Nakon što je na ulice Los Angelesa rasporedio dvije tisuće pripadnika Nacionalne garde Kalifornije, američki predsjednik Donald Trump otišao je korak dalje i mobilizirao njih još dvije tisuće, uz 700 aktivnih marinaca, kao odgovor na prosvjede koji ne jenjavaju još od petka. Riječ je o izuzetno neuobičajenoj situaciji - raspoređivanju redovne vojske unutar granica SAD-a.
Iako se ovaj potez čini dramatičnim, formalnopravno on to još uvijek nije. Trump je u nedjelju aktivirao članak 10. Zakona o oružanim snagama SAD-a, koji mu omogućava da rasporedi oružane snage u saveznu službu u tri slučaja: u slučaju napada na SAD, pobune ili nemogućnosti provedbe saveznih zakona u redovnim uvjetima. Time je dobio ovlasti da angažira sve grane vojske, od marinaca i kopnene vojske do Obalne straže, zračnih i svemirskih snaga.
Prelazi u autoritarizam
Međutim, ovaj korak ne znači automatski da te snage mogu djelovati kao policija. U tome ih sprečava Posse Comitatus Act, zakon iz 1878., koji zabranjuje korištenje saveznih vojnih snaga za provedbu zakona unutar SAD-a bez eksplicitnog odobrenja Kongresa ili izvanrednih okolnosti. U praksi, to znači da vojnici ne smiju uhićivati, pretresati, izricati kazne ili provoditi zapljene. Njihova uloga zasad ostaje ograničena na logističku podršku i zaštitu saveznih objekata i osoblja.
PROČITAJTE VIŠE Trump šalje marince i još 2000 pripadnika Nacionalne garde, L.A. izgleda kao ratna zona, a pogledajte što govori novinar u javljanju uživo!
Ipak, Trump u rukavu ima znatno opasniji adut. Naime, Zakon o ustanku iz 1792. godine omogućava predsjedniku da rasporedi vojsku unutar SAD-a za pomoć u provedbi zakona, i to čak i protiv volje saveznih država. Posljednji je put taj zakon aktiviran 1992. godine tijekom nereda u Los Angelesu,nakon oslobađajuće presude policajcima koji su pretukli Rodneyja Kinga. No, tada je odluka donesena na zahtjev kalifornijskog guvernera Petea Wilsona.
Danas je situacija suprotna. Guverner Kalifornije Gavin Newsom otvoreno se protivi Trumpovoj odluci i već je pokrenuo pravni postupak tvrdeći da je predsjednik prekoračio svoje ovlasti. "Donald Trump stvara strah i teror ne poštujući američki Ustav. Ovo je umjetno stvorena kriza koja mu omogućava preuzimanje državne milicije. Ovim potezom on ugrožava temelje naše demokracije i prelazi u područje autoritarizma", izjavio je Newsom.
Trump zasad nije aktivirao Zakon o ustanku, no postoje indikacije da razmatra tu mogućnost. U nedjelju je prvo odbacio tvrdnju da su prosvjedi "ustanak", nazvavši ih "nasilnim djelima pojedinaca", no već idući dan prosvjednike je etiketirao kao "plaćene pobunjenike" i "pobunjeničku rulju". Ovo zaoštravanje retorike ukazuje na to da bi mogao povući sljedeći potez.
Zloporaba zakona
Zakon o ustanku ostavlja mnogo prostora za interpretaciju jer ne definira što čini pobunu ili ustanak, a time predsjednik dobiva široku diskreciju u njegovu provođenju. Kako upozorava neprofitna organizacija Brennan Center for Justice, ta neodređenost predstavlja potencijalnu prijetnju demokratskom poretku. Treba naglasiti da je Zakon o ustanku aktiviran samo 14 puta u povijesti te se koristio u raznim okolnostima, od provođenja zakona o građanskim pravima, preko asistencije korporacijama u suzbijanju štrajkova do intervencija tijekom "rasnih nereda".
Primjerice, 1965. godine je predsjednik Lyndon B. Johnson poslao saveznu vojsku u Alabamu bez pristanka guvernera, ali s ciljem zaštite prava afroameričkih prosvjednika. Danas je situacija suprotna i predsjednik bi mogao iskoristiti trupe za gušenje građanskog nezadovoljstva.
PROČITAJTE VIŠE Stotine marinaca stigle u Los Angeles: Neredi traju danima, strahuje se od eskalacije
Razlog zbog kojega Trump nije odmah aktivirao Zakon o ustanku mogao bi se kriti u činjenici da je svjestan kako u Los Angelesu još uvijek ne postoji jasna, pravno utemeljena pobuna. Aktivacijom tog zakona bez stvarnog uporišta riskirao bi da se otvori rasprava o njegovoj zloporabi.
U tom se kontekstu Trumpov trenutačni potez može promatrati kao strategija koja izgleda odmjereno, ali možda služi kao podloga za nešto veće. Ako trenutačna razina intervencije ne uspije smiriti situaciju, Bijela kuća mogla bi iskoristiti taj "neuspjeh" kao opravdanje za agresivnije, šire domaće raspoređivanje trupa. Također, ako aktivira zakon, otvara se pitanje ponašanja vojske, hoće li stvarno upotrijebiti silu protiv građana, bilo da se radi o stvarnim ili zamišljenim prijetnjama po saveznu vlast. Vrlo je realna mogućnost da će prisutnost saveznih trupa na terenu povećati rizik od eskalacije nasilja, umjesto da ga smanji. I tako dolazimo do ključnog pitanja: bi li Trump mogao koristiti taj zakon kao sredstvo za proširenje ovlasti i raspoređivanje trupa izvan Los Angelesa?
Naime, davanje ovlasti Pentagonu da raspoređuje oružane snage u sve savezne ustanove i operacije mogao bi biti znak da je predsjednik spreman poslati trupe u druge gradove kao odgovor na prosvjede. Stručnjak za američki Ustav Steve Vladeck upozorava da ta ovlast omogućava predsjedniku ne samo da intervenira gdje već traju prosvjedi, nego i da trupe pošalje preventivno tamo gdje vjeruje da bi prosvjedi mogli izbiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....