Donald Trump i Xi Jinping ponovno će se sastati u Washingtonu, gotovo deset godina nakon prvog susreta. No odnos SAD-a i Kine danas izgleda bitno drukčije nego tada, piše The Times.
Trump je prije devet godina Kinu opisivao kao veliku prijetnju američkom gospodarstvu i sigurnosti te kazao kako je SAD-u oduzela milijune radnih mjesta. Danas Kina dolazi u Washington s puno jačom pregovaračkom pozicijom.
Trumpov drugi mandat približava se kraju, dok je Xi u međuvremenu učvrstio vlast, uklonio političke rivale, ojačao kinesku vojsku i dodatno učvrstio dominaciju Kine u proizvodnji.
Kineski trgovinski suficit prošle je godine dosegnuo čak 1,2 bilijuna dolara, unatoč Trumpovom trgovinskom ratu, a ove bi godine mogao biti još veći.
„U Pekingu danas vlada veće samopouzdanje nego prije nekoliko godina“, rekao je Wang Zichen iz pekinskog think tanka Centre for China and Globalisation. „Postoji osjećaj da je Kina izdržala znatan pritisak Washingtona te da i Sjedinjene Države imaju vlastita ograničenja i ranjivosti.“
Trump priprema neobičan doček
Promjena odnosa vidi se i u protokolu. Trump će u srijedu osobno dočekati Xija u vojnoj bazi Joint Base Andrews, što nije uobičajeno za državne posjete. Kada je Trump u svibnju posjetio Peking, Xi je na doček poslao svog potpredsjednika Hana Zhenga.
Posljednji američki predsjednik koji je napustio Bijelu kuću kako bi osobno dočekao stranog državnika, osim pape, bio je Dwight Eisenhower, koji je 1959. dočekao sovjetskog čelnika Nikitu Hruščova.
U četvrtak će Xi i njegova supruga Peng Liyuan biti svečano dočekani u Bijeloj kući, uz počasnu gardu, vojni orkestar te prelet bombardera B-2 Spirit i četiri borbena aviona F-22 Raptor.
No iza ceremonije nema mnogo prostora za velike nove dogovore. Xi zasad ne pokazuje interes za ponovno pregovaranje o carinama dogovorenima prošlog listopada u Južnoj Koreji, kojima je završen trgovinski rat koji je Trump pokrenuo.
SAD i Kina održali uspješan sastanak s naglaskom na trgovinu i umjetnu inteligenciju
Trump, odnosno njegov glavni pregovarač i ministar financija Scott Bessent, tražit će od Kine veće kupnje poljoprivrednih proizvoda, soje i zrakoplova te ublažavanje ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata.
No Trump je nakon svibanjskog posjeta Kini tvrdio da su ti dogovori već postignuti. Ponovno traženje istoga zato bi bilo neugodno za Washington.
Upravo su rijetki zemni elementi pokazali koliko Kina može uzvratiti SAD-u. Peking ima dominantnu poziciju u njihovoj proizvodnji, a nakon američkih carina, koje su u jednom trenutku dosegnule 145 posto na kinesku robu, Kina je uvela vlastita ograničenja.
Tajvan ostaje važna tema
Na stolu će biti i pitanje Tajvana. Kina je već dobila ustupak koji nije očekivala.
Kako bi osigurao uspjeh posjeta Pekingu u svibnju, Trump je suspendirao prodaju američkog oružja Tajvanu vrijednu 14 milijardi dolara. Kina inzistira da Tajvan mora biti stavljen pod kontrolu Pekinga, a Trump je tada rekao da o tom pitanju najprije mora razgovarati s Xijem.
To je samo po sebi bio ustupak. Prema američkom zakonu, SAD mora pomagati Tajvanu u obrani, ali ne smije s Pekingom razgovarati o američkoj opskrbi otoka oružjem.
Trump nakon summita nije objavio da će suspenzija biti trajna, no ona i dalje traje. Prema izvještajima, konačnu odluku vjerojatno neće donijeti prije novih susreta s Xijem na summitima APEC-a i G20 kasnije ove jeseni.
AI bi mogao biti područje suradnje
Jedno od rijetkih područja u kojem postoji prostor za novi dogovor jest umjetna inteligencija. Američki tehnološki poduzetnici upozoravaju na rizike nekontroliranog razvoja AI-ja i traže globalna pravila.
SAD i Kina kao vodeće AI sile mogle bi imati važnu ulogu u stvaranju takvog sustava. No dvije zemlje različito gledaju na glavne opasnosti.
Kina smatra da njezin strogo kontrolirani internetski prostor smanjuje dio sigurnosnih rizika, dok veću prijetnju vidi u korištenju AI-ja za kibernetičke napade i širenje političkih poruka protivnih komunističkoj vlasti. Peking također strahuje da bi međunarodna pravila mogla pomoći SAD-u da zadrži tehnološku prednost.
„Kineska strana doista želi postići dogovor sa SAD-om, prije svega kako bi razvoj AI-ja pokušala učiniti manje geopolitičkim pitanjem“, rekao je Huang Ping, analitičar tehnološke trgovine sa Sveučilišta City u Hong Kongu u Shenzhenu.
Novi globalni poredak rađa se po mjeri Trumpa i Xija, ostvaruju se Kissingerove riječi prije smrti
Novi odnos dviju sila
Washington i Peking posljednjih mjeseci sve češće koriste izraz „strateška stabilnost“ za opis svojih odnosa. Riječ je o pokušaju da se neslaganja drže pod kontrolom, umjesto da svako od njih preraste u novi sukob.
Kina, međutim, još nije preuzela američku poziciju. SAD je i dalje znatno bogatiji i ima prednost u AI tehnologiji, posebno u proizvodnji naprednih računalnih čipova čiji izvoz Washington ograničava.
„SAD ima carine i sankcije na poluvodiče, Kina ima carine i kontrolu nad rijetkim zemnim elementima“, rekao je Tom Orlik, glavni ekonomist Bloomberg Economicsa. „Obje su strane pokazale mišiće, obje su demonstrirale da mogu nanijeti bol drugoj strani. To je dvije zemlje dovelo do svojevrsnog neugodnog zastoja.“
Kina pritom ima i vlastite probleme. Gospodarstvo posustaje, nezaposlenost mladih je visoka, a posljedice Xijevih čistki unutar vrha Komunističke partije još nisu poznate.
U Pekingu se zasad ne govori da je Kina prestigla SAD kao vodeća svjetska sila.
„Nisam vidio nikakve rasprave koje bi sugerirale da je ovo trenutak kada globalno vodstvo prelazi sa Sjedinjenih Država na Kinu“, rekao je Wang. „Peking i dalje smatra Sjedinjene Države iznimno moćnima, a trenutačni glavni cilj je stabilnost, a ne trijumf.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....