ispunio obećanje da će zaustaviti ubijanje prosvjednika od strane iranskih sigurnosnih snaga i s njima povezanih paravojnih skupina, rekli su dužnosnici koji su, zbog osjetljivosti teme, za New York Times govorili pod uvjetom anonimnosti.

Aktualni paket opcija uključuje čak i mogućnost da američke snage provedu izravne upade na ciljeve unutar Irana. No sve se to sada odvija u drukčijem kontekstu, s obzirom na to da su prosvjedi u međuvremenu brutalno ugušeni — barem privremeno.

Trump već dulje zahtijeva da Iran učini dodatne korake kako bi zaustavio napore u razvoju nuklearnog oružja te prekinuo potporu posredničkim skupinama koje godinama napadaju Izrael i destabiliziraju Bliski istok. Trump i njegovi najbliži suradnici važu treba li ostvariti prijetnje vojnom akcijom kako bi se ti ciljevi postigli, pa čak i potaknula promjena režima. Prema riječima dužnosnika koji su govorili za NYT, Trump zasad nije odobrio vojnu operaciju niti se odlučio za neku od opcija koje mu je predstavio Pentagon.

Predsjednik i dalje ostavlja otvorena vrata diplomatskom rješenju, a pojedini dužnosnici priznaju da je javno iznošenje prijetnji vojnom silom bilo zamišljeno kao sredstvo pritiska kako bi se Iran privukao pregovorima. Posljednjih dana Trump razmatra i pitanje bi li promjena režima u Iranu uopće bila održiva opcija.

„Kao vrhovni zapovjednik najmoćnije vojske na svijetu, predsjednik Trump ima na raspolaganju brojne opcije kada je riječ o Iranu“, poručila je u priopćenju glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly. „Predsjednik se nada da nikakva akcija neće biti potrebna, no iranski režim trebao bi postići dogovor prije nego što bude prekasno.“

Pristup kao prema Venezueli

Tijekom prosvjeda koji su zahvatili Iran prije nekoliko tjedana, Trumpova administracija razmatrala je udare na iranski nuklearni program, ali i na simbolične ciljeve, poput sjedišta milicije odgovorne za velik dio represije. Trump je tada iznenada odustao od vojne opcije nakon što su iranske vlasti objavile da su otkazale stotine planiranih pogubljenja. Između ostalog, Izrael i arapske države zatražile su od Washingtona da odgodi eventualne napade.

Prema riječima dužnosnika, Trump prema Iranu primjenjuje sličan pristup kakav je ranije koristio prema Venezueli, gdje su Sjedinjene Države mjesecima gomilale snage uz obalu zemlje kako bi izvršile pritisak na tadašnjeg predsjednika Nicolása Madura. Pokušaji da ga se natjera na odlazak tada nisu uspjeli, što je na kraju dovelo do američke vojne intervencije i njegova uhićenja. Maduro i njegova supruga trenutačno se nalaze u saveznom pritvoru u Brooklynu, gdje čekaju suđenje.

U slučaju Irana, američki dužnosnici skeptični su da bi Teheran prihvatio uvjete koje Washington postavlja. Oni uključuju trajni prekid obogaćivanja urana te predaju svih postojećih nuklearnih zaliha, počevši s više od 430 kilograma urana obogaćenog gotovo do razine potrebne za izradu bombe. Većina tog materijala, međutim, ostala je zatrpana pod ruševinama nastalim nakon zračnih udara u lipnju.

Zahtjevi idu i dalje: ograničenje dometa i broja balističkih projektila u iranskom arsenalu te potpuni prekid potpore posredničkim skupinama na Bliskom istoku, uključujući Hamas, Hezbolah i hutiste u Jemenu. Prihvaćanje takvih ograničenja praktički bi onemogućilo Iranu da izvede napad na Izrael.

Trump je u srijedu, putem društvenih mreža, upozorio Iran da je američka vojska spremna napasti „brzo i silovito, ako bude potrebno“.

„Nadam se da će Iran brzo ‘sjesti za stol’ i pregovarati o poštenom i pravednom dogovoru — BEZ NUKLEARNOG ORUŽJA — koji će biti dobar za sve strane“, napisao je Trump. „Vrijeme istječe, ovo je doista presudni trenutak.“

Ipak, jedan visoki američki dužnosnik upozorio je da su Trump i njegovi suradnici svjesni kako bi svaka daljnja operacija u Iranu bila znatno složenija od intervencije u Venezueli. Rizik i opasnost za američke snage bili bi daleko veći, a Iran je znatno ozbiljniji protivnik. Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je Senatu da bi promjena režima u Iranu bila „daleko kompleksnija“ nego u Venezueli.

