Nakon što je Donald Trump na pola prebrojanih glasova u većini ključnih država proglasio pobjedu i bez argumenata najavio kako će utvrđivanje konačnog izbornog rezultata tražiti od Vrhovnog suda (tj. suda svoje partije), postalo je jasno da aktualni predsjednik SAD-a aktivira svoj krizni i itekako sporni scenarij za koji se pomno pripremao još u kampanji, piše Slobodna Dalmacija.
Ključni potez za osiguravanje naklonosti po ustavnoj definiciji nepristranog Vrhovnog suda bilo je Trumpovo nasilno imenovanje konzervativne sutkinje Amy Coney Barrett samo par tjedana uoči izbora, usprkos protivljenju demokrata u Senatu, a i dijela konzervativne većine.
Amy Coney Barret prva je sutkinja u povijesti SAD-a koja u Vrhovni sud nije izabrana jednoglasno i za koju nije diglo ruku pola zastupnika ovog parlamentarnog doma, a upravo ona osigurava uvjerljivu premoć od 6:3 konzervativnih sudaca u najvišoj pravosudnoj instituciji SAD-a. U slučaju izbornog spora, lako bi mogla postati ključni izborni jezičac na vagi.
Kao najkontroverzniji predsjednički izbori u povijesti SAD-a donedavno su slovili oni iz 2000. godine. Tad je nakon poprilično letargične kampanje u kojoj je anketni favorit bio tadašnji republikanski guverner Teksasa George W. Bush većinu apsolutnih glasova birača osvojio dotadašnji potpredsjednik SAD-a, demokrat Al Gore. Gore je dobio preko pola milijuna glasova više od Busha, ali se sve izrodilo u prvorazredni izborni triler nakon što se odužilo prebrojavanje glasova na Floridi čijih je 25 elektorskih glasova bilo ključno za pobjedu.
Izborni je rezultat u konačnici presuđen tek na Vrhovnom sudu, a prebrojavanje spornih glasova na Floridi sudskom je odlukom prekinuto, te je predsjednikom SAD-a postao George W. Bush. Pridodajući mu 25 elektorskih glasova s Floride, Busha je Vrhovni sud doveo do većine od 271 glasa u elektorskom kolegiju: tad se četvrti put po redu u američkoj povijesti dogodilo da pobjednik u ukupnom broju glasova nije bio izborni pobjednik, a peta u ovom nizu izbornih nesretnika bila je 2016. Hillary Clinton.
Objavom da aktualne izbore prije okončanog brojanja šalje na Vrhovni sud, Donald Trump u slučaju za sebe nepovoljnog rezultata neskriveno priželjkuje reprizu izbornog slučaja iz 2000. godine, a sebi priziva tadašnju svijetlu sudbinu svojega republikanskog kolege Georgea W. Busha.
Trump ne preže ni od doslovnog copy-paste scenarija otprije 20 godina, te je od Vrhovnog suda s govornice u Bijeloj kući danas zatražio da zaustavi daljnje brojanje glasova u ključnim državama, premda ih je u tom trenutku u većini njih bilo obrađeno tek oko 60-ak posto.
Prvi čovjek SAD-a je rijedak primjer nasilnika i „lupeža to be“ u svjetskim razmjerima: nakon što su prebrojani glasovi iz biračkih kutija, koji se uglavnom pripisuju njegovim simpatizerima, on otvoreno traži da se glasove koji pristižu poštom (i koji uglavnom tendiraju njegovom rivalu Joeu Bidenu) otpiše i baci u smeće kao posve suvišne i nepotrebne, što je dosad neviđeno u američkoj, pa i afričkoj, demokratskoj praksi.
"Među ostalim, Trump je upravo osigurao da će, bez obzira dobije li ili izgubi, velik broj Amerikanaca ove izbore smatrati nelegitimnima. Povjerenje u demokratske institucije vjerojatno će pasti još niže, a ekstremizam i radikalizam će rasti", zaključila je liberalna povjesničarka i kolumnistica Anne Applebaum.