Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u četvrtak predsjednički memorandum koji omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe, no njegov potez puno je blaži od prijetnji koje su mogle izazvati globalni trgovinski rat.
Ipak, na američkim su burzama ključni indeksi zabilježili oštre padove reagirajući tako na Trumpov potez. Dow Jones Industrials izgubio je 724 boda ili oko 3 posto na vrijednosti, a snažan pad zabilježili su i indeksi S&P 500 i Nasdaq Composite.
Prema uvjetima iz uredbe, Trump će uvesti carine tek nakon konzultacijskoga razdoblja, mjere koja industrijskim lobistima i zakonodavcima daje vremena da ublaže predloženu listu na kojoj je 1300 proizvoda.
I Kina će imati vremena za odgovor na Trumpove poteze, što smanjuje rizik od dramatičnih mjera odmazde Pekinga.
- Razgovarali smo s Kinom i usred smo pregovora - rekao je Trump dodavši kako je gubitak radnih mjesta u Americi bio jedan od glavni razloga za njegov izbor za predsjednika 2016.
Washington će također tražiti mjere protiv Kine zbog kršenja zakona o intelektualnom vlasništvu kroz Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), tijelo koje je više puta izazvalo gnjev administracije, ali koje bi moglo ponuditi rješenja kojima bi se izbjegao trgovinski rat.
Nakon Trumpove objave, ured američkoga trgovinskog predstavnika predstavit će listu proizvoda koji bi se carinili, uglavom iz visokotehnološkoga sektora.
Potom će uslijediti konzultacijsko razdoblje od 60 dana prije nego što se carine definitivno uvedu.
Dvije osobe koje su o tom pitanju raspravljale s Trumpovom administracijom nedavno su izjavile Reutersu kako bi carine bile uglavnom usmjerene na informacijsku tehnologiju, potrošačku elektroniku i telekomunikacije.
Washington cilja na kineske tvrtke s visokom tehnologijom kako bi ih kaznio za kinesku investicijsku politiku koja prisiljava američke tvrtke da odustanu od svojih tehnoloških tajni u zamjenu za dopuštenje za poslovanje u Kini, zajedno s drugim optužbama za krađu intelektualnoga vlasništva.
Kina ima 375 milijardi dolara trgovinskog suficita sa SAD-om, a smanjenje takvog nepovoljnog odnosa jedan je od glavnih ciljeva Donalda Trumpa, koji je još u kampanji za predsjednika zastupao protekcionističku politiku.
Njegova prva akcija nakon stupanja na dužnost bilo je povlačenje SAD-a iz trgovinskoga pakta poznatog kao Transpacifičko partnerstvo.
Carine na uvoz čelika i aluminija, koje je Trump uveo prošli tjedan, relativno su nevažne u odnosu na ukupni uvoz i izvoz, no izravno carinsko "gađanje" Kine moglo bi izazavati oštar odgovora Pekinga, upozoravaju analitičari.
Peking traži od Washingtona da odustane od prijetnji trgovinskim sankcijama
Peking je u četvrtak zatražio od Washingtona da povuče svoje prijetnje trgovinskim sankcijama samo nekoliko sati nakon što je Donald Trump potpisao memorandum o "gospodarskoj agresiji Kine".
"Tražimo od Sjedinjenih Država da se predomisle i donesu oprezne odluke i izbjegnu da trgovinski odnosi između Kine i Sjedinjenih Država budu izloženi opasnosti", prema priopćenju kineskog veleposlanstva u Sjedinjenim Državama.
Potpisivanjem memoranduma američki predsjednik je spomenuo kaznene mjere protiv kineskih uvoza čiji bi iznos mogao doseći "60 milijardi dolara" kako bi se okončalo ono što on smatra nelojalnom konkurencijom Pekinga i krađom intelektualnog vlasništva. Ranije su njegovi savjetnici za gospodarstvo spominjali "oko 50 milijardi".
"Ako Sjedinjene Države pokrenu [trgovinski] rat, Kina će se boriti do kraja u obrani svoji vlastitih i legitimnih interesa svim potrebnim sredstvima", upozorilo je kinesko veleposlanstvo koje također "žali što Washington ignorira racionalne glasove" i ističe da "oštro osuđuje tu vrstu jednostranih protekcionističkih akcija".
Ono također upozorava da će takve akcije imati štetan učinak na američke tvrtke i potrošače kao i za tržišta.