Zbog toga Trump i dalje razmatra čitav spektar mogućnosti, koje bi se mogle provesti pojedinačno ili u kombinaciji.

Motiviran zbog navodnih pokušaja atentata

Među najrizičnijima je opcija tajnog slanja američkih specijalaca radi uništenja ili ozbiljnog oštećenja dijelova iranskog nuklearnog programa koji nisu stradali u bombardiranjima u lipnju. Američka vojska godinama uvježbava upravo takve specijalne operacije, uključujući prodore u zemlje poput Irana radi napada na nuklearne i druge visoko vrijedne ciljeve.

Iako Trump uporno tvrdi da je iranski nuklearni program „potpuno uništen“, njegova vlastita strategija nacionalne sigurnosti, objavljena prošle jeseni, zauzima oprezniji ton, navodeći da su napadi u lipnju „značajno oslabili“ iranske nuklearne kapacitete.

Trump je u prošlosti izražavao skepsu prema slanju kopnenih snaga i često se pozivao na neuspjelu operaciju predsjednika Jimmyja Cartera iz 1980. godine, kada je propao pokušaj spašavanja 52 američka taoca u Iranu. U nedavnom intervjuu za The New York Times Trump je usporedio svoj „uspjeh u Venezueli“ s Carterovim neuspjehom, a dužnosnici tvrde da je ta povijesni operacija na njega ostavila dubok dojam.

Druga opcija uključuje niz preciznih udara na vojne i političke ciljeve koji bi izazvali takav kaos da bi se stvorili uvjeti za uklanjanje 86-godišnjeg vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija. No nejasno je tko bi u tom slučaju preuzeo vlast i bi li nasljednik bio skloniji dogovoru sa Sjedinjenim Državama.

Trump je dodatno motiviran za obračun s iranskim vodstvom i zbog navodnih pokušaja atentata na njega. Savezni tužitelji u New Yorku prošle su godine objavili da su iranski zavjerenici raspravljali o planu ubojstva Trumpa neposredno prije njegova reizbora.

Treća opcija

Izrael pak zagovara treću opciju: želi da se Sjedinjene Države pridruže novim udarima na iranski balistički raketni program, koji je Iran, prema obavještajnim procjenama, u velikoj mjeri obnovio nakon što je Izrael taj sustav devastirao u dvanaestodnevnom ratu prošlog lipnja.

Iranski admiral Ali Shamkhani izjavio je u srijedu da bi svaki američki napad bio smatran činom rata te da bi Iran uzvratio silovito, a to uključuje i napade na Tel Aviv. Upravo zbog toga izraelski dužnosnici izražavaju duboku zabrinutost zbog iranskih raketnih sposobnosti.

Američki dužnosnici naglašavaju da se sve ove opcije još uvijek razrađuju i raspravljaju unutar Trumpova najužeg kruga, bez jasnog konsenzusa o konačnom cilju eventualne vojne akcije.

Istodobno se otvara i pitanje pravne osnove za napad na Iran bez odobrenja Kongresa. Iako su suvremeni predsjednici često provodili ograničene vojne akcije bez parlamentarne suglasnosti, ovakav bi scenarij bio bitno drukčiji — osobito ako bi cilj bio rušenje režima, a ne samo usporavanje nuklearnog programa.

Pentagon u međuvremenu nastavlja jačati vojnu prisutnost u regiji. Nosač zrakoplova Abraham Lincoln, opremljen borbenim zrakoplovima F/A-18 i stealth lovcima F-35, nalazi se u Arapskom moru, unutar dometa iranskih ciljeva, uz pratnju triju razarača s projektilima. U regiju je upućeno i dodatnih dvanaest jurišnih zrakoplova F-15E, kao i dodatni sustavi protuzračne obrane Patriot i THAAD, radi zaštite američkih snaga od mogućeg iranskog protunapada.

Dalekometni bombarderi stacionirani u SAD-u ostaju u povišenom stanju pripravnosti — mjera je to uvedena prije dva tjedna, kada je Trump zatražio konkretne opcije odgovora na krvavi obračun s prosvjednicima u Iranu.